Hrvatsko književno društvo, Zadarski Ogranak, pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Gorana Bujića, novinara, pisca, urednika, koji nas je prerano napustio nakon teške bolesti. Uz Dane HKD, Dodjeljuje se i nagrada Donat za životno djelo i Donat za kulturno djelovanje i suradnju Udrugama.
Za ovu godinu žiri su činili: Nikola Šimić Tonin, Žaklina Kutija, dr. sc. Erni Gigante Dešković, Valerio Orlić, Ante Gregov Jurin, dr. sc. Dragan Gligora, akademik Vasil Tocinovski, Davor Jašek, Žarko Milenić, Nikica Simić, Mićo Marić, Miljenko Milko Dujela, Ante Nadomir Tadić Šutra, Igor Maštruko, Goran Mrnjavac, Mirjana Majić, Julije Jelaska, Velimir Žigo, dr.med Denis Bruketa, Ivana Kutija, Andreja Malta.
- Potaknut izvornom idejom profesorice i književnice, Žakline Kutija, zajedno s njom dakako i uz nesebičnu pomoć i podršku Hrvatskoga književnoga društva, Hrvatskoga književnoga društva Ogranak Zadar kojem sam na čelu, odlučili smo pokrenuti književnu nagradu u sjećanje na Gorana Bujića: ‘Goran Bujić - Književna nagrada - Književnici novinari’, i nagrade ‘Donat’ za književni i kulturni doprinos uz Dane HKD, uvidjevši potrebu za istom, te ‘Nagrade za životno djelo’ ispravljajući i nanesenu nepravdu prema nekima od autora koji su nepravedno zaobilaženi, a svojim su radom ostavili neizbrisiv i značajan trag u kulturi, kulturnome životu RH i izvan njenih granica - ističe Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar, koji je uz HKD, HKD Og. Zadar, organizator dodjele nagrada.
Nagrade se dodjeljuju godišnje, 28. studenog na Goranov rođendan. Nagrada se sastoji od diplome, medaljona s likom Gorana Bujića i umjetničke slike/fotografije, eminentnih zadarskih umjetnika. Prijedlozi su stizali iz svih pet Ogranaka HKD: Zadra, Rijeke, Splita, Zagreba, Osijeka.
KNJIŽEVNA NAGRADA “GORAN BUJIĆ” KNJIŽEVNICI NOVINARIMarjan Pungartnik, rođen 28. srpnja 1948. u Legnu kod Slovenj Gradca (Slovenija). U osnovnu školu išao u Šmartnu kod Slovenj Gradca, u gimnaziju u Ravnama na Koroškem. Diplomirao novinarstvo na Fakultetu za sociologiju, politologiju i novinarstvo u Ljubljani (danas Fakultet za društvene vede) i za diplomu dobio studentsku Prešernovu nagradu, neko vrijeme radio na fakultetu kao asistent pripravnik, zatim na Višoj Ekonomsko-komercijalnoj školi u Mariboru, na Sveučilištu u Mariboru kao voditelj Marksističkog centra, kasnije bio urednik za kulturu u Komunistu, bez posla dvije godine, zatim tajnik Saveza kulturnih organizacija (društva) i voditelj regionalnog ureda SLKD.
Tijekom studentskih godina bio urednik za kulturu na Radiju Študent, zatim glavni urednik Radio Študenta te urednik i glavna urednik Tribine. Sudjelovao u redakcijama Problema, Časopisa za kritiku znanosti, Nove antropologije i Imaginacije, Krta, Mentora, a bio i glavni urednik Dijaloga.
Dobio Certifikat časti Regionalnog festivala cjeloživotnog učenja Skopje 2003. za izniman primjer organiziranja uspješnog cjeloživotnog učenja (Skoplje, 18. listopada 2003.), ZLATNI ZNAK ČASTI pokrajinskog grada Graza (17. ožujka 2006.), plaketu ZKD Maribor s priznanjem (18. lipnja 2008.), pa čak i priznanje „za izniman doprinos u realizaciji projekta Maribor 2012. – Europska prijestolnica kulture (2013.), Glazerova povelja (2015.) i plaketu počasnog člana Zveze kulturnih društava Maribor (2015). Godine 2022. (10. lipnja 2022.) Velenjska književna zaklada dodijelila mu je nagradu Pehar besmrtnosti. Dobitnik je međunarodne nagrade Književno pero Hrvatskog književnog društva na 15. međunarodnom festivalu književnosti "Dani prijajals knjige" 2022. (11. studenog 2022.) u Rijeci (Hrvatska). KNJIŽEVNA NAGRADA “GORAN BUJIĆ” KNJIŽEVNICI NOVINARI – IZVAN RH
Marina Mijakovska je pjesnikinja, esejistkinja, prozaistica i književna kritičarka. Doktor je filoloških znanosti na Filološkom fakultetu „Blaže Koneski“ u Skopju. Od 2013 godine članica je Društva pisaca Makedonije. Radi u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci „Sv. Kliment Ohridski“ u Skopju. Dio pjesničkih radova (pjesama), esejistike i pripovijedaka objavljeno je u antologijama i u periodici u prijevodu na: engleski, hrvatski, srpski, albanski, rumunjski, češki, itd. Sudjelovala je na mnogim književnim festivalima u Makedoniji i inozemstvu.
Pjesničke knjige: Nomadska duša (2010);Koferi (2013);Psihoanalitička alkemija strasti (2013); Tirkiz u ljeta (2015); Postelja tišine (2015) i Kost (2019). Prozne knjige: Kućice (2014).
Knjiga kritike i eseji: Žanrovski polimer: Sanduče rukopise u obidu (2016); Modeli rodove identifikacije (2018) i Écriture féminine i roman: Prilog u feminističkoj teoriji žanra (2020).
Marina Mijakovska dobitnica je više književnih nagrada: Karamanov (2013); Makedonska književna avangarda (2014); Krste Čačanski (2014); Beli mugri (2015) i Nagrada Danica Ručigaj pri Društvo makedonskih pisaca (2019).
KNJIŽEVNA NAGRADA “GORAN BUJIĆ” KNJIŽEVNICI NOVINARI – MLADI
Ana Čagalj (1986., Trogir) u rodnoj kući u Trogiru provodila je sretno i bezbrižno djetinjstvo, a u svojim ranim školskim danima isticala se kreativnošću u pisanju. Aktivno se počinje baviti pisanjem tek od svoje tridesete godine. Do sada je objavila tri zbirke lirske poezije: ''Moje Ja I'' (2017.), ''Moje Ja II'' (2018.) i ''Moje Ja III'' (2019). “U kolijevci tišine” (2023.). Živi i radi u Trogiru. DONAT ZA ŽIVOTNO DJELO TOMISLAVU OSMANLIJU
Tomislav Osmanli (Bitolj, 25. oktobar 1956) makedonski je pisac, scenarista, dramaturg, teoretičar medija, filmski i pozorišni kritičar, novinar i esejist.
Autor je 28 knjiga, publicistike, dramskih tekstova, scenarija, proze. Njegova teorijska studija Film i političko (1981) je prva knjiga u Makedoniji posvećena Sedmoj umetnosti, kao što je Strip, zapis čovečjeg lika (2002) prva knjiga posvećena Devetoj umetnosti u toj zemlji.
Autor nagrađivanih scenarija za televizijske filmove. Dobitnik prve nagrade na Festivalu monodrame u Bitolju.
Njegova drama Dvoje u Edenu (Two in Eden) postavljena je na sceni teatara John W. Gainse u Njuportu (Newport News, VA) 1998. Bila je prikazana i na pozorišnom Blue Ridge Festival u Ričmondu (Richmond), Virdžinija, SAD. Objavljena je u trojezičnom izdanju - na makedonskom, engleskom i na jeziku stripa, sa crtežima Aleksandra Sotirovskog.
Igrani film Anđeli na otpadu (Angels of the Dumps, 1995) rađen po njegovom originalnom scenariju, je bio prikazan na međunarodnim festivalima u Kairu, San Dijegu, Beogradu, Puli, Podgorici, Rimu, takođe na dve specijalne projekcije u Nacionalnoj bioskopskoj dvorani (National Film Theatre) u Kenedi centru (Kennedy Center) u Vašingtonu (Washingoton, DC), SAD.
Sa knjigom dramskih tekstova Zvezde nad Skopljem (The Stars over Skopje), sa 12 drugih autora balkanske literature zastupljen je u Književnom godišnjaku koji izdaje Enciklopedija Britanika (Yearbook of the Encyclopædia Britannica) za 2001. godinu.
Knjiga ptiča i novela "Svetiljka za Hanuku", zbirka judeo-balkanskih povesti posvećenih životu i stradanju Sefarda i uopšte Jevreja uglavnom na Balkanu ali i šire, objavljena je, cela, na engleskom jeziku u briselskom časopisu "Los Musetros", a zatim četiri njene priče i na judeo-španskom jeziku (Ladinu). Priče iz te zbirke štampane su u peridoci u SAD (New York), Belgiji, Srbiji, Grčkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Argentini. Zahvaljujući tom međunarodno afirmisanom delu, Osmanli je 2015 bio pozvan za učesnika na uglednoj književnoj manifestaciji "Kisufim", bijenalom književnom susretu jevrejskih prozaista i pesnika u Jerusalimu.
Bio je urednik nekoliko medijskih kuća i član redakcija nekoliko makedonskih umetničkih kao i jugoslovenskog časopisa za društvena pitanja "Ideje" iz Beograda. Trenutno je predsednik Upranog odbora Kinoteke Severne Makedonije i član UO Muzeja Holokausta makedonskih Jevreja.
Pored domicilnog makedonskog, Tomislav Osmanli tečno govori zajednički bhsc jezik, engleski, grčki, kao i francuski i italijanski.
Član je makedonskog Društva pisaca kao i makedonskog PEN-a više puta biran u njegovoj upravi. 2021 je izbran za člana novoformiranog Aromunskog PEN centra (Armaneascu Pen Tsentru) sa sedištem u Beogradu.
Za svoj kompleksi stvaralačlki rad, dobitnik je brojnih umetničkih i društvenih nagrada. Izbeđu ostalih, najviših državnih nagrada "Mito Hadži-Vasilev Jasmin" za publicistiku (2004), "Sv. Kliment Ohridski" za ukupno stvaralaštvo (2018), "11. Oktobar" za ukupni kreativani rad, kao i nagrada u literaturi, dramaturgiji i poeziji.
Još uvek aktivno radi u domenima proznog stvaralaštva, esejistike, teorije naratuvnih medija i dramaturgije.
DONAT ZA KNJIŽEVNI DOPRINOS: DANIELA ANDONOVSKA-TRAJKOVSKA I BORČE PANOV
Daniela Andonovska-Trajkovska (1979., Bitola) je makedonska pjesnikinja, prozaistica, književna kritičarka, doctor pedagoških znanosti iz područja metodike I redovni professor na Pedagoškom fakultetu - Bitola, gdje također aktivno radi u Centru za Književnost, umjetnost, kultura, govorništvo i jezik koji je nastao na njezinu inicijativu. Članica je: Društva pisaca Makedonije (DPM), Slavenske književne i umjetničke akademije sa sjedištem u Varni, Bitolskog književnog kruga (BKK) i Makedonskog naučnog društva (MND) - Bitola, gdje je bila urednica u dva mandata, bila je u upravnom odboru, a sada je voditelj Odjela za književnost i jezikoslovlje u Društvu. Bila je glavna urednica književnog časopisa "Rast" - 2018-2022, članica je uredništva "Stožera" u izdanju Društva pisaca Makedonije, a glavna je urednica časopisa za kulturu - književnost, dramu, film i izdavaštvo "Suvremeni dijalozi" (Makedonsko znanstveno društvo - Bitola). Objavila je preko 100 znanstvenih radova, 9 knjiga poezije, dvije knjige pripovijedaka, knjigu književnih kritika, pjesmaricu za djecu u koautorstvu, dvije međunarodne publikacije iz područja obrazovanja i sveučilišni udžbenik na makedonskom jeziku, 6 knjige poezije na engleskom, arapskom, talijanskom i rumunjskom jeziku i 7 knjiga sa svojim književnim prijevodom s engleskog na makedonski i obrnuto. Poezija joj je prevedena na preko 40 jezika i objavljena u cijelom svijetu, a dobitnica je nekoliko književnih nagrada među kojima su: Festival lipa – za najbolju pjesmu (DPM, 2018), "Krste Čačanski" za prozu (2019), Karamanov 2019. za "Electronska krv", Makedonska književna avangarda za "KUca kontrasta" (2020.), Abduvali Qutbiddin (Uzbekistan, 2020.), Premio Mondiale "Tulliola- Renato Filippelli" za "Electronic Blood" (Italija, 2021.), "Città Del Galateo – Antonio De Ferrariis" (Italija, 2021), Književni revijalni krug za "Književno-kritička čitanja" (2022), Nagrada za poeziju "Drittero Aghioli" (Corca, 2023), Nagrada za poeziju "Mihai Eminescu", kao I Zlatna medalja i imenovana jeza veleposlanikom kulture u Rumunjskoj 2023. godine i najveće priznanje za poeziju koje dodjeljuje Društvo pisaca Makedonije „Aco Šopov“ za „Matematičku poeziju“ (DPM, za 2020.).
Objavljeni radovi:
a) poezija:
• „Riječ na riječ“ (sa Zlatkom Žoglevom i Gordanom Stojanoskom, Skopje: Matica, 2014.);
• "Pjesma o marginama" (s Gordanom Stojanoskom, Bitola: Makedonsko znanstveno društvo, 2015.);
• „Crna točka“ (Bitola: Bitolski književni krug, 2017.);
• „Otisci stopala“ (Bitola: Makedonsko znanstveno društvo, 2017.);
• "Tri" (Skopje: Sovremenost, 2019);
• "Kuća kontrasta" (Skopje: Matica, 2019.);
• "Elektronska krv" na makedonskom (Radovis: Centar za kulturu "Aco Karamanov", 2019.)
• "Elektroniska krv" na arapskom (Ujedinjeni Arapski Emirati: Rawashen Publishing, 2021.)
• "Electronic Blood" na engleskom (Cyberwit, Indija, 2021.)
• "Matematička poezija" (Skoplje: Centar za kulturu i kulturološke studije, 2020.)
• “Dandelion Cadence” (koautorstvo, Calcutta: Eric Publishing, 2021.)
• "Hodanje vazdušnom linijom" (Skopje: Mi-An, 2021.)
• "Duša puna neba – Il Cielo nell'Anima" ("S nebom u duši") knjiga poezije na engleskom i makedonskom (prijevod s makedonskog na engleski: Daniela Andonovska-Trajkovska, prijevod s engleskog na talijanski: Claudia Picchino) , Il Cuschino di Stella, Italija, 2022.,
• "Omuletiii de Hartie si Dumenu" ("Ljudi od papira i Bog") knjiga poezije na rumunjskom jeziku u prepjevu Constantina Severina, Bukurešt: Eikon, 2023.
b) Proza:
• "Kava, čaj i crveno nebo" (Struga: Bran, 2019.)
• "Dekonstrukcija praznine" (Skoplje: Centar za kulturu i kulturološke studije, 2022.)
c) Književna kritika
• „Književno-kritička čitanja“ (Bitola: Društvo pisaca „Bitolski književni krug“, 2022.)
c) Ostali akti
• "Traffic Songbook" (s Vesnom Mundishevska-Veljanovska, Skopje: Republički savjet za sigurnost cestovnog prometa, 2019.;
• "Vodstvo u obrazovanju" (s prof. dr. Suzanom Miovskom-Spačevom i prof. dr. Nasirom Selimijem, Amsterdam: Škola za menadžment u obrazovanju i Skopje: Filozofski fakultet, 2013.);
• „Vodstvo u obrazovanju: priručnik za obuku voditelja u obrazovanju“ (u koautorstvu s prof. dr. Suzanom Miovskom-Spačevom, Amsterdam: Škola za menadžment u obrazovanju i Skopje: Filozofski fakultet, 2013.);
• "Kritička pismenost" (sveučilišni udžbenik, Bitola: Sveučilište "Sv. Kliment Ohridski", Pedagoški fakultet-Bitola, 2019.).
Književni prijevodi:
1. Knjige:
• Mai Van Phan i Raed Anis Al-Yishi. (2020). Novogodišnje kupanje. Zaprepašteni barut. (Ur. Borche Panov), Trans. Daniela Andonovska-Trajkovska, Centar za kulturu "Aco Karamanov" - Radoviš,
• „Peto kalendarsko vrijeme: Zbornik Karamanovih susreta“ (2020). (Urednik: Borche Panov, prevela s engleskog Daniela Andonovska-Trajkovska), Kulturni centar "Atso Karamanov" - Radoviš
• Borche Panov: Skulptura disanja, (prijevod s makedonskog na engleski: Daniela Andonovska-Trajkovska, prijevod s engleskog na talijanski: Claudia Picino, Cuskina di Stella, Italija, 2022.).
Profesionalni prevod sa engleskog na makedonski:
• Prijevod "Metode društvenih istraživanja" Allena Brymana, Oxford University Press s engleskog na makedonski jezik (prijevod: Ružica Tsatsanoska, suradnice na prijevodu: Daniela Andonovska-Trajkovska, Gordana Stojanoska i Stella Bosilkovska, stručni urednik: Petre T. Georgievski i Zlatko Žoglev, izdanje Univerziteta "Sv. Kliment Ohridski" - Bitola 2015, 780 str.)
Borče Panov
Borče Panov je savremeni pesnik, dramski pisac i esejist. Rođen je u Radovišu, R. Makedonija. Diplomirao je na Filološkom fakultetu makedonski jezik i književnost u Skoplju 1986. Član je Udruženja pisaca Makedonije od 1998 godine (bio je i član presedništva društva u dva mandata), kao i predsednik međunarodne pesničke manifestacije "Karamanovi pesnički susreti". Član je Slavenske književne i umjetničke akademije sa sjedištem u Varni. Autor je 11 pesničkih knjiga: Šta je Čarli Č video iz naopačke (1991), Ciklonsko oko (1995), Stop Čarli (2002), Takt (2006), Gatanka od stakla (2008), Bazilika rukopisa (2009), Zaumna vecera (2012), VDAH (2014), Ljudske tišine(2016) Uhanija (2017) I Gločka (2019), Soba mojih vrmenskih zona (2021) I Anatomija neba(2022). Pet njegove pesničke knjige su bile u najužem krugu za najveću književnu nagradu za poeziju „Aco Šopov„ kao I za nagradu “Braca Miladinovi” na Struskim vecerima poezije u Makedoniji. Autor je i osam alternativnih pijesa -"Peto kalendarsko doba" (2000) ; "Grad dvojnik"(2001); "U sred sokaka – slepa ulica" (2002); "Homo sapunens” (2004); Uhvatite mjesecara (2015); Podeljen od sopstvenog nosa (2006) I Ljetni bioskop (2007), kao i više eseja.
Zastupljen je u više antologija u Republiku Makedoniju, kako i u Antologije i Zbornike u balkanskih zemalja, kao u svetu (Spellbaund Manila-Filipini 2012 g.Ukraina 2013, Locutio, Ljubljana Slovenija, "Gli amici di Guido Gozzano" Italija, u Ukrajini 2013, u Ruminiji Genezis Viziluar 2014 I Gate of Poetry 2017, ASIAN SIGNATURE 2015, Калкута – Индија i dr.). Njegova poezija je prevođena na engleski, nemački, francuski, ukrainski, katalonski, italijanski, rumunski, slovenački, srpski, hrvatski, mongolski i bugarski jezik.
Krajem 2016 godine u Bugarsku je izasao dvojezicni izbor njegove poezije na makedonskom I bugarskom jeziku “Castice hematita”, au 2017 prepjev njegove knjige “Vdah” na slovenackom jeziku u izdavacku kucu “Maus” iz Maribora. Krajem 2018 izasao je izbor njegove poezije na srpskom jeziku “Brijanje balona” u izdanju UKS Srbije. Ova knjiga je dobila veliku knjizevnu nagreadu Predrag Matvejevec 2021 u Zagrebu u konkurenciju od 70 knjiga iz celog regiona bivse YU. Pocetkom 2019 izasla je I njegova knjiga na bugarskom jeizku “Fotostiheza”. Zatim 2021 godine izasle su I njegove knjige: UNDERGROUND APPLE na engleskom jeizku u izdanju Dmer press u Holandiji I njegova kniga KRV KOJA ZONGLIRA S OSAM TISUCA POETSKIH MISLI u izdanju Hrvatskog knnjizevnog drustva. Ova knjiga je dobnila nagradu za knjigu godinu. U 2022 iz stampe je izlazla njegova kniga CELAVI GRAD na poljskiom jeziku u prevodi Kaline Izabele Ziole, a uskoro izlazi nejogova kniga na engleksom jeziku WINDOW OF BABEL u izdanju poznate izdavace kuce iz Somerville, Massachusetts– USA –Cerevena barva press U pripremi za izdavanje je I njegova kniga na rumnskom jeizku u izdavacku kucu Idea Europeana Publishing House iz Bukuresta.
Dobitnik je više kniževnih nagrada: Svetsku nagradu za poeziju SAHITO 2021,zatim Еvropska nagrada za poeizju Premio Mondiale "Tulliola- Renato Filippelli" za knjigu “Brijanje balona” (2021), zatim internacionalnu knjizevnu nagradu "City of Galateo-Antonio De Ferrariis" (Italy, Rome, 2021), Premio "Le Occasioni" in Italy, nagrS Naji Naaman Literary Prizes 2021, Nagrada Predrag Matvejevic 2021, kao i nagradu „Mlad Borec„ za najbolju debitantski knigu između dve Struške večeri 1991, Zlatna Plaketa Karamanovih pesničkih susreta 2006 g. Najbolja pesma Udruženja pisaca Makedonije za 2003 i 2010 u okviru Međunarodne pesničke manifestacije Praznik lipa, Najbolje pesme na međunarodnim festivalima Melniški večeri poezije u Bugarsku, Književna plovidba u Strugi 2013 i dr.
DONAT ZA KULTURNI DOPRINOS, UDRUGE: Nevladina udruga Hrvatsko-makedonska tangenta
Hrvatsko-makedonska tangenta je nevladina udruga sa sjedištem u Šibeniku. Prema programskim dokumentima i dosadašnjem dugogodišnjem angažmanu, organizacija je u
potpunosti usmjerena na njegovanje, zbližavanje i razvoj odnosa između prijateljskih naroda i
država Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije u sferi kulture, umjetnosti,
gospodarstva, politike, turizma, medija ...
Posebno mjesto u inicijativi za osnivanje udruge imaju književnik prof. dr. Predrag
Matvejević i treći hrvatski predsjednik prof. dr. Ivo Josipović.
Do sada je realiziran veliki broj projekata, među kojima su gostovanja i razmjene novinara-
urednika, književnika, kulturna događanja, koncerti, izložbe, okrugli stolovi, poslovni
susreti... Tangenta ima preko 230 članova iz Hrvatske, Makedonije i drugih zemalja. Najšire
tijelo je Skupština udruge, zatim Upravni odbor i Komisije (mediji, međunarodna suradnja,
gospodarska suradnja, kulturna suradnja).
Posebno mjesto i ulogu u organizacijskoj strukturi imaju počasni članovi: dr. Ivo Josipović,
dr. Zlatko Kramarić, general Luka Džanko, dr. Danco Markovski, princ Sherban Dimitrie
Sturdza (Rumunjska) i umjetnik Rade Šerbedžija, koji su svojim iskustvom i autoritet daju
vrijedan doprinos angažmanima i projektima nevladine organizacije.
Predsjednik Hrvatsko-makedonske tangente je politolog Sašo Georgievski, dok
međunarodnim diplomatskim aktivnostima organizacije rukovodi veleposlanik Ljupčo
Arsovski. Tajnica udruge je Milena Georgievska (glavna i odgovorna urednica
„Makedonskog glasa“ – časopisa Zajednice Makedonaca u Hrvatskoj).
Tangenta je uspostavila korisnu i uspješnu suradnju s velikim brojem institucija i pojedinaca u
RH i RSM koja olakšava, jača i potiče realizaciju projekata od interesa za obje države i oba
naroda.
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.