Himna slobodi i hvalospjev magiji
Republika je kamena prvijenac autorice Tanje Radman, objavljen u dva izdanja. Drugo je, na hrvatskom jeziku dočekao u gradu Dubrovniku, kojemu je roman upravo i posvećen.
Roman je oblikovan u trinaest poglavlja i naizgled se utopijska fantasy priča o mladim čarobnjacima s posebnim zadatkom razvija na tristo stranica, obogaćenih nekolicinom vizualnih dodataka (crteži, slike, fotomontaže).
Radman je u intervjuu za dubrovniknet.hr prozvana hrvatskom J. K. Rowling, iako s takvim pseudolaureatskim etiketiranjem treba ipak biti oprezan. Roman je sadržajno povezan s Respublicom Ragusinom, što znači da autorica iskorištava stvarni, postojeći locus, obogaćen vlastitom tradicijom te kulturnim pamćenjem što oblikuje povijest te obiluje neposrednim predajama vezanim uza nj. Autorica u tekstu veličanstveni Dubrovnik u srednjem vijeku isprepliće s čarobnjacima i magijom, što potvrđuje žanrovsko određenje romana. Višeslojnost teksta otvara problematiku proučavanja temeljnih moralnih i etičkih fenomena u tom žanru: poštovanje, ljubav, mir, odgovorno roditeljstvo, preuzimanje odgovornosti za opće dobro uz pružen izbor, žrtva koja nema cijenu u borbi za slobodu.
Tekstu je Tanje Radman potrebno pristupiti s više gledišta, ali i sasvim predano jer tijek radnje dinamizira mnoštvo međusobno povezanih likova te njihovih predaka. Nositeljica je radnje protagonistica Beta Ghetaldus, kći Une i Marina, koja se odmah na početku, pri proslavi Juri Goda (koketiranje sa slavenskim legendama i predajama), suočava s gubitkom svog prvog oslonca – majke, što se naizgled prikazuje izdajicom Lunara – skupine ljudi koja se bori za slobodu od Kneza, njegova terora i strahovlade.
Knez Orlando začetnik je magijskoga zla i terora nad gradom i ljudima, a u daljnjoj se prozopisnoj razradi, kao i služenjem retrospektivnom strategijom, saznaje što je prethodilo pretvorbi nekoć dobrog mladića plemićke krvi, kojom teče čista magija, u biće bez trunke ljudskosti što bezobzirno oskvrnjuje dobrohotnost oca, majke, grada kojim vlada, Lex Legis (svete zakone) te ubija brata i ljubljenu ženu. Beta Ghetaldus dihotomijski je parnjak zlom Orlandu u svojoj čistoći, naivnosti i nevinosti. Zajedno sa skupinom vršnjaka, koju čine u nesreći stečena prijateljica Terra, samozatajni Lumen te vragolasti Felix, na inicijativu Marina Ghetaldusa odlaze Olivi i Lausu, bitnim figurama mentora/učitelja/tumača sa zadatkom ispripovijediti sve mladima, otkriti im njihove magijske vještine i razrješiti nedoumice nemilog događa. Priprema mladih čarobnjaka za odgovorni zadatak – vođenje rata, naviješten je ostalim nastavcima ovoga serijala.
Tanja Radman vješto oblikuje likove, međusobno ih povezuje i pridaje im kako karakterne osobine, tako i magijske vještine kojima jedni druge nadopunjuju, gradeći snažno prijateljstvo. Radman otvara i problematiku genetskog nasljeđa, pitanje shvaćanja zapisane sudbine te etičko pitanje trajnosti mržnje što se, prema autoričinim riječima, rađa iz prijezira.
Kombinirajući stvarnu povijest, slavenske legende, predaje, vjerovanja, čarolije, uvođenje mudre Vite (jedne od Sudbenica – Suđenica) i korištenjem latinskih izraza te izreka, autorica potvrđuje predani pristup razradi autentičnosti vlastita pisma, naglašava fiksiranost na bogatstvo onoga što nacionalna povijest jedne zemlje i Grada ima pružiti (kako piscima, tako i čitatelju) i opravdava dvostruku igru starijih, donekle mudrijih, za veće, opće dobro.
Poruka poslana primatelju ovim romanom jasna je i nepobitna, u suvremenom pismu progundulićevski ponovljena; vrijedi kako za Dubrovnik (s magijom ili bez nje!) te za sve gradove, ne samo u Radmaninom magičnom fantasy srednjovjekovlju, već i u budućnosti – što nitko ne bi trebao nikad, bio strastveni čitatelj ili ne – dovesti u pitanje:
Non bene pro toto libertas venditur auro.
* Prijevodom: Sloboda se ne prodaje ni za sva blaga svijeta.
Republika kamena himna je slobodi i hvalospjev magiji, vješto oblikovana i potvrđena priča kroz suvremene strategije oblikovanja književnoga teksta.
Tanja Radman ne može i nikada neće biti hrvatska J. K. Rowling, iako joj je možda ista književna osobnost sa svojim djelima udarila temelje. Mlada autorica na hrvatskoj će književnoj sceni u budućnosti nesumnjivo doprinijeti dopunjenju fantasy žanra i hrvatsku suvremenost obogatiti pričama o dobru, o Gradu, važnosti borbe za ispravni cilj, ali ne kao kopija, već kao – Tanja Radman.
Naklada: Udruga mladih Orlando, Dubrovnik, 2016.
Republika je kamena prvijenac autorice Tanje Radman, objavljen u dva izdanja. Drugo je, na hrvatskom jeziku dočekao u gradu Dubrovniku, kojemu je roman upravo i posvećen.
Roman je oblikovan u trinaest poglavlja i naizgled se utopijska fantasy priča o mladim čarobnjacima s posebnim zadatkom razvija na tristo stranica, obogaćenih nekolicinom vizualnih dodataka (crteži, slike, fotomontaže).
Radman je u intervjuu za dubrovniknet.hr prozvana hrvatskom J. K. Rowling, iako s takvim pseudolaureatskim etiketiranjem treba ipak biti oprezan. Roman je sadržajno povezan s Respublicom Ragusinom, što znači da autorica iskorištava stvarni, postojeći locus, obogaćen vlastitom tradicijom te kulturnim pamćenjem što oblikuje povijest te obiluje neposrednim predajama vezanim uza nj. Autorica u tekstu veličanstveni Dubrovnik u srednjem vijeku isprepliće s čarobnjacima i magijom, što potvrđuje žanrovsko određenje romana. Višeslojnost teksta otvara problematiku proučavanja temeljnih moralnih i etičkih fenomena u tom žanru: poštovanje, ljubav, mir, odgovorno roditeljstvo, preuzimanje odgovornosti za opće dobro uz pružen izbor, žrtva koja nema cijenu u borbi za slobodu.
Tekstu je Tanje Radman potrebno pristupiti s više gledišta, ali i sasvim predano jer tijek radnje dinamizira mnoštvo međusobno povezanih likova te njihovih predaka. Nositeljica je radnje protagonistica Beta Ghetaldus, kći Une i Marina, koja se odmah na početku, pri proslavi Juri Goda (koketiranje sa slavenskim legendama i predajama), suočava s gubitkom svog prvog oslonca – majke, što se naizgled prikazuje izdajicom Lunara – skupine ljudi koja se bori za slobodu od Kneza, njegova terora i strahovlade.
Knez Orlando začetnik je magijskoga zla i terora nad gradom i ljudima, a u daljnjoj se prozopisnoj razradi, kao i služenjem retrospektivnom strategijom, saznaje što je prethodilo pretvorbi nekoć dobrog mladića plemićke krvi, kojom teče čista magija, u biće bez trunke ljudskosti što bezobzirno oskvrnjuje dobrohotnost oca, majke, grada kojim vlada, Lex Legis (svete zakone) te ubija brata i ljubljenu ženu. Beta Ghetaldus dihotomijski je parnjak zlom Orlandu u svojoj čistoći, naivnosti i nevinosti. Zajedno sa skupinom vršnjaka, koju čine u nesreći stečena prijateljica Terra, samozatajni Lumen te vragolasti Felix, na inicijativu Marina Ghetaldusa odlaze Olivi i Lausu, bitnim figurama mentora/učitelja/tumača sa zadatkom ispripovijediti sve mladima, otkriti im njihove magijske vještine i razrješiti nedoumice nemilog događa. Priprema mladih čarobnjaka za odgovorni zadatak – vođenje rata, naviješten je ostalim nastavcima ovoga serijala.
Tanja Radman vješto oblikuje likove, međusobno ih povezuje i pridaje im kako karakterne osobine, tako i magijske vještine kojima jedni druge nadopunjuju, gradeći snažno prijateljstvo. Radman otvara i problematiku genetskog nasljeđa, pitanje shvaćanja zapisane sudbine te etičko pitanje trajnosti mržnje što se, prema autoričinim riječima, rađa iz prijezira.
Kombinirajući stvarnu povijest, slavenske legende, predaje, vjerovanja, čarolije, uvođenje mudre Vite (jedne od Sudbenica – Suđenica) i korištenjem latinskih izraza te izreka, autorica potvrđuje predani pristup razradi autentičnosti vlastita pisma, naglašava fiksiranost na bogatstvo onoga što nacionalna povijest jedne zemlje i Grada ima pružiti (kako piscima, tako i čitatelju) i opravdava dvostruku igru starijih, donekle mudrijih, za veće, opće dobro.
Poruka poslana primatelju ovim romanom jasna je i nepobitna, u suvremenom pismu progundulićevski ponovljena; vrijedi kako za Dubrovnik (s magijom ili bez nje!) te za sve gradove, ne samo u Radmaninom magičnom fantasy srednjovjekovlju, već i u budućnosti – što nitko ne bi trebao nikad, bio strastveni čitatelj ili ne – dovesti u pitanje:
Non bene pro toto libertas venditur auro.
* Prijevodom: Sloboda se ne prodaje ni za sva blaga svijeta.
Republika kamena himna je slobodi i hvalospjev magiji, vješto oblikovana i potvrđena priča kroz suvremene strategije oblikovanja književnoga teksta.
Tanja Radman ne može i nikada neće biti hrvatska J. K. Rowling, iako joj je možda ista književna osobnost sa svojim djelima udarila temelje. Mlada autorica na hrvatskoj će književnoj sceni u budućnosti nesumnjivo doprinijeti dopunjenju fantasy žanra i hrvatsku suvremenost obogatiti pričama o dobru, o Gradu, važnosti borbe za ispravni cilj, ali ne kao kopija, već kao – Tanja Radman.
Naklada: Udruga mladih Orlando, Dubrovnik, 2016.
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.