Kolumne

ponedjeljak, 11. ožujka 2024.

Nedjeljko Jusup - Zadarski list | Pothvat bez premca u novijoj povijesti hrvatskog novinarstva: Nikola Šimić Tonin

         Pothvat bez premca u novijoj povijesti hrvatskoga novinarstva. Kao autor projekta i glavni urednik Nedjeljko Jusup u ratnim je uvjetima, s nekolicinom zadarskih kolega, pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. 

Zadarski list ove godine obilježava 30. godišnjicu izlaženja.

Nedjeljko Jusup rođen je 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio gimnaziju pedagoškog smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakulteti za sociologijo, politične vede in novinarstvo u Ljubljani.

  S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… 

Početkom Domovinskoga rata pokreće Ratni bilten 112. brigade HV-a; jedan od prvih, ako ne i prvi u Hrvatskoj vojsci. Ratni bilten ostat će upamćen jer se izgledom i sadržajem razlikovao od drugih. Na naslovnoj stranici prvoga broja, objavljenog za Božić 1991. godine, umjesto tenkova i ratne gvožđurije, Jusup je objavio fotografiju balerine u skoku iznad ruševina dvorane u zadarskoj Kneževoj palači, koja je netom prije toga bila metom neprijateljskih granata. Balerina je simbol za mladu napadnutu državu te je ovakvim metaforikama Jusupov urednički i novinarski pristup izazvao nepodijeljene simpatije javnosti. 

         Od 1. kolovoza 1992. do 14. listopada 1994. profesionalno radi kao novinar-komentator u Narodnom listu i kao ratni reporter surađuje u Večernjem listu. Za osobito zapažena izvješća i reportaže s bojišta dobio je godišnju nagradu – Zlatno pero Hrvatskog novinarskog društva za 1991./1992. godinu. 

Nakon što je Narodni list, inače najstarija živa novina u ovome dijelu Europe, privatiziran i prodan, a novi vlasnici nisu ulijevali povjerenje u to da će list razvijati - već naprotiv! - Jusup u sobici „2 sa 2,5“ u Klubu prognanika Škabrnja priprema i s nekolicinom zadarskih novinara pokreće 3. studenoga 1994. godine tjednik Zadarski list. 

Uvažavajući tradicije Kraljskog Dalmatina, prvih novina na hrvatskome jeziku i Zore dalmatinske, prvih novina koje su zagovarale ujedinjenje jadranske i kontinentalne Hrvatske - tvorac novoga zadarskog tjednika osmislio je navedeni list i grafički i sadržajno po ugledu na moderne europske news magazine. Čitateljima se list dopao „otprve“ jer ne “vrluda ni desno ni lijevo”. Implementirajući krilaticu “misli globalno, djeluj lokalno” piše otvoreno i kritički o svemu pa i o temama koje su se do tada skrivale od javnosti. “Mi smo izaslanici javnosti i ne odgovaramo nikome osim toj istoj javnosti”, govorio je Jusup novinarima od kojih je tražio da o svim medijski relevantnim događajima i temama pišu informativno, poučno i zanimljivo. Jer, novinski tekst vrijedi onoliko koliko je aktualan, vjerodostojan i zanimljiv.  

Sve spomenuto bilo je moguće ostvariti budući da se Zadarski list od početka samofinancirao, dostigao 12.000 prodanih primjeraka po broju - a od početka je imao i gospodarski prilog Burza koji je privlačio oglašivače. S vremenom je Zadarski list postao uspješan medijski, ali i poduzetnički projekt pa je privlačio i potencijalne vlasnike. Jusup je, u suglasju sa svojim ortakom Zvonkom Kucelinom, i tu bio dosljedan. Vlasničke udjele može dobiti samo onaj tko će ulagati u razvitak medija, bez miješanja u uređivačku politiku. Tako je 60 posto otkupila tada moćna tvrtka Zadar komerc, uloživši u informatičko opremanje redakcije i nabavu novinske rotacije koje do tada u Zadru nije bilo.

Uz jačanje redakcije stvoreni su osnovni preduvjeti za prelazak na dnevno izlaženje što se i dogodilo 21. prosinca 1998. godine od kada Zadarski list izlazi kao dnevna novina. No, većinski vlasnik ubrzo zapada u financijske poteškoće, propada i kad je izgledalo da će u propast povući i Zadarski list - tada inventivni Jusup vuče novi potez! Uspostavlja poslovno – tehničku suradnju s Novim listom te zajedno s Glasom Istre i Glasom Slavonije postaje sastavnicom medijskog “poola” - četiriju dnevnih novina tada jedinih u hrvatskome vlasništvu. U vlasništvo Zadarskog lista, na nagovor Nedjeljka Jusupa i suglasnost suvlasnika Zvonka Kucelina, kao 100-postotni vlasnik ulazi Tankerska plovidba, najmoćnija hrvatska brodarska tvrtka, koja kao vlasnik nije imala posebnih interesa ni što se tiče profita niti pak promoviranja bilo čijih političkih interesa. Željeli su samo poštene i istinoljubive novine u službi građana Zadra i zadarske regije, a što se poklapa s izvornim načelima lista. 

Uspjeh Zadarskog lista promijenio je medijsku sliku Zadra. Nastojeći ga slijediti kao primjer, u Zadru počinju nicati mediji kao gljive poslije kiše, ali većina njih ubrzo propada dijelom i zbog nedovoljne educiranosti novinara i urednika. Stoga Jusup predlaže, i uz prof. dr. sc. Josipa Vidakovića, tada pročelnika Odjela za kulturu i turizam Sveučilišta u Zadru, sudjeluje u pokretanju studija novinarstva i odnosa s javnostima koji egzistira od 2007. godine, kada je odjel promijenio ime i postao Odjel za turizam i komunikacijske znanosti. Kao vanjski suradnik – naslovni asistent sudjeluje u izvođenju nastave Komunikologija masovnih medija podučavajući studente teoriji, ali i praksi novinarstva, omogućavajući im učenje novinarskog zanata u redakcijama novina, radija i televizije. Iz toga se razdoblja prepričava kako je na pitanje studenata tko je zapravo pravi novinar, Jusup odgovorio:

„Pravi novinar je pošten, solidno obrazovan čovjek koji je ovladao vještinama novinarskog zanata i koji medijski relevantne događaje vidi očima odsutnih gledatelja, čitatelja i slušatelja.“

Jusup se bavi i publicistikom, u ediciji Biseri Jadrana pod egidom "Ulica starija od grada" objavio je esej o glavnoj zadarskoj ulici Kalelargi, napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije"…

Aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara.

Nakon umirovljenja (2017) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 15 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Prilog je u međuvremenu više puta nagrađivan, kao i njegov urednik koji je dobitnik Zlatnog pera Zadružnog saveza Dalmacije za medijsko promicanje maslinarstva i uljarstva. Surađuje u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i s portalom Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018.

Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske otkad je osnovano; aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". 

Najveći doprinos Nedjeljka Jusupa zadarskom i hrvatskom novinarstvu “leži” u Zadarskom listu, koji po načinu svojeg nastanka, razvitka i opstanka predstavlja jedinstveni primjer novinarskoga, uredničkog i nakladničkog umijeća. Gospodin Jusup uvijek je smatrao da je prava mjera dobrog novinarstva prikladna za svaku sredinu i svaku ljudsku situaciju; stoga je najvišom novinarskom vrijednošću podrazumijevao dostupnost i pristupačnost objavljenog. Za pravog je novinarskog majstora Zadar neiscrpan rudnik novinarskih tema, baš poput New Yorka ili Zagreba; a u Briševu se, po njegovu poimanju, mogu pronaći podjednako zanimljivi sugovornici kao i na Kalelargi. Tako je promišljao i profesionalno djelovao Nedjeljko Jusup koji je u svoj Zadarski list ugradio fascinantno uredničko, autorsko i nakladničko znanje te okupio tim koji je prigrlio njegove vizije. Bila je to podjednako vjera u majstorstvo zadarskih novinara, kao i vjera u Zadranke i Zadrane koji će znalački prepoznati prave vrijednosti. 

Naime, Zadar je jedini grad koji je u samostalnoj državi Hrvatskoj uspio iznjedriti svoje dnevne novine, i zamjećujem, jedine novine u Republici Hrvatskoj s imenom grada u kojem izlaze. Za respektabilnost Lista najveće zasluge ima njegov tvorac, tvorac projekta Zadarskog lista, prvi i dugogodišnji glavni urednik, Nedjeljko Jusup!

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.