|
|
|
|
|
|
|
Kolumne
|
Jelena Hrvoj |
Eleonora Ernoić Krnjak |
Martina Sviben |
Mirjana Mrkela |
Aleksandar Horvat |
petak, 7. studenoga 2025.
Mala zvona na Interliberu PAVILJON 6 / ŠTAND 6F
"Zvijezda i mrak" premjerno u Maloj sceni - predstava koja progovara o mraku na prepoznatljivo različit način!
U kazalištu Mala scena održat će se 12. studenoga u 18 sati premijera predstave "Zvijezda i mrak" autora Mateja Miloševa, a u režiji Buge Marije Šimić Milošev. Predstava je namijenjena starijima od 6 godina, što uključuje i odrasle, poručuju iz kazališta.
"Kroz predstavu upoznajemo dječaka koji ne voli mrak. Pokušava ga izbjeći pod svaku cijenu i u tome mu pomaže Zvijezda koja mu i kroz noć osvjetljava sobu. No, jedne će večeri Zvijezda pasti i naš će junak krenuti u veliku potragu tijekom koje će upoznati razna zanimljiva bića. Kroz te će susrete započet njegova promjena kao i viđenje mraka.
Predstava je nastala iz potrebe da progovorimo o mraku, ali ne samo o onom doslovnome, koji nam dolazi svakoga dana kada zađe Sunce, već i o svemu onome što u današnje vrijeme pokušavamo izbjeći i gurnuti "u mrak": dosadu, tišinu, odmor te neugodne emocije.
U Maloj sceni ponovno stvaramo umjetnički doživljaj koji će istodobno biti uzbudljiv, inspirativan, osnažujući, a koji će u užurbanoj današnjici pružiti smiraj, odmor i udah. Uvjerena sam da će u ovoj predstavi podjednako uživati i mali i veliki, a da će svi iz kazališta izaći lakši, opušteniji, mirniji."
Rekla nam je redateljica predstave Buga Marija Šimić Milošev.
U predstavi igraju Laura Šalov te Davor Kovač i Filip Sever koji se izmjenjuju u ulozi Jednog Ja. Glazbu uživo izvodi mali sastav koji čine Emma Stern na klarinetu te Matej Miloševa na violončelu, a koji je uz tekst, napisao i glazbu.
Scenografkinja predstave je Marta Dogan, kostimografkinja Tanja Asanović, kostime je izradila Angela Runje, fotograf predstave je Marko Hodžić, dizajnerica plakata Ana Despot, a producentica je Buga Marija Šimić Milošev.
Ulaznice za premijeru 12. studenog u 18 sati te za prvu izvedbu u nedjelju, 16. studenog u 17 sati dostupne su online, a i u Maloj sceni na adresi Medveščak 2.
Iz Male scene vjeruju i da će ova iznimna predstava posjetiti mnoge vrtiće i škole diljem Hrvatske.
Za više informacija posjetite www.mala-scena.hr ili nas kontaktirajte na prodaja@mala-scena.hr
Roman "Svirači čarobnih frula" Mirka Ćurića pobjednik je Književnog natječaja Knez Trpimir Gradske knjižnice Kaštela i Naklade Bošković za 2025. godinu
Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir 2025.
Roman Svirači čarobnih frula autora Mirka Ćurića proglašen je najboljim rukopisom na Književnom natječaju Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman koji je Gradska knjižnica Kaštela ove godine raspisala po osmi put s ciljem poticanja književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti, s naglaskom na povijesne teme s područja Kaštelanskog zaljeva.
Premijerno predstavljanje romana Svirači čarobnih frula bit će održano u ponedjeljak 8. prosinca 2025. g u Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu povodom obilježavanja Dana Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.
Tom prilikom bit će predstavljeno tiskano izdanje romana Svirači čarobnih frula uz uprizorenje nekoliko odlomaka. Roman je objavila Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela.
Autoru će biti dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 1.300,00 €. Pokrovitelji glavne nagrade su Gradska knjižnica Kaštela i Grad Kaštela.
Obrazloženje Povjerenstva
Prosudbeno Povjerenstvo ocijenilo je rukopis Svirači čarobnih frula najboljim romanom s temom iz hrvatske povijesti koji je pristigao na ovogodišnji Književni natječaj Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela.
Roman je otkriće za široku publiku kao i za sladokusce povijesnih činjenica. Izdvaja se od ostalih romana pristiglih na natječaju te vjerujemo kako će zbog toga privući čitatelje svih naraštaja, zaključak je Povjerenstva.
Odluku o najboljem rukopisu donijelo je Povjerenstvo Književnog natječaja Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela u sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.
O rukopisu Svirači čarobnih frula
Više ili manje mnogima nepoznata sveza Beča i Đakova u liku skladatelja Jakoba Haibela početkom 19. stoljeća podloga je romana Svirači čarobnih frula, s podnaslovom koji pojašnjava da je riječ o povijesnom ljubavno-glazbenom proznom djelu. Roman Svirači čarobnih frula intrigantan je i poradi činjenice da je Jakob Haibel, skladatelj i tenor, jedan od onih koji su u Mozartovo doba plijenili pozornost glazbene javnosti, bio oženjen Sofijom, sestrom Mozartove žene Constanze, što autor obilno koristi na način da je u mnogim dijelovima romana genijalni austrijski skladatelj ustvari protagonist, osobito u sjajnim opisima živahnoga glazbenog života u Beču svršetkom 18. stoljeća, kazališta i kazališnih družina, zabavišta s brojnim publikom. Bilo je to Mozartovo doba, koje je završilo ubrzo nakon Amadeusove smrti, a gotovo posve utihnulo u godinama Napoleonovih osvajanja.
Jakob Haibel, skladatelj i tenor, nadareni sin suknara, bio je oženjen boležljivom ženom, s djecom koja su rano umirala, a ljubovao je sa Sofijom Weber. Nedugo nakon što je postao udovac, Sofiju je učinio svojom novom suprugom. Vjenčali su se u Đakovu.
Naime, kada je zamro glazbeni životu u Beču, mnogi su glazbenici potražili posao na „periferiji“ Monarhije. Jedan od takvih bio je i Jakob, koji je došao zajedno sa Sofijom u Đakovo, gdje je tada stolovao biskup Mandić, ljubitelj glazbe. Haibel je ondje postao katedralnim zborovođom, skladao crkvenu glazbu, a naposljetku i rekvijem u počast biskupu Mandiću.
Autor se vješto služi dokumentima iz toga doba, pismima koja svjedoče o burnoj vezi Mozarta i Constanze, ulazeći duboko u njihov odnos već od prvih susreta pa do potresnoga opisa Mozartove smrti, baš kao što vrlo slikovito, nadahnuto i proučeno opisuje ozračje u kojemu su djelovali Amadeus, Haibel i brojni drugi skladatelji.
S posebnim osjećajem, autor prikazuje Đakovo onoga doba, mirnu slavonsku oazu koja prima došljake, Đakovo koje već tada postaje privlačnim kulturnim središtem.
U svemu, hrvatska je književnost na dobitku – pojavio se povijesni roman vrlo netipičan, originalan, s protagonistima koji nisu kraljevi i knezovi hrvatski, nego kraljevi i knezovi glazbe u srednjoj Europi svršetkom 18. i početkom 19. stoljeća, od kojih je jedan dugo vremena djelovao i u Hrvatskoj.
(Hrvoje Hitrec, izvadak iz recenzije rukopisa Svirači čarobnih frula)
Književni natječaj Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela
Gradska knjižnica Kaštela raspisala je 2025. godine po osmi put Književni natječaj Knez Trpimir - Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela pisan na hrvatskomu jeziku, i to iz razloga što su prethodno raspisani Natječaji izazvali veliko zanimanje javnosti i uključenje poznatih hrvatskih književnika, ali isto tako i mladih javnosti nepoznatih autora.
Svrha Književnog natječaja Knez Trpimir jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu. Natječaj je pokrenut 2018. godine na inicijativu i prema ideji Renate Dobrić, ravnateljice Gradske knjižnice Kaštela.
Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela nosi naziv Knez Trpimir iz razloga što se upravo u Kaštelima, mjestu bogatom kulturno-povijesnom baštinom i kolijevci hrvatske državnosti čuva prijepis Trpimirove darovnice (Trpimirova povelja) iz 852. godine (rodni list hrvatske državnosti), u kojoj se po prvi put spominje ime HRVAT.
Dosadašnji dobitnici Književnog natječaja Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela u razdoblju od 2018. do 2022. su: Tomislav Bašić: Otok (2018.), Ana Cerovac: Krsnik (2019.), Zlatko Tomić: Tajna neotkopane krune (2020.), Ante Brčić: Uskočko gnijezdo (2021.), Nenad Stojković: Vatrena vila – Legenda Mile Gojsalić (2022.), Ivan Klarić: Vezir i snijeg (2023.), Petar Merčep: U sjeni vremena (2024.).
Svi romani objavljeni su u Nakladi Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela i svim autorima je organizirano besplatno tiskanje romana uz medijski izvrsno popraćeno premijerno predstavljanje romana. Iznimka je godina 2020.
Gradska knjižnica Kaštela
Danijela Dragaš | Vampir
Pisma mojoj kćeri: pjesme za moju djevojčicu
Na noć Svih svetih moja mama (tvoja baka) nazove da kaže
da ti je u Zagrebu zapalila svijeću zadušnicu i donijela cvijeće iz svog vrta.
“Osjećam se mrtvom,” kažemo joj.
„Ne budi smiješna, nisi mrtva—samo nisi kod kuće,
među svojim ljudima, ne govoriš svojim jezikom.”
Što ako je u pravu?
Nema zvuka kad zaključavam vrata svoga stana;
kad koračam prema luci da gledam oblake
što plove iznad more koje ne mogu ni vidjeti.
Čovjek s tetoviranim licem pita sviđa li mi se ovdje.
Stojimo na rubu vode, gdje galebovi rone i kriče.
„Ovo je Aotearoa,” kaže,
„i trebala bi se osjećati počašćenom što ovdje živiš.”
Skupina azijskih turista ulazi u muzej,
gdje izblijedjeli portret čovjeka
koji je prije više od sto godina kopao kauri smolu na sjeveru,
i drugog koji je donio reznice mladih loza
iz svoga kamenog, dalmatinskog sela,
vise u staklenoj vitrini u kutu,
pokraj sepija-fotografija kineskih kopača zlata
čije crne pletenice dodiruju rubove njihovih tunika.
Vani me izdaja gradskog horizonta ujeda.
Vidim njegove kuće što se grčevito drže brežuljaka,
lelujave sjenke ljudi iza osvijetljenih prozora.
Tri desetljeća živim među tim zidovima,
krećući se u sjenama poput nemirnog duha—vampira.
Tko je onda bila žena
koja ti je pjevala uspavanke?
Jasna Popović Poje | Fišek kestena
Ne, ne mogu u jesen bez njega.
Ne mogu bez papirnatog fišeka
vrućih, pečenih kestena.
Kako samo pomamno otvaram
novinski smotuljak pun
čađavih kuglica raspukle kore.
Kako se samo smiješim
dok ih onako još vruće, pune dima,
stavljam u usta ne bojeći se
da ću opeći tanko nepce.
Što su prsti čađaviji,
ja sam sretnija,
što im je okus slađi,
ja sam veselija.
Ne, ne mogu u jesen bez
smotka od papira
punog čađavih okruglica
izvana hrskavih, iznutra mekanih.
Zbog njih sam pohotna,
zbog njih sam nezasitna,
zbog fišeka s kestenima
jednostavno sam neprepoznatljiva.
Ne, ne mogu u jesen bez njega...
Rikard Dimić | Krenimo od kraja
četvrtak, 6. studenoga 2025.
Slava Rosandić | Istanbulski čemer
Listopad 2025. – iznimno uspješan mjesec za hrvatsku satiru i aforistiku
Početkom listopada je održan 23. po redu „Satira fest“ u Beogradu, gdje je svoj zapažen nastup imao tajnik udruge, književnik i satiričar Zlatko Tomić, između četrdeset odabranih sudionika završne večeri. Krajem mjeseca u poljskom Wroclawu održana je Prva međunarodna aforistička konferencija „Magnum in Parvo“ s predavačima i sudionicima iz petnaestak država na kojoj je iz Hrvatske sudjelovao Dražen Jergović. Nije se mirovalo niti s objavljivanjem autorskih knjiga humora i satire, a Ivo Mijo Andrić priredio je zbornike hrvatskih i poljskih „Zvijezde nas gledaju s neba“ te hrvatskih i čeških aforista „Otisci vedrine“, čime se dodatno ojačala međudržavna književna i kulturološka suradnja o kojoj se malo gdje u književnim krugovima govori, nažalost.
Dopredsjednik Udruge hrvatskih aforista i humorista – Dražen Jergović – pisac, satiričar, humorist, aforist, pjesnik, urednik i recenzent u mjesecu listopadu uvršten je u brojne međunarodne zbornike književnih radova, ostvario je nekoliko inozemnih suradnji te je dobio niz značajnih nagrada, samostalno ili ispred udruge. Evo pregleda:
- Nagrada "Zlatni krug" za afirmaciju satire u svijetu Beogradskog aforističarskog kruga, jednoglasna odluka žirija povodom 23. Satira festa
- "Banatsko pero 25", zbornik aforizama, kratkih priča i pjesama – uvršteni aforizmi s 25. natječaja KK 'Branko Radičević', Žitište (zastupljen i kolega Aljošom Vukovićem)
- "Hithi Qesh" rujanski broj 10, kosovski časopis za humor, društvo i kulturu – predstavljen s izborom od 50-ak aforizama i s dužom biografijom na albanskom i engleskom jeziku
- „Entre Guay“ 21. broj za listopad/studeni, argentinski časopis za humor i karikaturu – predstavljen s izborom od dvadesetak aforizama i s kraćom biografijom na španjolskom jeziku, čime je hrvatska aforistika predstavljena i na američkom tlu
- Diploma za 2. mjesto na 2. međunarodnom Festivalu satire "Džinot", Veles, Sjeverna Makedonija, za serijal od 10 aforizama na temu 'sreća'
- "Komešanje: ožiljak", zbornik najljepših ostvarenja s 24.-og natječaja za najkraću kratku satiričnu priču (do 900 znakova), u izdanju 'Alme' iz Beograda, urednika Đorđa Otaševića, za priču 'Minuli (sm)rad'
- aforizam 'Jao nama s njima!' objavljen je na Facebook stranici za satiru "Sve po spisku d.o.o." moderatora Milana Kuridže iz BiH
- redovite tjedne objave aforizama mogu se pronaći na Facebook stranici "Aforistička reprezentacija Makedonije"
- "Aforizmi 22", međunarodni zbornik najboljih aforizama i recenzija knjiga satire u izdanju 'Alme' Beograd, urednika Đorđa Otaševića, zastupljen s 55 aforizama i kraćom biografijom (uvršteni su i kolege Ivo Mijo Andrić, Danko Ivšinović, Boris Nazansky, Živko Prodanović i Jagoda Sablić)
- "Aforismului Tecuci IX", antologija aforizama 60-ak autora iz šest država u sklopu 9. Međunarodnog festivala FIA 2025, zastupljen s četrnaest aforizama na rumunjskom jeziku
- Među 20-ero nominiranih finalista (od 105 prijava iz 33 države svijeta) za Prvu međunarodnu nagradu "International Humor Sapiens Award" u Čileu kao zaslužni pojedinac koji proučava i promovira humor u svim njegovim oblicima po svijetu
- S pjesmom 'Kraj' zastupljen u 7.-oj međunarodnoj književnoj antologiji kulturne raznolikosti "S ljubavlju, DEA VII" Društva albanskih umjetnika Hrvatske za 2025. godinu, među 111 vrsnih pjesnika i prozaista iz čak 13 država
- Pohvala za uključivanje učenika u aktivnosti u zajednici povodom 6. Regionalnog natječaja RSLA i ispred udruge UHAH finalist dodjele „Nacionalne nagrade za učenje zalaganjem u zajednici“ u kategoriji 'Organizacije i neformalne grupe'
- Recenzija knjige satiričnih pjesama, aforizama i epigrama Darka Žigrovića "Besmislica s više lica" ('Redak', Split, 2025.)
- "Humor bez granica“, međunarodni e-zbornik humoreski priređivača Ivana Grahovca, zastupljen sa šaljivom pričom 'Neću više'
- "Hrvatski Fokus“ (broj 792), tjednik za kulturu, znanost i društvena pitanja – u redovnoj satiričnoj rubrici su mu objavljeni: aforizmi, grafiti, satirične misli, limerick pjesma, osvrtnica, senryu i kozerija
- Pripremio je za tisak rukopis životnih mudrosti te sastavio predgovor za knjigu Đurđice Ramqaj "Zrjelopis" ('UHAH', Zagreb, 2025.)
- U domaćim („Uh!Aha“ broj 70, „Apolon“ broj 12, „Diskurs“ broj 49) i regionalnim magazinima humora i satire za listopad: „Fenamizah“ (84. broj, Turska), „Balkanium“ (38. broj, Sjeverna Makedonija), „Koncept“ (broj 45, BiH), „ETNA“ (broj 222, Srbija), „Međimurskim novinama“ (kolumna ´humor & satira´) te portalima: „SBPeriskop“ (Hrvatska), „Šipak“ (Srbija) i „Satirgora“ (Crna Gora) Draženovi aforizmi su redovno objavljivani uz radove kolega iz Hrvatske (Mladen Vuković, Danko Ivšinović, Emil Strniša, Ivo Mijo Andrić, Živko Prodanović, Nađan Dumanić, Ivan Grahovec, Jagoda Sablić i dr.).
Ovo je veliki uzlet hrvatske aforistike koja je posljednjih mjeseci primjetno uznapredovala i sve je prisutnija u medijskom prostoru, unatoč nerazumijevanju i marginaliziranju iste od strane struke, a s čime se članovi UHAH-a bore već godinama.