Snježana Budanec | Sjenovita tijela

Raznobojna tijela

Nepoznatim ulicama šeću.

Prave sjene što padaju poput jesenjeg lišća

U krilo zemlje.

Guta ih mrak zaborava.

Nestaju u magli vremena.

Topot udarca kamena

Čupa pero.

Zvuk nosi vjetar u maglovite daljine.

Kroz nosnicu zime

Puštajući kapi muke

Za sjajnim sjenama

Što su začeta u mraku,

Nova neopažena tijela

Migolje se kao zmije na suncu.

Zauzimaju dah mrtvih sjena.

Krik i bol novih struja udara

O strop prolaznosti i davi vrijeme.

Probija kopljem suze u vječnost

Ostavljajući krvav trag sijača praznina.

Jeka groze pustoši

Budi sjenovita tijela

Iz krila rake.

Presvlači jedne iz kosturskih odijela

I povija ih u zvjezdana platna,

A druge vatrom pali

I pretvara ih u vječni dim.

Zemlja i dubina mraka iščekuju

Dan smaknuća čekićem

Dobrovoljne žrtve

U času o kojem nitko još pojma nema.

CeKaTe | Otvorenje grupne izložbe ilustracija „O’bojeni zidovi“

 

O’BOJENI ZIDOVI

Grupna izložba ilustracija

Poštovani,

u utorak, 11. studenoga 2025. u 19 sati u galeriji Modulor Centra za kulturu Trešnjevka otvara se grupna izložba ilustracija „O’bojeni zidovi“. Izložba će biti otvorena do 5. prosinca 2025. godine, a posjetiteljima nudi jedinstvenu priliku da urone u svijet suvremene hrvatske ilustracije, gdje se likovna umjetnost isprepliće s književnošću, lutkarstvom i fotografijom. Ulaz je na izložbu besplatan.

Svijet iza knjiga, priča i slika često je šareniji, razigraniji i dublji nego što se čini na prvi pogled. Izložba O’bojeni zidovi otvara vrata u taj svijet, onaj u kojem likovi izlaze iz priča, lutke oživljavaju, a prozori postaju pozornice kroz koje promatramo život. Ova izložba okuplja šest renomiranih hrvatskih ilustratora i umjetnika te donosi spoj ilustracije, književnosti, likovne umjetnosti, lutkarstva i fotografije.

U „Bumbastičnom izdanju“ autorice Silvije Šesto, lutkarica Mila Lončar od starih i odbačenih materijala stvara nove likove i živote, podsjećajući nas da je mašta moćnija od otpada i da čitanje uvijek može oživjeti na neočekivane načine. „Biciklistička početnica profesora Fausta“ autorice Nine Ivanović uči nas da je vožnja biciklom prava pustolovina uz simpatične šumske životinjice mali (i veliki) gledatelji otkrivaju prometna pravila, važnost sigurnosti i radost kretanja. 

U projektu „E-Crvenkapica“ autorice Tee Plepelić klasična bajka dobiva suvremeno ruho, Crvenkapica i vuk koriste mobitele, baka se bori s bolešću, a svijet oko njih odražava potres i pandemiju. Ipak, kraj ostaje sretan, kao i poruka da se uvijek možemo snaći u novim okolnostima. U slikovnici „Zaljubljene kvačice“ autora Filipa Gala prepreke nisu kraj nego početak, prava se ljubav uvijek izbori, unatoč svim zapletima i kušnjama. Projekt „Priprema, pozor, prozor“ autorica Ane Šesto i Borisa Kuglera vodi nas kroz fotografske i ilustrirane prizore prozora – simbola gledanja, znatiželje i učenja. Kroz njihove radove otvaraju se novi svjetovi, ali i podsjetnik da svakodnevicu možemo vidjeti na stotinu različitih načina, baš kao djeca koja u svemu otkrivaju igru.

Izložba O’bojeni zidovi poziv je da zajedno gledamo, slušamo i maštamo. Djeca će u njoj prepoznati likove i priče koje vole, a odrasli će u njima pronaći mudre poruke i umjetničku vrijednost. O’bojeni zidovi nisu samo zidovi galerije, oni postaju prozori u svijet mašte, kreativnosti i zajedničkog doživljaja umjetnosti.

Projekt O’bojeni zidovi, koji vodi Kulturni klub O’grada u suradnji s Anom Šesto, promiče suvremenu hrvatsku ilustraciju uz podršku Grada Zagreba, omogućujući da umjetnost bude dostupna svima bez ulaznica. Tijekom 2024. godine projekt je prvi put predstavio samostalne izložbe ilustratora Tee Plepelić, Mile Lončar, Nine Ivanović, Filipa Gala, Ane Šesto i Borisa Kuglera, a kulminacija tog ciklusa je upravo ova velika grupna izložba u galeriji Modulor i u Hrvatskom centru u Beču. U 2025. godini projekt se nastavlja s novim nizom istaknutih ilustratora i njihovim samostalnim izložbama – Vandom Čižmek, Katarinom Radošević Galić, Željkom Gradski, Mirnom Sišul i Andreom Živko. 

Izložba O’bojeni zidovi približava bogatstvo suvremene hrvatske ilustracije, potiče kreativnost i maštu te njeguje ljubav prema knjigama, od najmlađih čitatelja do odraslih zaljubljenika u umjetnost.

Autori koji sudjeluju na izložbi:

Tea Plepelić, Mila Lončar, Nina Ivanović, Filip Gal, Ana Šesto i Boris Kugler

Organizatori: Kulturni klub O’grada i Centar za kulturu Trešnjevka

Podrška: Grad Zagreb

Branko Filipović | Starost

 

San

i budi me

jutro.

A davno je 

svanulo.

Znam

već odavno  

gdje sam.

Ali tko sam,

i zašto sam

taj koji više 

nisam.

A bio sam.

Gledam,

sve je

isuviše poznato.

I isto.

Sat i vrijeme

ide,

a ne postoji

kao niti ja.

I oni koji

koji više nema

kao ni mene.

Telefon

kao oblik

bez svrhe 

ne zvoni.

Niti ja zovem

ikoga.

Tih telefona

nema,

niti ikome trebaju. 

Kao i ja.

A tu sam.

Budim se

a sve je isto.

I san 

i stvarnost

Kako da ih razlikujem?

Čujem zvono

na tuđim vratima

na moja

malo 'ko kuca.

Samo samoća 

navrati,

i ostane

koliko hoće.

Dal' da se

budim?

I snovi mi

nameću... 

stvarnost.

I više 

ne znam 

gdje sam?

Tko sam?

Zašto sam

kad' već nisam

svoj?

A bio sam.

Kao i ti,

danas i sad.

A sutra?

Sutra je već 

počelo

za sve vas.

Zato,

shvatite nas.

POU Velika Gorica | Program za studeni 2025.

 

Mateo Balaban | Što najviše voliš kod maslačaka?

 

Mi, kao ljudi, moramo biti svjesni jedne činjenice; nitko nas neće spasiti. Sami sebe spašavamo. Spašavamo se na sljedeći način: kroz djecu. Dopustite mi da pojasnim; uistinu, ako želimo spasiti naš planet Zemlju, moramo biti u stanju izgraditi ljubav djece prema planetu. Ako nemamo što posaditi, neće ništa rasti u glavama naših mladih. Sve počinje jednostavnim pitanjem: Što najviše voliš kod maslačaka? Jednostavno, a tako komplicirano. Čarolija leži u izgradnji misaonih procesa koji vode do ljubavi, do privrženosti. Na isti način na koji ne znate odgovor na pitanje „Kako se izvući iz depresije?“, nemate znanje i obrasce razmišljanja koji vas vode iz patnje kada je nađete isto tako je zahrđala kolektivna svijest po pitanju ljubavi prema planetu. Kolektivna masa nema izgrađene misaone obrasce koji ih vode gajenju ljubavi prema ovim našim divnim planinama.

Da, imamo pojedince koji su svjesni i misle da će nešto postići prosvjedima na trgovima, koji misle da ako pritisnu najveće naftne kompanije, bilo preko odvjetnika, bilo gađanjem jajima najvećeg i najutjecajnijeg direktora naftne kompanije; da će postići promjenu. Neće! Ako želite 2060. godine imati direktora koji je svjestan ljubavi prema našoj lijepoj planeti, ako želite imati direktora koji ima puno novca i koji raspolaže novcem tako da ulaže u planet i svoje radnike, njegova mama, kad je imao 10 godina, obavezno ga mora pitati: „Dušo moja, što najviše voliš od maslačka?“ Jer, vidite, upravo tu, na tom pitanju, upravo tu, počet će se graditi misaoni obrasci koji će ga dovesti do toga da će mu se, u trenutku kada njegova riječ prevagne, osvijestiti pomaganje i suosjećanje!

I da, možete reći; Mateo, to je kontrola ljubavi, nije iskreno! Složit ćemo se da je prvi dio te rečenice točan, drugi dio nije (svećenici ionako to stalno rade na misama). Prije nekoliko desetljeća cilj je bila prodaja, rast, razvoj, pohlepa, želja za moći; i, naravno, svi analiziramo svijet; ali gdje nas je to dovelo?

Naš planet se sve brže zagrijava, ledenjaci se tope. Što ćemo ostaviti našoj djeci? I upravo zato, kao budući roditelji, trebamo svojoj djeci usaditi ljubav prema planinama, prema svježem zraku, prema hrčcima, mačkama, pjegavim daždevnjacima.

I hoćemo! Prosvjedi na trgu stvar su prošlosti; uvijek će biti budala koji viču, ali pravilno usađivanje vrijednosti koje utječu na ishod budućnosti počinju u parku, s djetetom koje se spustilo niz tobogan, zaprljalo hlače i došlo do mame, mama ga pogleda i pita:

„Dušo moja, što najviše voliš kod maslačaka?“

Nježno, moji prijatelji pjesme. Nježno!

Tako se mijenja svijet...

MH Velika Gorica | Poziv na 321. Matičin četvrtak

 

Poziva Vas na 321. MATIČIN ČETVRTAK 

6. studenoga 2025. god. u 18,30

u  Područnu knjižnicu Galženica, Trg Stjepana Radića 5,

 Velika Gorica  i  na  www.matica-gorica.hr

Predstavljanje časopisa  Matice hrvatske 

HRVATSKA REVIJA br. 4/2024. 

1100. godina Hrvatskoga kraljevstva  

časopis će predstaviti 

Tomislav Galović, povjesničar
Mirjana Polić Bobić, glavna urednica 

Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja. U povodu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva četvrti je broj Hrvatske revije u cijelosti posvećen povijesnoj ličnosti kralja Tomislava i njegovom vremenu, povijesti proučavanja te problematike, povijesnom pamćenju i mitu o kralju Tomislavu u Hrvata, te prikazivanju Tomislavova lika i vremena u likovnim umjetnostima.

Povjesničarima su temeljni dokumenti diplomatičkoga značaja oni u kojima se 925. godine hrvatski kralj Tomislav spominje kao jedan od presudnih sudionika uspostave splitske metropolije jer se time dokazuje da je Hrvatska Kneževina postala Hrvatsko Kraljevstvo.

Obilježavanje 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva prije stotinu godina bila je afirmacija ideje o hrvatskoj državnosti i poticaj na daljnji rad na obnovi ujedinjene hrvatske države, a simbolično je počelo s početkom gradnje duvanjske spomen crkve, prvobitno blagoslovom tri temeljna kamena zagrebačke katedrale.

Današnje obilježavanje 1100. obljetnice kad je  ime Tomislava kao prvoga hrvatskog kralja  neupitna činjenica prisutna u memoriji gotovo svakoga Hrvata, događa se u zemlji dosanjanog sna – Republici Hrvatskoj.

Ulaz je slobodan, dobrodošli !

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------                   Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici,

Trg kralja Tomislava 2, Velika Gorica 10410, OIB:34059890429

Poziv autorima humoreski i satire: Elektronički humorističko-satirički časopis Apolon

 

Poziv autorima humoreski i satire:

upućuje otvoren poziv svim piscima koji se bave pisanjem humorističnih i satiričnih priča da pošalju svoje radove za objavljivanje u drugom izdanju e-zbornika Humor bez granica. Prvo izdanje možete pogledati na sljedećem linku: https://anyflip.com/pmxsu/hqab/ 

2. Prilika za objavljivanje: Ovo je izvrsna prilika za autore iz svih krajeva svijeta da svoje humoreske učine dostupnima široj publici — potpuno besplatno i uz službeni knjižni status.

3. Uvjeti natječaja:

Prihvaća se jedna humoristična priča po autoru

Maksimalna dužina: 4 A4 stranice

Priče se šalju isključivo u Word formatu (.doc ili .docx)

Font: Times New Roman, veličina 12 pt

Prored: 1,5

Margine mogu biti sužene (npr. 1,27 cm sa svih strana)

4. Napomena o prihvaćanju radova: Razmatraju se isključivo neobjavljeni i lektorirani radovi, bez obzira na medij. Radovi koji ne zadovoljavaju tehničke uvjete neće biti razmatrani, bez dodatnog obrazloženja.

5. Jezični kriterij: Autori mogu slati radove (jedan rad po autoru) na bilo kojem jeziku, ali je obvezan prijevod na hrvatski jezik. 

6. Rok za slanje: Radove možete slati od danas. Zbornik će se realizirati kada se prijavi najmanje 50 autora, a najkasnije 2026. godine

7. Objavljivanje: Odabrane priče bit će objavljene u digitalnoj zbirci sa službenim ISBN brojem. E-knjiga će biti uvrštena u katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te dostupna besplatno kao e-knjiga te PDF formatu za čitanje i preuzimanje.

8. Način slanja radova: Radove šaljite na e-mail adresu: casopisapolon@gmail.com Obvezno napisati: Za e-zbornik 2. Navesti adresu (grad i država) autora)

9. Završna poruka: Iskoristite ovu priliku da vaš smisao za humor i književno umijeće pronađu put do publike. Podijelite poziv s kolegama piscima i svima koji vjeruju u moć smijeha.

Kao što je netko jednom rekao: „Humor je ozbiljna stvar.“

Pozivnica / Einladung - svečani koncert Njemački romantizam - Dvorana Galženica Velika Gorica 13. 11. u 19 sati

 

Poštovane gospođe i gospodo,

Dragi prijatelji,

 

Čast mi je pozvati vas na svečani koncert „Njemački romantizam“ koji će se održati u četvrtak, 13. studenoga 2025. godine u Dvorani Galženica, Trg Stjepana Radića 5 u Velikoj Gorici. 

Nastupaju: Arijana Gigliani Philipp, sopran, Bruno Philipp (klarinet) i Krešimir Starčević (klavir). Pozivnica je u prilogu, a možete je proslijediti i svojim prijateljima. Pozivam vas također i na prigodno druženje nakon samog koncerta.

 

Sehr geehrte Damen und Herren,

Liebe Freunde,

 

Es ist mir eine Ehre, Sie zum Konzert „Deutsche Romantik“ einzuladen, das am Donnerstag, dem 13. November 2025, im Galženica-Saal, Trg Stjepana Radića 5 in Velika Gorica stattfindet. 

Es wirken mit: Arijana Gigliani Philipp (Sopran), Bruno Philipp (Klarinette) und Krešimir Starčević (Klavier). Die Einladung ist beigefügt und kann gerne an Ihre Freunde weitergeleitet werden. Ich lade Sie außerdem zu einem besonderen Beisammensein nach dem Konzert ein.

 

Koncert je dio manifestacije „Dani njemačke kulture u Zagrebačkoj županiji“ koju od 13. do 20. studenoga organiziram kao Predstavnik njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije, u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Velika Gorica, Goethe Institutom Hrvatska i uz financijsku potporu Zagrebačke županije. U sklopu manifestacije u Kinu Velika Gorica bit će prikazana i dva cjelovečernja njemačka filma (19. i 20. studenoga). Više informacija o filmovima možete naći na https://www.pouvg.hr/kino/

Ulaz na koncert i filmove je slobodan.

 

Das Konzert ist Teil der Veranstaltung „Tage der deutschen Kultur in der Gespanschaft Zagreb“, die ich vom 13. bis 20. November als Vertreter der deutschen Minderheit in der Gespanschaft Zagreb in Zusammenarbeit mit der Fernuniversität Velika Gorica, dem Goethe-Institut Kroatien und mit finanzieller Unterstützung der Gespanschaft Zagreb organisiere. Im Rahmen der Veranstaltung werden am 19. und 20. November im Kino Velika Gorica zwei deutsche Spielfilme gezeigt. Weitere Informationen zu den Filmen finden Sie unter https://www.pouvg.hr/kino/.

Der Eintritt zum Konzert und zu den Filmen ist frei.

 

Srdačan pozdrav / Mit freundlichen Grüße,

Goran Beus Richembergh

Predstavnik njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije

Vertreter der deutschen Minderheit in der Gespanschaft Zagreb

Gordana Kurtović | Teško je

Teško je rijeci 

bez svoga mosta,

teško je ptici 

bez modrog neba,

teško je oku

suzu skriti.

Teško je, najteže 

smiješiti se,

a tužan biti.

Zoran Gavrilović | Bivša

Kako dan zapravo počinje? Utopio sam se u pokrivaču, a preko noći mi je i mačak došao u noge, sklupčao se i zaspao na mojim nogama. Osjećam njegovu težinu, miran je, pa se i ja ne pomjeram. Ali svrbe me sunčeve zrake na obrazu i odlučujem ustati. Nježno podižem mačka sa nogu i kažem mu: „Mačkice, i za tebe je vrijeme da se pokreneš.“

Mačak se lijeno proteže, staje na noge i odlazi. Oblačim se i spreman sam započeti novi dan. Silazim u dvorište i sjedam za plastični stol. Izvlačim si jednu kavu iz torbe, gotovu i zapakiranu iz trgovine. Vlasnik kuće u kojoj živim ne pije kavu, pa sam znao da se moram pobrinuti za sebe.

Dugo ga poznajem. Zove se Berko i prijatelji smo već 15 godina. Berko je dobar čovjek, pun osjećaja prema drugima. Volim ga zato što je takav – jednostavan i blesav. Ali tog jutra, kada se probudio i sjeo pored mene, činilo mi se da mu nije do razgovora. Mene tišina ne smeta, pa sam šutio. Ipak, on lomi tišinu i počinje:

„Znaš, moja bivša žena je kriminalka. Sve bi učinila zbog novaca.“

Eto, jutro se razlomilo, razgovor je počeo, ali ja u sebi još nemam riječi kojima bih odgovorio.

„Da, ona je beskrajno pohlepna, zato me i ostavila,“ nastavlja Berko. „Njoj je samo do novaca i mora.“

Ja potvrđujem glavom, jer tako red nalaže. Ali mene u životu ne zanimaju bivše žene, samo one buduće. On malo šuti, a zatim nastavlja:

„Sve je zajebala zbog novaca, i dalje je lijepa, ali prokleto pohlepna. Našla si je nekog dečkića da me zamjeni. Valjda je dobro jebe.“

„Dobro,“ odgovaram. „Ja želim skrenuti temu. Kada ti je do jebanja, sjećaš li se one zgodne crvenokose što sam ti je prepustio u Novom Sadu? Nisam imao vremena za jebanje.“

„Ne sjećam se,“ odgovara Berko, i dalje namršten, razmišljajući o svojoj bivšoj ženi.

„Znaš, ona je i djecu uništila. Oni sada razmišljaju samo o novcu i robnim markama. Nije ih briga za mene. Ova kuća im je premala.“

„Dobro, Berko,“ kažem. „Takva su djeca. Posao nas kao roditelja je da ih volimo, a njihovo je što će učiniti sa svojim životima.“

„Ma, ne vole oni mene više, i njima je samo do novaca. A i drogiraju se… ovaj najmlađi sin, što je bio sa mnom, stalno se drogira.“

Zastajem, ne znam što uzvratiti na to. Ipak kažem veselo: „Djeca su djeca. Pustimo mi sve to na miru. Hajdemo pričati o mom autu.“

Počinjem svoj monolog: „To je Chevrolet – američki šarm i korejska marljivost i inteligencija. Žute je boje, kao znakovi upozorenja. Kada se voziš u njemu, osjećaš se kao da ploviš. A zbog žute boje, svi te primjećuju. Ja sam ti najpoželjniji muškarac kad se vozim u autu.“

„Lud si, Zoks,“ smije se Berko.

„A kakav ti imaš auto?“

„Crveni Citroen, poklonila mi ga bivša žena.“

„Znaš, Berko, od svog toga razgovora o autima usta su mi se malo osušila. Idem do trgovine kupiti si sok, pa poslije možemo pričati o knjigama i raditi nešto.“

Dan je tek počeo. Odlazim, ali da bih došao do svog auta, moram se provući pored debelog crvenog Citroena. Razmišljam, možda njegova bivša žena i nije tako loša kada mu je dala auto, ali neću mu to reći.

Sada ćemo pričati o knjigama, a to je uvijek uzbudljivo i nema tako pogubni utjecaj na ljude kao djeca i bivše žene.

Mirjana Gaura | Mladost - ludost

(iz knjige Moj naklon )

Mladost je šašavo, hercik doba

kad bedastoće razne se proba.

Tak mi je eto na pamet pala

zločesta jedna fakinska šala.

Bila sam puca u pubertetu,

popila pamet celom sam svetu.

Bunila sam se i prigovarala,

starcima furt brige zadavala.

Jedno popodne sam prešla po Gogu

frendicu dobru od malih nogu.

Delati ono kaj svaka je snila

za akciju ona uvek je bila.

O novoj psini gajeći nadu

brzo sam stigla pred njenu zgradu.

Već me čekala svetačkog lica,

pogleda živog kak lukava ptica.

Rekla je glasno i s puno žara:

"Nemrem izdržat, idemo stara!

Od bagre sam čula mrak ideju,

niš se ne brini znam ju celu!".

O kak su mi pasale te njene reči

pa veselo viknuh:"Bežmo,kreći!"

Kroz Lenjinov park brzo smo prošle

kak da nas ko ganja do Đamije došle.

Goga je putem mi otkrila tajni

tak zločesti fest plan svoj sjajni.

Na čošku Račkoga i Đamije naše

telefonska govornica baš tam stajaše.

Starija škvadra je popis napravila 

i brojeve slavnih na njen zid stavila.

To naši su glumci i naši pjevači

od svakog brojčeka tu moreš naći.

Goga je imala ideju za pet,

takvu pak još čul nije svet.

Nemrem šutit i sad ću vam reči,

al nemojte zbog tog od mene preći.

Odlučile mi smo u našem gradu

nazvat pjevačicu tada još mladu.

Na treći zvuk zvona ona se javila

i svojim imenom čak se predstavila.

Svojem sam glasu promenila ton

i počela kak je nalagal bon-ton:

"Suseda draga, nekaj me muči

jel imate prosim vode u kući?"

Ljutita glasa rekla je glasno:

"Baš suđe sam prala, imam je, jasno!

Zbog tog me smetate, domara zovite,

pitanje isto njemu ponovite!"

Susprežući smeh rekla sam glasno:

"Onda mi suseda niš nije jasno.

Daj se operite, čudne li žene,

pa noge vam smrde, skroz sim do mene!"

Prekinula vezu tad sam u trenu

ostavivši ljutu poznatu ženu.

Smijale smo se Goga i ja

glasno kak neka bedaka dva.

Tad nam je bilo to jaka fora

jer gluposti neke mladost proć mora.

Sada tek kužim kak šmizle smo bile

dok smo iza telefona se krile.

No, ne bum lagala nije mi žal,

kad život bi drugu mladost mi dal

delala gluposti tad bi još više

jer sjećanje na to bore sve briše.

(Najte mi jambrat kaj piše Đamija, to je tak u šprehi, se razme)