Volim prostirati ručnike poslije plaže
U smiraj dana
U njima ostaje nada za sutra
Obećanje sreće
Sjećanje na ljubav
Misao na vječnost
Obučem haljinu na kopčanje
Uzdahnem
U kući više nema mora
Kolumne
|
Jelena Hrvoj |
Eleonora Ernoić Krnjak |
Martina Sviben |
Mirjana Mrkela |
Aleksandar Horvat |
srijeda, 15. listopada 2025.
CeKaTe | Otvorenje izložbe: Korana Gjalski Filipović: "Panegirici"
Izložbom crno-bijelih crteža, izrađenih guščjim perom, tušem i pastelama, autorica publici donosi niz portreta žena koje su svojim djelovanjem oblikovale Hrvatsku i svijet, ali su pritom ostale na marginama povijesti.
Riječ je o umjetničkom projektu koji kroz portrete i popratne tekstove podsjeća na žene čiji su doprinosi u području znanosti, umjetnosti, arhitekture i sporta često bili prešućeni, umanjeni ili zaboravljeni. Njihova postignuća, iako ključna za društveni i civilizacijski napredak, nerijetko nisu našla svoje mjesto u udžbenicima ni javnim prostorima.
Kroz suptilnu crtačku interpretaciju i minimalistički vizualni izraz, Gjalski Filipović gradi hommage tim iznimnim osobama, nastojeći istaknuti njihovu prisutnost i važnost u kolektivnom pamćenju.
Svaki portret u izložbi bit će popraćen legendom s kratkim informacijama o životu i radu prikazanih žena, s ciljem podizanja svijesti, osobito među mladom publikom, o njihovom doprinosu i mjestu u povijesti koje im s pravom pripada.
Izložba Panegirici otvorena je do 7. studenoga 2025., a ulaz je slobodan.
Đurđica Garvanović-Porobija | Marija Rukljač: "Bijelim rukavicama pjesma dotaknuta"
Marija Rukljač, Bijelim rukavicama pjesma dotaknuta. Zagreb: Biakova, 2025.
Marija Rukljač živi i radi u Zagrebu, u kojemu se i prepoznaje na poetskoj sceni. Odnedavno je i članica Društva hrvatskih književnika. Aktivna je članica i “Jutra poezije” i Hrvatskoga sabora kulture koji joj je udijelio 2024. godine pohvalnicu i diplomu za pjesmu „Dudov svilac“. Na Festivalu poezije Novog Zagreba osvojila je zapaženo drugo mjesto 2018. godine. Objavila je dvije zbirke poezije, a ova treća Bijelim rukavicama pjesma dotaknuta pokazuje da se Marija kreće u krugu afirmiranih književnika, što je razvidno po čak dva pogovorna teksta koje su napisale književnice i članice DHK-a Diana Rosandić Živković i Lada Žigo Španić, dok je bilješku na zaslovnici napisao treći književnik Đuro Vidmarović.
Pročitamo li spomenute napise, vidjet ćemo da Rosandić Živković u svom pogovoru „U pjesmi i izvan pjesme“ (109 -113) odgoneta metaforu kutije s pohranjenim draguljima u kojoj su izložene osobne dragocjenosti i zlatni ključ nove kuće, koja „simbolizira dušu“. Kutiju s dragocjenostima pjesnikinja dotiče i sprema bijelim rukavicama koje pokazuju pažnju prema blagu položenom u nju te Rosandić Živković smatra kako se iste bijele rukavice očekuju i od čitatelja koji će ući u taj povlašteni prostor. Bijela boja dominira unutar vizualne metaforike u zbirci koja nastavlja metafizički diskurz prethodnih dviju zbirki Tajna Getsemanskog vrta i Otkrivanje duše. Iako se „govori o vrlo osobnom svijetu, to nije slika hermetične kuće u kojoj se čitatelj ne može snaći, već nam njezina originalna poetika omogućuje istodobno biti u pjesmi i izvan pjesme“ – zaključuje Rosandić Živković.
Lada Žigo Španić u svom pogovornom tekstu „Poetska arhitektica“ (115 -118) piše da zbirka odaje zrelu autoricu, iako je sazrijevala „onkraj dinamične književne scene“, „sama i slobodna“. Također zamjećuje da je tom trećom pjesnikinja nadmašila obje prethodne zbirke; usto da je teško tematski „rascijepiti ovu zbirku“ jer se „teme prirode, ljubavi, ljepote, tajne prolaznog i beskonačnog, igre stvarnog i irealnog“ „prepliću i ujedinjuju“ u jedinstveno „pletivo“ koje se opire „analitičkom umu“. Žigo Španić ističe da autorica „lijepo stilski modelira“ svoje pjesme te da su najčešće stilske figure u njezinoj zbirci metafore, personifikacije i gradacije. Posežući također za metaforama kazuje da autorica „nije uvježbana zidarica, nego umjetnički nadarena arhitektica“. Analitičkim okom, i unatoč opiranju tekstnog pletiva, Žigo Španić potom predočuje „pejzažne pjesme i pjesme o pjesmama“. Zaključuje rečenicom: „U svom kozmopolitskom zamahu pjesnikinja je zahvatila jako mnogo svijeta, slikovitog i kontemplativnog, a ulov na poetskoj tezgi jednostavno nema cijenu.“
Na zaslovnici pak Đuro Vidmarović piše u osvrtu „Poezija aristokratske tišine“ da su „stihovi Marije Rukljač dinamični i jasni s dovoljno pjesničkih ukrasa i metajezičnih poruka. To ovu zbirku čini zrelom i autentičnom“. Također kaže da je ta zbirka „ženski rukopis ... ispisan estetski kvalitetnom tintom“ i „zbog toga predstavlja doprinos suvremenoj hrvatskoj poeziji“.
Nakon svih tih napisa korisno je razviti neke od navedenih karakteristika zbirke i dodati nekoliko novih, kako bi se stekao poliperspektivan prvi uvid u zbirku radi posredovanja čitateljstvu, kako slijedi:
Zbirka sadrži tri ciklusa pjesama Florističke slike (18), Slatko isparavanje (19) i U kraljevstvu pjesme (10), ukupno 47 pjesama u slobodnom stihu na 102 stranice, što podrazumijeva da su pjesme relativno duge.
Pozivnica za Književni petak 17. 10. 2025. od 20 sati : Svijet i pjesma (o slavenskom svijetu i poeziji)
Peta ovogodišnja tribina, pod nazivom Svijet i pjesma: o slavenskom svijetu i poeziji, održava se u Mjesecu hrvatske knjige i otvara novu sezonu ciklusa Književnog petka.
Pjesnik i urednik Ivan Herceg te književnica Sonja Zubović vrlo su aktivni u književnom životu kroz razne oblike poticanja čitanja poezije.
Herceg je urednik časopisa Poezija, koji ove godine slavi dvadeset godina izlaženja. Također, vodi festival Stih u regiji, pod okriljem Hrvatskog društva pisaca, a uređuje i biblioteke tog društva u kojima se objavljuju knjige autora iz slavenskih zemalja - među njima i zbirke ukrajinske poezije. Sonja Zubović ustrajno deset godina vodi program Poezija to go koji pridonosi većoj vidljivosti poezije, a uz to je koordinatorica Slavenske akademije za književnost i umjetnost za Hrvatsku, čija je predsjednica Elka Nyagolova. Spomenuta akademija, zahvaljujući gospođi Nyagolovoj i njezinim suradnicima, ostvaruje vrlo uspješne rezultate u prevođenju suvremene hrvatske poezije na slavenske jezike. Na Književnom petku govorit ćemo o svim tim aktivnostima, o suradnjama s Bugarskom, Poljskom i drugim zemljama, te o prijevodima koje su realizirani.
Voditeljica: Darija Žilić
Ako niste zapratite Književni petak na društvenim mrežama:
Instagram https://www.instagram.com/knji
Facebook https://www.facebook.com/knjiz
Veselimo se vašoj dolasku!
Uredništvo Književnog petka
Gradska knjižnica
Starčevićev trg 6
10 000 Zagreb
e-mail: knjizevni.petak@kgz.hr
Predstavljanje knjige "Kad smo seke i ja bile dica" Anite Batinić u Kaštel Sućurcu
KNJIGA O BEZBRIŽNOM DJETINJSTVU KOJA BUDI NOSTALGIJU I MAMI OSMIJEH NA LICE
Gradska knjižnica Kaštela organizira predstavljanje knjige „Kad smo seke i ja bile dica“ autorice Anite Batinić u četvrtak 16. listopada u 19.00 sati u Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu na adresi Gospojska štrada 1.
Uz autoricu, knjigu će predstaviti Anitina sestra (Seke) Dada Batinić i Renata Dobrić, koja će s Anitom razgovarati o najzanimljivijim trenucima iz autoričina djetinjstva koje je ona zabilježila u pričama koje su objedinjene u knjizi.
Kroz jednostavne, ali duboko osjećajne zapise, autorica nas vraća u “vrime kad je život bija sporiji, kad se sve o svakomu i svačemu znalo bez mobitela, i kad su se dica po cili dan igrala isprid kuće, i nikome nije bilo dosadno”.
Ovo je knjiga o malim sitnicama velikog značenja – "o obitelji, o prijateljima i susidima, o mirisima iz kužine i mirisima južine, o mirisima bora i mirisima tamarina, o mirisima mora i mirisima lažine, i o dici koja su se znala zabavit i zaigrat na stotinu načina”.
„Kad smo seke i ja bile dica“ (Naklada Jesenski i Turk) podsjeća nas da naši korijeni ostaju zauvijek živjeti u zavičaju, jeziku i uspomenama.
Ulaz je slobodan.
Više na 021 226 001
MH Osijek i Knjižara Nova | Predstavljanje zbirke pjesama Gordane Kurtović "Haiku memento"
Ogranak Matice hrvatske Osijek
i
Knjižara Nova
pozivaju Vas
na predstavljanje zbirke pjesama
GORDANE KURTOVIĆ
17. listopada (petak) 2025. u 17 sati
Knjižara Nova
Trg Ante Starčevića 4, Osijek
Sudjeluju:
prof. Nikola Đuretić
urednik i prevoditelj (član DHK)
dr. Tomislav Maretić
recenzent
prof. dr. sc. Lidija Cviklić
Učiteljski fakultet, Zagreb
prof. Vedrana Vrtačić
gitara
Gordana Kurtović
autorica
Radujemo se Vašem dolasku!
Gordana Kurtović nas vodi na put gdje i trešnja u cvatu, i most pod kišom i
treptaj leptira govore svojim jezikom. A naša je zadaća da ih slušamo.
Tomislav Maretić
„Haiku memento“ Gordane Kurtović, kako mu i sam naslov kaže, svojevrsno je
pjesničko prisjećanje, ponovno dozivanje prošlih iskustava, evociranje niza
duboko proživljenih emocija. Vjerujem da bolje preporuke, ovoj knjizi nisu
potrebne.
Nikola Đuretić
utorak, 14. listopada 2025.
Lorena Galeta | Dobra djela
I majušna gesta veselja –
Opetovano dotiče čovjeka.
Određena iskrena namjera
Makar bila djelo stranca,
Percepcija jest drugačija.
Optimizam buja kapilarama
-mirišući na djelić napretka.
A pretvorba, dostojna divljenja-
Zbiva se smislenim pothvatima.
Ustajem iz grotla problema,
Nošena ka sigurnim krilima.
Od kukuljice do leptira,
Tematika je neobična.
Specifična sistematika,
Kao hvalevrijedna priča.
CeKaTe | Festival Mater Libertatis
Nastupit će Ženski pjevački zbor Cantus ante omnia, Oratorijski zbor Crkve sv. Marka Cantores sancti Marci, Folklorni Ansambl SKUD-a Ivan Goran Kovačić, KUD Croatia, KUD Žumberčani, Kulturno prosvjetno društvo Sveta Klara, Mešani župni zbor Žale iz Ljubljane, ZUB – Zbor umirovljenika Botinec i Ženski pjevački zbor Danica.
Zborovi će se predstaviti pred publikom i stručnim povjerenstvom, u sastavu Darjana Blaće Šojat, Franjo Klinar i vlč. Ivan Bingula. Koncert je natjecateljskog karaktera, a najuspješniji zbor s prošlogodišnjeg izdanja- Zbor Župe Marije Pomoćnice- Knežija nastupit će u revijalnom dijelu programa od 20 sati, kada će biti dodijeljena priznanja za ovogodišnje izvedbe.
S ciljem promicanja kvalitetnog pjevanja sakralne zborske glazbe, festival se održava četvrtu godinu za redom, uz podršku Grada Zagreba, u organizaciji udruge Ergo artis, u partnerstvu s Centrom za kulturu Trešnjevka, uz medijsku podršku Radija Marije, Hrvatskog katoličkog radija i Laudato TV-a. Koncert zborskih marijanskih pjesama 18. listopada treći je koncert zborske sakralne glazbe na Trešnjevki ove godine, u ciklusu pod nazivom Tre sacre, dok su prethodna dva održana u povodu blagdana Svetog Josipa u ožujku i Majčina dana u svibnju.
Slavica Čilaš | U sobi polako...
rastu sjene sumraka
a s njima i čežnja
gorka u zbilji
slatka u snovima
Tko zna, možda se
baš sutra rasani
i zbilju zasladi
pa se i spokoj
bar na trenutak
sjenama vrati
Slova moja - sabrane pjesme generala Ivana Tolja
pišu povodi i razlozi objavljivanja djela ovoga itekako poznatog autora, koji je započeo svoju
književnu karijeru krajem sedamdesetih godina minula stoljeća.
”Sabrane pjesme Ivana Tolja objavljuju se o 30. obljetnici završetka Hrvatskoga obrambenog domovinskog rata i u 1100. godini Hrvatskoga Kraljevstva, uključujući nove do sada neobjavljene pjesme, njih četrdesetak, koje unutar knjige čine zasebne cjeline.
Knjiga predstavlja Sve po čemu jesam (zaključna pjesma u knjizi) Ivana Tolja te briše umjetno
nametnutu dihotomiju između pjesnika i generala.
Ciklus novih pjesama Slova moja, vojsko moja otvara knjigu i čitatelja uvodi obrnutim redoslijedom do prve objavljene zbirke Otočanka. Autor zaključuje knjigu ciklusom pjesma i poetskih proza Iz požutjelih papira, koje također nisu tiskane unutar zbirki.”
Pjesme Ivana Tolja zastupljene su u preko četrdeset antologija i prevedene na desetke stranih jezika. Nadasve valja spomenuti njegove vrlo poznate pjesme kao što su Anima Croatorum, Riječi moja budi široka, Dabogda, Božićni san, Hrvatska Badnja noć, Palim svijeću, Pod hrastom i mnoge druge, sve do najnovijih pjesama, točnije rečeno poemā, Slova moja, vojsko moja i Nebeski recital, posvećenih spomenutim obljetnicama. Tu su i pjesme Hrvatska 18. studenoga, Tužaljka nad Vukom i Dunavom, koje iznimnom snagom govore o strahotama kroz koje su prošli hrvatski ljudi u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku.
Predstavljanje ove bogato opremljene knjige održat će se, u Zagrebu, dana 24. listopada, u petak, u 19 sati u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, na Kaptolu 29a.
O knjizi će govoriti dr. sc. Hrvojka Mihanović – Salopek, predsjednica Društva hrvatskih književnika, koja je sabrala i pogovorom popratila Toljeve pjesme, prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, povjesničar književnosti te Zdravko Gavran, književnik.
Knjiga se već sada može naručiti putem Web shopa izdavača KIKLOS-KRUG KNJIGE na sljedećoj poveznici: https://www.kikloskrugknjige.hr/hrvatski/detalji_4/slova-moja_29/.
Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91.(UHBDR91.)
CeKaTe | "Upoznajemo Ljubljanicu!" – igra/šetnja za građanstvo
U petak, 17. listopada 2025. u 17:00 sati, održat će se igra/šetnja za građanstvo "Upoznajemo Ljubljanicu!", s polazištem na boćalištu uz potok Črnomerec, kod nebodera na adresi Fallerovo šetalište 35 (pet minuta hoda od okretišta tramvaja Ljubljanica).
Centar za kulturu Trešnjevka poziva građane na još jednu šetnju kroz trešnjevačke kvartove – ovoga puta upoznajemo Ljubljanicu!
Ljubljanica je jedan od manjih trešnjevačkih kvartova, poznat po posljednjoj tramvajskoj stanici linija 12, 9 i 3, koja se, zanimljivo, ne nalazi unutar samog kvarta, već nekoliko desetaka metara dalje, s druge strane potoka Črnomerca. Kvart obilježavaju mirne, uske ulice s obiteljskim kućama, okružen važnim prometnicama – Zagrebačkom avenijom, Golikovom i Baštijanovom ulicom, dok mu je istočna granica upravo potok Črnomerec.
Kroz igru i šetnju, sudionici će na zabavan način otkrivati različita lica Ljubljanice, odgovarati na zadatke i pritom učiti o povijesti i svakodnevici ovog kvarta. Autor i voditelj igre je Vanja Radovanović.
Program je prikladan za sve uzraste. moguće je sudjelovati i s biciklima, kao i s dječjim ili invalidskim kolicima. Igra/šetnja održat će se bez obzira na vremenske uvjete.
Za dodatne informacije posjetite mrežnu stranicu www.cekate.hr
--
Centar za kulturu Trešnjevka
Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb
Saša Martinović Kunović
viša stručna suradnica za likovnu, urbanu i vizualnu kulturu
M: 091 30 27 412
ponedjeljak, 13. listopada 2025.
Slikovnice „Mići Halubajski zvončari“ poklonjene Dječjem vrtiću Loptica
13.10.2025. spisateljica Tatjana Udović je ispred Udruge za kulturu “Ča?” uručila slikovnice “Mići Halubajski zvončari” Dječjem vrtiću Loptica. Posjetila je sve četiri vrtiće skupine; starije Dupine i Školjkice te mlađe Ribice i Zvjezdice. Viškovski vrtićanci na ovaj su način dobili priliku svakodnevno čitati slikovnice o Halubajskim zvončarima i tako se educirati o ovoj ritualnoj praksi, značajnoj za njihov kraj, a sve to zahvaljujući donatorima Međimurka BS i Centru Happiness.
U slikovnici “Mići Halubajski zvončari” autorica stavlja fokus na mlađe naraštaje zvončara, koji kroz razgovor u vrijeme manifestacije Mići zvončari pul Marčeji, ističu značaj i važnost ove ritualne prakse. U slikovnici je na dojmljiv način opisan prijenos ovog običaja s generacije na generaciju te značaj zvončarske tradicije za lokalno stanovništvo Halubja. Priča je pisana čavavštinom, jer jezik čuva kulturu, a čakavština je jezik kojim se govori na Halubju. Slikovnica „Mići Halubajski zvončari“ doprinosi halubajskoj i kastafskoj kulturi kao i kulturi cijele Hrvatske, s obzirom da su Halubajski zvončari zaštićeno hrvatsko kulturno nematerijalno dobro od strane UNESCO-a.
Ovu priču možete poslušati na:
Željko Krznarić | Kad je ostala sama
Kad je ostala sama
Nakon galame i nesuvislih
Povika razlomljenih slogova
Osjetila je lakoću
U nožnim prstima koja se penjala
do ramena i zaustavila se u kosi
Odjednom veliki stupovi tame su joj
Počeli ulijevati mir i samopouzdanje
Sumrak je klizio po slikama na zidovima
Odnekuda je mirisalo maslinovo ulje
Njene su ruke bile spremne
Da okrenu prekidač na zidu
Sad kad je ostala sama
Novi nastavci život su izgubili smisao
I znala je da treba još jednom
Baciti karte da se promješaju
I riješila je čvrsto
Da će jutro biti njeno novo buđenje
Njen novi ulazak u svijet
Koje će ipak pokazati svoje drugo
Svoje novo lice
Bilosniću posebno priznanje na 19. Danima Franje Horvata Kiša
Tri ravnopravne nagrade dodijeljene su: Zdenki Maltar, Igoru Šipiću i Spomenki Štimec. Nagrada organizatora dodijeljena je Davorki Črnčec, a “Loborsko srce” pripalo je Zlati Bujan-Kovačević. Nagradne povelje časopisa „Kaj“ primili su ugledni hrvatski putopisci Radovan Brlečić, Božica Jelušić, Tomislav Šovagović, Aleksandar Horvat, Đurđa Lovrenčić i Božidar Brezinščak Bagola.
Putopisne diplome časopisa „Kaj“ dodijeljene su: Željki Bajza, Mariji Drobnjak Posavec, Davoru Grguriću i Denisu Peričiću, te Petrani Sabolek.
Okupljene na manifestaciji 19. dani Franje Horvata Kiša pozdravila je načelnica Općine Lobor gopođaLjubica Jembrih. Manifestaciji se pridružila zamjenica župana gospođa Jasna Petek. Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Predstavljanje knjige "Godina i vječnost" Vladimira Lončarevića povodom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva
Otvaranje Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Kaštela – predstavljanje knjige "Godina i vječnost"
Uz autora prof. dr. sc. Vladimira Lončarevića, roman će predstaviti prof. dr. Gordana Laco, predsjednica ogranka DHK u Splitu, Mihovil Bogoslav Matković, komunikacijski savjetnik te Renata Dobrić, književnica i ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela
Ulaz je slobodan.
Više informacija na 021 226 001.
O romanu Godina i vječnost
Roman „Godina i vječnost” Vladimira Lončarevića roman je ključ sa šifriranim stvarnim protagonistima, koji se čita u jednom dahu uvlačeći čitatelja u mrežu koja je izazovna zagonetka, čak i onomu tko je sam bio neposredan svjedok opisanih zbivanja. Svakim sljedećim čitanjem sve moćnije i u svojoj punini ukazuje se kompendij bremenite hrvatske povijesti u svim svojim aspektima, postajući roman-freska na kojoj su mnogi koji za Hrvatsku, bilo loše, bilo dobro, nešto znače.
Pisac svojim osobnim promišljanjima, ali i uporabom autentičnih zapisa Franje Tuđmana u kombinaciji s njegovim fikcionaliziranim razmišljanjima te koristeći se citatima iz brojnih djela svjetskih i hrvatskih pisaca, razotkriva važne trenutke hrvatske povijesti.
Izvor: www.alfa.hr
Pretplati se na:
Postovi
(
Atom
)