Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir 2025.
Roman Svirači čarobnih frula autora Mirka Ćurića proglašen je najboljim rukopisom na Književnom natječaju Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman koji je Gradska knjižnica Kaštela ove godine raspisala po osmi put s ciljem poticanja književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti, s naglaskom na povijesne teme s područja Kaštelanskog zaljeva.
Premijerno predstavljanje romana Svirači čarobnih frula bit će održano u ponedjeljak 8. prosinca 2025. g u Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu povodom obilježavanja Dana Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.
Tom prilikom bit će predstavljeno tiskano izdanje romana Svirači čarobnih frula uz uprizorenje nekoliko odlomaka. Roman je objavila Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela.
Autoru će biti dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 1.300,00 €. Pokrovitelji glavne nagrade su Gradska knjižnica Kaštela i Grad Kaštela.
Obrazloženje Povjerenstva
Prosudbeno Povjerenstvo ocijenilo je rukopis Svirači čarobnih frula najboljim romanom s temom iz hrvatske povijesti koji je pristigao na ovogodišnji Književni natječaj Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela.
Roman je otkriće za široku publiku kao i za sladokusce povijesnih činjenica. Izdvaja se od ostalih romana pristiglih na natječaju te vjerujemo kako će zbog toga privući čitatelje svih naraštaja, zaključak je Povjerenstva.
Odluku o najboljem rukopisu donijelo je Povjerenstvo Književnog natječaja Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela u sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.
O rukopisu Svirači čarobnih frula
Više ili manje mnogima nepoznata sveza Beča i Đakova u liku skladatelja Jakoba Haibela početkom 19. stoljeća podloga je romana Svirači čarobnih frula, s podnaslovom koji pojašnjava da je riječ o povijesnom ljubavno-glazbenom proznom djelu. Roman Svirači čarobnih frula intrigantan je i poradi činjenice da je Jakob Haibel, skladatelj i tenor, jedan od onih koji su u Mozartovo doba plijenili pozornost glazbene javnosti, bio oženjen Sofijom, sestrom Mozartove žene Constanze, što autor obilno koristi na način da je u mnogim dijelovima romana genijalni austrijski skladatelj ustvari protagonist, osobito u sjajnim opisima živahnoga glazbenog života u Beču svršetkom 18. stoljeća, kazališta i kazališnih družina, zabavišta s brojnim publikom. Bilo je to Mozartovo doba, koje je završilo ubrzo nakon Amadeusove smrti, a gotovo posve utihnulo u godinama Napoleonovih osvajanja.
Jakob Haibel, skladatelj i tenor, nadareni sin suknara, bio je oženjen boležljivom ženom, s djecom koja su rano umirala, a ljubovao je sa Sofijom Weber. Nedugo nakon što je postao udovac, Sofiju je učinio svojom novom suprugom. Vjenčali su se u Đakovu.
Naime, kada je zamro glazbeni životu u Beču, mnogi su glazbenici potražili posao na „periferiji“ Monarhije. Jedan od takvih bio je i Jakob, koji je došao zajedno sa Sofijom u Đakovo, gdje je tada stolovao biskup Mandić, ljubitelj glazbe. Haibel je ondje postao katedralnim zborovođom, skladao crkvenu glazbu, a naposljetku i rekvijem u počast biskupu Mandiću.
Autor se vješto služi dokumentima iz toga doba, pismima koja svjedoče o burnoj vezi Mozarta i Constanze, ulazeći duboko u njihov odnos već od prvih susreta pa do potresnoga opisa Mozartove smrti, baš kao što vrlo slikovito, nadahnuto i proučeno opisuje ozračje u kojemu su djelovali Amadeus, Haibel i brojni drugi skladatelji.
S posebnim osjećajem, autor prikazuje Đakovo onoga doba, mirnu slavonsku oazu koja prima došljake, Đakovo koje već tada postaje privlačnim kulturnim središtem.
U svemu, hrvatska je književnost na dobitku – pojavio se povijesni roman vrlo netipičan, originalan, s protagonistima koji nisu kraljevi i knezovi hrvatski, nego kraljevi i knezovi glazbe u srednjoj Europi svršetkom 18. i početkom 19. stoljeća, od kojih je jedan dugo vremena djelovao i u Hrvatskoj.
(Hrvoje Hitrec, izvadak iz recenzije rukopisa Svirači čarobnih frula)
Književni natječaj Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela
Gradska knjižnica Kaštela raspisala je 2025. godine po osmi put Književni natječaj Knez Trpimir - Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela pisan na hrvatskomu jeziku, i to iz razloga što su prethodno raspisani Natječaji izazvali veliko zanimanje javnosti i uključenje poznatih hrvatskih književnika, ali isto tako i mladih javnosti nepoznatih autora.
Svrha Književnog natječaja Knez Trpimir jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu. Natječaj je pokrenut 2018. godine na inicijativu i prema ideji Renate Dobrić, ravnateljice Gradske knjižnice Kaštela.
Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela nosi naziv Knez Trpimir iz razloga što se upravo u Kaštelima, mjestu bogatom kulturno-povijesnom baštinom i kolijevci hrvatske državnosti čuva prijepis Trpimirove darovnice (Trpimirova povelja) iz 852. godine (rodni list hrvatske državnosti), u kojoj se po prvi put spominje ime HRVAT.
Dosadašnji dobitnici Književnog natječaja Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela u razdoblju od 2018. do 2022. su: Tomislav Bašić: Otok (2018.), Ana Cerovac: Krsnik (2019.), Zlatko Tomić: Tajna neotkopane krune (2020.), Ante Brčić: Uskočko gnijezdo (2021.), Nenad Stojković: Vatrena vila – Legenda Mile Gojsalić (2022.), Ivan Klarić: Vezir i snijeg (2023.), Petar Merčep: U sjeni vremena (2024.).
Svi romani objavljeni su u Nakladi Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela i svim autorima je organizirano besplatno tiskanje romana uz medijski izvrsno popraćeno premijerno predstavljanje romana. Iznimka je godina 2020.
Gradska knjižnica Kaštela
.jpg)
