Jedini na svijetu, Muzej fjake, započinje sa svojim radom otvaranjem prvih izložbi

 

30. lipnja 2025. godine

Talijani imaju dolce far niente, Španjolci siestu, Danci hygge, a mi imamo – fjaku

Otvara se prvi muzej na svijetu posvećen fjaci i donosi prve online izložbe

Muzej fjake, prvi na svijetu posvećen istraživanju ovog jedinstvenog stanja dalmatinske opuštenosti, službeno započinje sa svojim radom otvaranjem prvih izložbi 1. srpnja. U virtualnoj muzejskoj galeriji naziva „Što je fjaka?“ uz pomoć pet tematski povezanih izložbi nastojat će se interpretirati ovaj teško uhvatljiv, ali duboko osjećajni pojam. Korištenjem suvremene umjetnosti i znanstvenog pristupa, Muzej fjake tako dočarava stanje fjake i promiče kulturu opuštenosti i jednostavnog životnog stila. 

„Fjaku, kao kulturni i sociološki koncept jednog podneblja, počela sam proučavati još prije nekoliko godina, a 2023. osnovala sam udrugu Muzej fjake - Institut za kulturološko i znanstveno proučavanje fjake. Najvažniji projekt ovog Instituta je platforma muzejfjake.hr kojom, uz pomoć umjetnosti i znanosti, nastojimo afirmirati fjaku kao važnu nematerijalnu kulturnu baštinu Dalmacije i naglašavati pozitivne aspekte ovog stanja. Time fjaka nadilazi podneblje iz kojeg je potekla i poziva na promjenu životnog tempa, preispitivanje vlastitih vrijednosti i reinterpretaciju svakodnevice“, istaknula je Lana Rogošić Blagojević, osnivačica Muzeja fjake.  

U sklopu online galerije Muzeja fjake posjetitelji će od 1. srpnja moći uživati u radovima troje mladih hrvatskih umjetnika – u AI umjetnosti suvremenog fotografa Tomislava Marcijuša, foto dnevniku fotografkinje Martine Movrić te u akvarelima arhitektice Anite Krmek. Dok Tomislavova izložba Čipka pod morem kombinira tradicionalnu dalmatinsku čipku s podmorskim motivima kako bi stvorila lebdeće prizore koji simboliziraju poetičnu ljepotu mora, Martinina izložba Usporeno snimana je na Visu i donosi nostalgične kadrove koji zrače tišinom, svjetlom i jednostavnošću. Anita Krmek, pak, svojim akvarelima istražuje osobna sjećanja i senzacije – jedan rad priziva tišinu i spokoj šibenske terase, a drugi uranjanje u more i svjetlosnu igru koja se raspršuje kroz vodeni svemir, baš kao da nenamjerno traga za tihim, ali intenzivnim trenucima.

„Za mene je 'usporeno' i stil i životni stav”, kaže Martina, čiji rad briše granicu između dokumentarnog i umjetničkog. Fjaka je za nju „najdraže stanje” i prilika za prisutnost u sadašnjem trenutku. Tomislav, pak, u svome radu koristi alate umjetne inteligencije kojima gradi impresivne podmorske scene te ističe: „More je za mene prostor djetinjstva, bijega i povratka. Sve se mijenja - osim mora.“ Aniti fjaka, prije svega, daje ravnotežu te dodaje da joj je trebalo vremena da shvati da si nekad napravio puno više za sebe ako nisi napravio ništa.

Virtualnu galeriju „Što je fjaka“ 1. kolovoza će nadopuniti još dvije izložbe, ilustratorice Dore Barbarić, osnivačice brenda Monsieur Dorian i mlade kreativke Karle Mrčele u čijim se radovima očituje duboka povezanost s Mediteranom, njegovim bojama, vizurama, ljudima i običajima. Ovim izložbama Muzej fjake koristi umjetnost kao sredstvo za prenošenje ritma, duha i tišine fjake, a zamišljen je kao globalno dostupna digitalna platforma, otvorena svima koji žele razumjeti i osjetiti ovu životnu filozofiju. Uz galeriju, Muzej fjake donosi i više informacija o radu Instituta te Magazin sporog življenja, digitalni prostor u kojem posjetitelji – uz morske slike, naraciju i ambijentalne scene – mogu doslovno utonuti u fjaku.

Više informacija dostupno je na mrežnoj stranici Muzeja. 

Zdenka Čavić | Emilija Kovač: Vučica plahog srca

 

Predstavljanje poetske zbirke Kao huia kao voda kao stablo autorice Emilije Kovač održano je u utorak, 24. lipnja 2025. u 18 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici "Metel Ožegović" u Varaždinu. 

Knjigu su predstavili dr. sc. Zvonko Kovač, Ivan Pranjić, prof. i autorica, a stihove je vrlo nadahnuto interpretirala Densi Radovan. Knjiga je po riječima  Z. Kovača namijenjena poetskim sladokuscima. 

Književnica Emilija Kovač je žena pritajenih strasti, s vulkanom u sebi koji eruptira čežnjom i ljubavlju. Njeni vidici putuju oblacima. Čas su kumulusi puni olujnih kapi kiše što šiba po prolaznosti vremena, čas su paperjasti citrusi koji milozvučno dozivaju zemaljska stvorenja. Nema kod nje ni žablje, ni ptičje perspektive, prerasla je okvire zemaljskog umovanja.”Sve je odvojeno, gore i dolje, ja i drugi. More i nebo, plavo i plavo, crno i crno. Sivo ... zapravo - sinje. Noć i dan.”

Riječi i stihovi joj nisu posloženi u poslušne rečenice već strastveno gutaju papir stvarajući oblutke za medaljon uspomena. Ona je otok u oceanu svijesti, svoja i daleka, a ipak s lakoćom prisno ulazi u naše misli, otvara svojim djelima nevidljivim ključem naša srca i u dušu kapa kapi mudrosti. Njene posloženice i presloženice druguju s Belom Hamvašem  pod Baobabom, drvom mudraca i smišljaju način da dokuče vječnost u stvarnosti i stvarnost u vječnosti. Piše neopisivo i teško i lako, ali za laika ne i pitko. U njoj čuči  filozof izgubljenog vremena spreman nam to vrijeme donijeti u složenicama, sljubljenicama, istoznačnicama, metaforama prošlih putovanja i dosezima duha, u Pandorinoj kutiji koju samo ona zna i može otvoriti riječima vile i amazonke istovremeno. 

Planinu čupa iz nepostojanja, vučici daje vremena da pokaže očnjake, izrasta iz johe u svojoj šumi, pušta lisicu da se prišulja izumrloj ptici koja već odavno nije raširila krila, traži svog zmaja i svog gnoma. U visokim krošnjama drveća gradi svoju krhku opstojnost. Ona je u svemu i sve je u njoj još živo i žedno. Žilavo traži prisutnost u svome trajanju i trajanju svijeta da se vine k nebu, da se prišulja nemoći i zagrize je. Ona je djevojčica što nestaje u vremenu, „koja je iscrtala žiletom čipku na koži i redovito obnavlja uzorak”. Sklupčana poput mačke dok drijema, polako prede, spremna na skok u nova djela s rubnog vremena ovozemlja, „kao huia kao voda kao stablo”

Priče uz ognjište – festival pripovijedanja Gradske knjižnice Kaštela djecu i odrasle vratio u vremena pričanja priča, skakanja u vrećama, potezanja konopa i igranja trlje

 

Priče uz ognjište – festival pripovijedanja koji je Gradska knjižnica Kaštela organizirala u utorak 24. lipnja u Parku Gojača u Kaštel Sućurcu je brojnu djecu i njihove roditelje vratio u neka stara vremena, u vremena bez mobitela, raznih ekrana i interneta, u vrijeme kad su se uz ognjište pričale priče i kad su se u prirodi i na zraku igrale igre kao što su trlja, skakanje u jutenim vrećama, potezanje konopa, na plovke, zoga, na franje, na laštrik... Smijeh, veselje, ozarena lica, obiteljsko zajedništvo, igra na zraku pod krošnjama stabala i istinska radost bile su najvažnija nit koja je povezala brojne aktivnosti koje je Gradska knjižnica Kaštela organizirala tijekom cijelog poslijepodneva.

Za vrijeme radionice gađanja lukom i strijelom mala i velika djeca su, uz nadzor profesionalaca iz Kliških uskoka naučila kako pogoditi metu, baš kao što su naučiti rukovati i boriti se drvenim mačevima.

Golemo veselje među najmlađom djecom izazvala je i vrtnja u ispletenim košarama na starinskom vrtuljku, dok je veliko oduševljenje među djevojčicama izazvalo oslikavanje lica raznim motivima iz starih priča, baš kao što ih je razveselilo i pletenje vilinskih pletenica.

Brojna djeca sudjelovala su u kreativnim radionicama u sklopu kojih su izrađivane kneževske i kraljevske krune povodom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, pleli su se vilinski vjenčići, izrađivale su se vile od papira i tkanine, crtali su se likovi iz starih priča, igrala se trlja i ostale stare zaboravljene igre, a organizirana je i potraga za vilinskom pričom, tj. za slikovnicom Vilinska stijena, pri čemu su svi oni koje su slikovnice pronašli ujedno iste i dobili na poklon. Golemo oduševljenje među brojnim posjetiteljima svih generacija izazvalo je natjecanje u skakanju u jutenim vrećama i natjecanje u potezanju konopa, pri čemu je, osim radosti i veselja, pala i poneka suza, i to kod onih najmlađih, koji su poraz svoje ekipe teško prihvatili.

Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, na čiju je inicijativu i prema čijoj je ideji događanje Priče uz ognjište – festival pripovijedanja organizirano, ispripovijedala je pred brojnim posjetiteljima dvije svoje priče koje je zapisala prema pričanju svojih baka i djedova, a koje je, kako je rekla, slušala u djetinjstvu, i uz koje je odrasla.  

„Glavni cilj festivala pripovijedanja Priča uz ognjište jest djecu i obitelji vratiti u stara vremena kad se živjelo uz razgovor, priče i pripovijedanje, ali i čitanje knjiga i zajedničku igru. Osnovna ideja Priča uz ognjište je povratak u jednostavnije vrijeme, u vrijeme kad se živjelo u prirodi, uz igranje igara koje su djeca sama izmišljala, u vrijeme bez ekrana, mobitela, interneta, u staro analogno i nedigitalizirano vrijeme“, istaknula je Renata Dobrić, naglasivši kako je ovaj festival ujedno organiziran s ciljem očuvanja tradicije i kaštelanske baštine, s ciljem obiteljskog zajedništva i povezivanja generacija te s ciljem povratka igranju starih zaboravljenih igara u prirodi i čitanju knjiga u tiskanom obliku.

Ivan Pozzoni | Bologna

Trijemovi u magli sunčanog grada,

žedan napretka, natrag u Serie A,

raskrižje stotinu ideja, tisuću dijalekatskih idiolekata, tisuću disonantnih glasova,

majka stihova i sestra sveučilišta,

časna sestra iznutra, hetera izvana,

lukavi prosjak preobražen u halje i zlato,

Bologna.

Bologna,

maran pospani od zasjeda u trattorijama,

grad umjetnosti, grad anarhije,

kandidatski šator građana izvan EU svih rasa,

hiroviti nitkov, idiot i djevojačko srce.

Trg bombi, viagre i strasti,

Carducijanski način, muka revolucije,

rijedak odrezak i iza pozornice porno zvijezda

muči nas ugrizima s bijelim zubima palim u snijeg.

Divlji bard Guccini pjevao ti je s emilijskim naglaskom;

Pjevač, ponizan, industrijske neuljudnosti, natočit će vam u Lombardiji,

u čašama Judine krvi postavljene na kriške slanine.

Nina Vukadin | Sat što kuca pod vodom

Sat što kuca pod vodom

ne žuri.

Vrijeme tamo tone,

postaje mekano,

kao dlan pod jastukom sna.

Kazaljke plivaju u krug,

ne pokazuju ništa,

ali sve govore.

U njima čujem otkucaj

tuđe tuge

što mi se zalijepila za srce.

U vodi

nema oštrih rubova.

Ni riječi ne bole,

tek pulsiraju tišinom

što se zadržava između rebra.

A pod jezikom —

hrskavost misli pucketa,

sitna i nemirna,

kao školjka razlomljena dodirom sjećanja.

Okus metala zadrži se na nepcu —

željezo tuge,

bakrena tišina.

U toj tišini —

vidim misao kako pluta,

obučena u sivo,

ne traži kraj,

ne traži početak.

Disanje je tu dublje,

ne zbog kisika,

nego zbog potrebe

da se ostane

kad sve drugo odlazi.

Sat što kuca pod vodom

ne mjeri minute,

već odsutnosti.

Sve što nisam rekla,

što nisam znala

kako izgovoriti.

I dok gledam gore,

površinu svijeta,

ona mi se čini daleka,

kao netko koga sam voljela

a više ga ne prepoznajem.

Možda ću ostati ovdje.

Ne kao bijeg,

nego kao prihvaćanje.

Jer neki satovi

ne mjere vrijeme —

nego dubinu postojanja.

Lorena Galeta | Pješčani sat(i)

 

Netko se provodi

- dok drugi trunu.

Prihvaćaš đavla,

On ti kroji krunu.

Ne voliš, ne znaš

Kako ubiti sujetu.

Živiš za trenutke,

I tako kvariš idilu.

Primisli ti mrcvare

Emocije u progonu.

Sirota su ta buđenja

- u tupom vidokrugu.

A mrzlo je more, kad

Ga zaleđeni dotaknu.

Jadranka Göttlicher | Moja revolucija

Iščupat ću sve igle u mene zabodene

Uskratit ću vam se

Vratit ću se sebi prije vaših pobjeda

Prije vaših izbora,

prije revolucija i reformi

Prije vaših ljudskih prava

i lista čekanja

Prostaštva i velikih automobila

I skupih satova koji mjere moć

   Vratit ću se sebi prvoj

   I  šumjet ću morem

Božica Jelušić | Natalis tentationes / Rođendanska iskušenja

NE i NE i NE do neba i natrag i NE

ne uzimaj to k srcu, ne misli da je kazna.

Neka se vreća rasipa, zrnje je užeglo sve;

Vrti se limeni pijetao, figura vjetrokazna.

Ne i ne, vrišti, urlaj, deri kožu sa zgloba;

Reci da sve su to laži, mucanje malog formata,

Krijumčarene pjesme, na koje plaća se globa,

Stihovi kojima fali trunčica sublimata.*

Sve je rub nemogućeg, sve poledica lanjska,

Po kojoj se posklizneš u svako doba Raka.

Nadrealizam tame, čestitka rođendanska,

I ponavljačka klupa za duhom odsutna đaka.

Ništa, nothing, niente, što stalno Poeziju slave?

Nije li ona sestra Neuroze i Muke?

Kotrljaju se u snu po travi bunovne glave,

Tetive probijene, čavlom izbrazdane ruke.

Slonovi, propeti konji, gola Gala na stupu,

Strasti ko punč što vrije, grubi pod ateljea;

Sakrij se, skitnička dušo, u malu mišju rupu:

Ne zna se tko je Adam i tko je bila Eva.

Sad gradi čvrstu kulu, zaštiti ponosa mrvu:

Makar te stoput ubode u plastu nađena igla.

Misao tvoja se muči poput zgažena crva,

Al' tvoj NE neka bude tri puta pečena cigla.

__________________________________________

sublimat- čvrsta tvar, sukus; uzvišenost, veličajnost

22. lipnja 2025.

Flora Green

Ilustracija: S. Dali

Riječka književna jutra | 28.6.2025.

Hrvatsko književno društvo ima čast pozvati Vas

na Riječka književna jutra u subotu, 28.06.2025. u 12 sati

book caffe Dnevni boravak (Ciottina 12 a) na promociju nove zbirke pjesama "Jezik (Sam)" kantautora i pjesnika Mihaela Arčona.

(Zbirka pjesama je nagrađena nagradom "Josip Eugen Šeta", za najbolji neobjavljeni rukopis 2023.)

Knjigu će predstaviti uz autora, pjesnikinja Zvjezdana Čagalj i urednik Valerio Orlić. Poeziju čitaju Ivica Lerga i autor.

U drugom dijelu program Poetski maraton.

Radujemo se susretu!

Valentina Milačić | Trenutak

Тrenutak, sve je.

Ne kaže, ni dobro je ni loše je,

ni zašto ni kako 

samo kaže: evo me!

Do tog trenutka,

nizale su se misli,

razgovori, monolozi,

razmišljanja, susreti.

Dođe trenutak,

čovjek ga ne traži,

niti zove,

stvori se.

Svečana dodjela Krležine nagrade i povelje, 7. srpnja 2025., u DHK

 

Najava 7. Festivala drvenih kapela Sancta Barbara

 

FESTIVAL DRVENIH KAPELA IZNOVA ODUŠEVLJAVA 

Festival drvenih kapela poziva publiku na koncerte u preko 300 godina stare prostore drvenih kapela, najvrjednije kulturne baštine Turopolja, Pokuplja i Vukomeričkih gorica.

Sedmi Festival drvenih kapela Sancta Barbara održat će se od 6. do 13. srpnja u 20 sati, u drvenim kapelama u Velikoj Mlaki, Brestu Pokupskom, Gustelnici, Buševcu, Velikoj Gorici i Jakuševcu u Zagrebu, dok će se popularno ladanje pred kurijama Zagrebačke županije održati ispred kurije Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici. 

Otvorenje festivala tradicionalno se održava u prelijepoj Kapeli sv. Barbare u Velikoj Mlaki, koja predstavlja najljepši i najreprezentativniji primjer drvenog baroknog sakralnog graditeljstva Sjeverne Hrvatske. Sedmo izdanje festivala otvoriti će u nedjelju 6. srpnja Trio Adriatico unikatan ansambl specijaliziran za povijesno obaviješteno izvođenje rane glazbe. Čine ga eminentni glazbenici koji muziciraju na replikama povijesnih instrumenata: Helga Korbar, barokna violina, Mauro Colantonio, viola da gamba, flaute, gajde i Franjo Bilić, čembalo.

Kapela sv. Barbare u Brestu Pokupskom potpuno je stradala u Domovinskom ratu, no iz nje su spašeni barokni oltari iz 1675. godine, koji čine dio najvrjednije sakralne baštine Sisačke biskupije i koji su nakon restauracije vraćeni u novoizgrađenu kapelu u proljeće 2007. godine. U petrinjskom kraju u utorak 8. srpnja nastupit će Antonija Žarković, sopran i Igor Paro, lutnja a na programu su engleske arije za glas i lutnju.

Kapela sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici sagrađena je 1888. prema nacrtima Hermana Bollea na mjestu starije građevine. Posljednje zdanje gradili su „strani“ majstori pa krhkom konstrukcijom i izrezbarenim zabatom i stupovima odudara od tradicionalnog turopoljskog tipa gradnje koji krasi druge drvene sakralne ljepotice. Gradila ju je družina različitih majstora iz Štajerske, Mađarske, Njemačke i Hrvatske. U Gustelnici će u srijedu 9. srpnja nastupiti Stjepan Nodilo, barokna oboa i Franjo Bilić uz čembalo s baroknim programom.

Kapela sv. Ivana Krstitelja u Buševcu jedna od najvrjednijih drvenih sakralnih građevina. Bila je uzorak za niz drvenih kapela u Turopolju i Pokuplju. Stara kapela sagrađena je 1668. godine, a 1768. godine dodana je nova lađa i stara je građevina postala svetište novoj. Sve je izvedeno na tradicijski način: zidovi crkve izvedeni su od hrastovih platica, na nemški vez, a unutrašnje plohe obložene su oplatom od jelovih dasaka. Unutrašnjost je oslikana, a posebno je vrijedno pučko barokno slikarstvo 17. stoljeća na drvenoj oplati svetišta, kao i barokni glavni oltar, djelo radionice Mihaela Komersteinera. U prelijepoj kapeli u Buševcu u četvrtak 10. srpnja nastupiti inovativni komorni sastav Duo Croatico koji u svojoj jedinstvenoj kombinaciji instrumenata (bandoneona, harmonike, klarineta, saksofona, te tradicionalnih hrvatskih instrumenata poput sopila, sluškinje i trojnica) donosi svjež i dinamičan pristup klasičnoj, suvremenoj i tradicionalnoj glazbi. Ansambl u sastavu mladih glazbenika Martine Jembrišak i Valentina Šeremeta, donosi koncertnu priču naslovljenu Hrvatska razglednica – glazbeni mozaik u kojem se isprepliću tradicija i suvremenost, klasika i folklor, sjećanje i slavlje, a obilježit ćemo i velike obljetnice: 140. obljetnica rođenja Dore Pejačević te 100. obljetnica rođenja Miroslava Miletića.

U Velikoj Gorici u Kapeli Ranjenog Isusa u petak 11. srpnja nastupit će ansambl Plavca Nova koji istražuje i izvodi renesansnu glazbu iz vremena Marka Marulića i Leonarda da Vincija. U drugoj polovici 15. stoljeća europska glazba doživljava svoje vrhunce u djelima franko flamanskih skladatelja, a početkom 16. stoljeća pojava glazbenog tiska uveliko pridonosi popularnosti te glazbe. 

Program predstavlja svojevrsni glazbeni triptih: sakralne motete u kojima su skladatelji uglazbili različite tekstove iz Starog i Novog zavjeta, zatim nekoliko glazbenih žalopojki sa snažnim emocionalnim nabojem, gdje do izražaja dolaze osjećaji duboke usamljenosti, gubitka i suočavanja sa smrću. U kontrastu s ekspresivnošću uglazbljenih tekstova stoji sofisticiranost izvornih instrumentalnih skladbi u kojima skladatelji demonstriraju svoju skladateljsku i izvođačku vještinu, duhovito se poigravajući tehnikama kontrapunkta, slogovima solmizacije i glazbenim zagonetkama. Ansambl čine Marko Antolković: visoki tenor; Igor Paro: renesansna lutnja, vihuela, umjetničko vodstvo; Marko Požgaj: blok flaute, portativ i Augustin Mršić: viola da gamba uz gostovanje Tonija Požgaja, trombon.

Popularno festivalsko ladanje, od ove godine ide pod nazivom Ladanje ispred Kurija Zagrebačke županije, a održava se u suradnji s Muzejom Turopolja. Već  tradicionalno u festivalsku subotu, 12. srpnja u posebno lijepom ambijentu ispred Kurije Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici festivalsku publiku zabavit će i vjerujem oduševiti novi jazz sastav Sing a song, a čine ga poznata glazbena imena: Nikola Šantek,hammond klavijature, Mirsad Dalipi, bubnjevi, Kristijan Beluhan,vokal i Zvonimir Bajević na trubi i krilnici. Na programu će biti jazz standarda, zagrebačkih šansona, koja obrada domaćeg folklora, malo Brazila…

U jedinoj zagrebačkoj drvenoj kapeli, odnosno Župnoj crkvi Sv. Marka Evanđeliste u Jakuševcu, u festivalskom programu publika će imati prilike poslušati restaurirane orgulje graditelja Pavla Pumppa, (Apatin 1801.- Zagreb 1883.) koji je između 1827. do 1863. godine, upravo na području na kojem se održava Festival drvenih kapela, izgradio šezdesetak glazbala od kojih je sačuvano tek osamnaest. Program 7. Festivala drvenih kapela Sancta Barbara u nedjelju 13. srpnja zaključiti će festivalski ansambl Capella Lignum koji ove godine čine Luka Galuf, violončelo i Alen Kopunović Legetin, orgulje. Luka Galuf je dobitnik mnogobrojnih međunarodnih nagrada i stalni član Zagrebačkih

Solista, a Kopunović Legetin je već poznat festivalskoj publici kao sjajan orguljaš i umjetnički voditelj ansambla.

Festivalski program sastavljen je od vrhunskih glazbenika i puno predivne glazbe. Vjerujemo da će vas potaknuti da dođete na Festival, uživate u glazbi i okrijepite dušu i tijelo na mjestima koja su od pradavnih vremena bila posebna, u prostorima što svjedoče o umjetničkom geniju našega naroda koji nam je u baštinu ostavio ove bisere tradicijske barokne arhitekture.

7. FESTIVAL  DRVENIH KAPELA

Sancta Barbara

6. – 13. 7. 2025.

Velika Mlaka, Brest Pokupski, Gustelnica, Buševec, 

Velika Gorica, Donja Lomnica, Jakuševec/Zagreb

Nedjelja / 6. srpnja / 20.00 

Kapela sv. Barbare - Velika Mlaka

Otvorenje festivala

Trio Adriatico

Utorak / 8. srpnja / 20.00 

Kapela sv. Barbare - Brest Pokupski

Antonija Žarković, sopran 

Igor Paro, lutnja

Srijeda / 9. srpnja / 20.00

Kapela sv. Antuna Padovanskog – Gustelnica

Stjepan Nodilo, blok flauta, barokna oboa

Franjo Bilić, čembalo

Četvrtak / 10. srpnja / 20.00 

Kapela sv. Ivana Krstitelja – Buševec

Duo Croatico

Petak / 11. srpnja / 20.00

Kapela Ranjenog Isusa – Velika Gorica

Ansambl PLAVCA NOVA

Subota / 12. srpnja / 20.00

Kurija Modić-Bedeković – Donja Lomnica

Ladanje pred kurijama Zagrebačke županije:

Sing A Song Jazz Quartet

Nedjelja / 13. srpnja / 20.00

Crkva sv. Marka Evanđelista – Jakuševec

Festivalski ansambl Capella Lignum