Članovi Zbora BAŠĆINA uz spomenik Ćirila i Metoda u Nitri (Slovačka) 23. svibnja 2008.
Piše: Narcisa Potežica, mr.sc.
Ove godine 31. siječnja navršit će se 30 godina od osnivanja Mješovitog pjevačkog zbora Društva prijatelja glagoljice BAŠĆINA. Naime kad je 22.veljače 1993. godine osnovano Društvo prijatelja glagoljice uskoro se među osnivačima rodila ideja da se uz proučavanje i promicanje glagoljice održavanjem tečajeva glagoljice, predavanja na tribinama i uz pokretanje časopisa treba čuti i glagoljaško pjevanje. Naime jedan od osnivača Društva prijatelja glagoljice - potpisnik na listi pri osnivanju udruge novovjekih glagoljaša bio je fra Izak Špralja, franjevac trećoredac glagoljaš, poznati i veliki poznavatelj glagoljaške glazbene baštine. Tako je pod vodstvom maestra dr.sc. Izaka Špralje, koji je postao umjetnički voditelj i dirigent, osnovan 31. siječnja 1995. pjevački zbor nazvan „Bašćina”. Ovo je prvi pjevački zbor u Republici Hrvatskoj osnovan sa ciljem promicanja glagoljaške glazbene baštine i to njegovanjem glagoljaškog pjevanja, izvornog liturgijskog pjevanja, crkvenih popijevki i izvođenjem skladbi suvremenih naših skladatelja na hrvatskome crkveno-staroslavenskom jeziku. Članovi Mješovitog pjevačkog zbora „Bašćina” bili su raznih zanimanja i životne dobi i u početku zbor je bio strukturiran od 14 soprana, 14 alta, 6 tenora, 7 basa. Pokusi su bili jednom tjedno i to utorkom u 19 sati u ugodnim podrumskim prostorijama Matice hrvatske na Strossmayerovom trgu 4. gdje bio i glasovir. Dirigent fra Izak Špralja želio je članove Zbora ne samo naučiti pjevati stare glagoljaške napjeve, već je brinuo o stručnoj obradi i čak o notama a na kraju svake probe uz čašicu domaćeg vina ili uz sok i kekse a bilo je i kolača uvijek se prijateljski porazgovaralo a članovi Zbora su odlazili radujući se novom ugodnom susretu na probi. Obzirom da je djelatnost Zbora bilo upoznavanje, njegovanje i promicanje glagoljaške glazbene baštine repertoar Zbora sastojao od dvije staroslavenske mise maestra Anđelka Klobučara (1995., praizvedba druge), pučke glagoljaške mise, slijedili su staroslavenski moteti (od kojih neki praizvedeni kao "Isus že jest va viki" A. Klobučara) zatim djela Odaka, Vidakovića, Klobučara, Županovića i drugih autora. Također pjevali su se starinski hrvatski liturgijski i duhovni napjevi, posebno božićni, pjevanja zapisivača iz različitih hrvatskih krajeva a najčešće u obradbi dirigenta i umjetničkog voditelja Zbora fra Izaka Špralje.
Stalni pratitelji na orguljama bili su maestro Anđelko Klobučar, Hvalimira Bledšnajder, Eva Kirchmayer Bilić, Josip Magdić, Katja Krolo Šarac, Mirta Kudrna Pandurić, Pavao Mašić, Neven Kraljić, Javor Valjak, Edmund Andler Borić, Miljenko Bajat,Tajana Gaćeša, Ana Kaić Poslek, Krešimira Klarić, Ante Knešaurek, Eva Košir, Bosiljka Pavlović i Neda Perdija.
Sadašnja orguljašica Hvalimira Bledšnajder diplomirala je u klasi ak. Anđelka Klobučara, usavršavala se u Rimu, nastupa na solističkim recitalima, prati soliste i zborove, od 1987. stalna je orguljašica Zagrebačke katedrale. Snimila je 30-tak gramofonskih ploča, kazeta i CD-a, a bavi se i pedagoškim radom i postala je docent na Sveučilištu u Zagrebu. Njenim sudjelovanjem Mješoviti pjevački zbor „Baština” i zalaganjem maestra Miroslava Salopeka sadašnji Zbor u nikada manjem obimu po broju članova/ glasova zvuči s kora u crkvi na Ksaveru kao da ih ima puno više. Želja svih je da se Mješoviti pjevački zbor „Bašćina” poveća, da se upišu novi pjevači jer se nažalost zbog njihovih poodmaklih godina svake godine broj članova smanjuje.