Katarina Zadrija | Na pustom peronu

Na pustom peronu
Iz jednokratne čaše za kavu
grijući promrzne nam prste
gorka je tekućina peckala
kao najfiniji šampanjac
iz hoh čaše nad uzglavljem.

Ljubac do sutra, prazan peron
čaša s uzglavlja ispijena.
Peron i kava na repeat
a vlakovi idu usporedno.
Brzaju, kasne, ne vide se.

 
Do skretnice, zakrenute...
U prolazu mi mahneš rukom.
Ne bi se javila, a čekam te
s vrućom kavom, toplom dekom!
Obljubio me zvonki tvoj glas.

Drugi će film noćas se vrtjet'
novi scenarij, glumci isti
spavaća kola, topla deka...
oćas ću obući tvoj osmijeh
zagrnut ćeš me poljupcima
Noćas ćemo slaviti ljubav.

Na pustom peronu prazna čaša
hladna je klupa uzglavlje
prosuta kava kao i san.


Pjesma je objavljena u Zborniku Preperkovo proljeće 2026

Božica Jelušić | Sve jednom prođe / put do sivila

Sve jednom ipak prođe. Istina cijela.

Okrećeš se životu tihom i jednoslojnom.

I kao da ti se duša razdvojila od tijela,

Radiš obične stvari, u ritmu polustrojnom.

Okusi masni i teški. Nadire zemna vlaga.

U zraku čestica pluta, livadni pelud guši.

Nešto se u tebi preda: uzme te mala snaga.

Svejedno ti je što Kula babilonska se ruši.

Izgubila se torba šumskoga vilenjaka.

I paravan pod kojim svibanj rublje presvlači.

Onu burmu od srebra u dalj odnosi svraka.

Ne žali ni jedna strana. Nikome ništa ne znači.

Žar srca ne treba više gušteru , pužu ni mravu.

Ničega nema da se ikome otpusti ni oprosti.

Sjediš na pustoj terasi uz jednu slabu kavu.

I uplašiš se tako od sve te običnosti.

CeKaTe | Zagreb u znaku zborskog pjevanja 18. natjecanje hrvatskih pjevačkih zborova – Zagreb 2026.

 

U petak, 15. svibnja 2026. s početkom u 18 sati, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu održat će se 18. natjecanje hrvatskih pjevačkih zborova – Zagreb 2026., u organizaciji Zagrebačkog glazbenog podija Centra za kulturu Trešnjevka. Ova dugogodišnja manifestacija okuplja zborove i vokalne ansamble iz cijele Hrvatske te potvrđuje važnost zborskog pjevanja kao živog i dinamičnog dijela domaće glazbene scene, ali i kao prostora susreta, razmjene iskustava i umjetničkog rasta.

Natjecanje nije samo prilika za predstavljanje rada ansambala, već i važan trenutak za njegovanje zajedništva kroz glazbu, gdje se kroz različite stilove, interpretacije i generacije izvođača stvara jedinstven umjetnički dijalog. Upravo u tom susretu različitih glasova i pristupa ogleda se bogatstvo hrvatske zborske tradicije, ali i njezina otvorenost prema suvremenim glazbenim izrazima.

Natjecateljski program trajat će od 18 do 21 sat, a sudionici će se predstaviti u četiri kategorije: A – zborovi sa zadanim repertoarom, B – zborovi sa slobodnim repertoarom, C – mali vokalni ansambli te D – dječji zborovi i zborovi mladih. Program donosi presjek suvremene zborske produkcije, od klasičnih i zahtjevnih skladbi do raznolikih interpretacija, okupljajući kako etablirane sastave, tako i nove generacije izvođača koji tek oblikuju svoj umjetnički izraz.

Stručno povjerenstvo ocjenjivat će nastupe te dodijeliti brončana, srebrna i zlatna priznanja, kao i posebnu nagradu za najuspješniju izvedbu skladbe hrvatskog autora. Ansambli koji osvoje 90 i više bodova ostvarit će pravo nastupa na Gala koncertu „Zlatni zborovi“ tijekom 2027. godine, čime natjecanje dobiva i kontinuitet te dodatnu vrijednost u predstavljanju najuspješnijih sastava.

Na natjecanju sudjeluju: u kategoriji A - KOLEGE ARTIS, Pjevački zbor Hrvatske liječničke komore (Zagreb); u kategoriji B - Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Zagreb, SamoZbor, Gospel zbor SUNCE (Zagreb), Pjevački zbor Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Z(U)BOR, Mješoviti pjevački zbor EMIL COSSETTO (Zagreb), AGRAM ANGELS te Hrvatsko pjevačko društvo SLAVULJ (Petrinja); u kategoriji C - Ženski vokalni sastav STRIDONNE (Štrigova) i Ženski vokalni sastav CANTUS ANTE OMNIA (Zagreb); te u kategoriji D - Dječji zbor ZAGREBAČKI ANĐELI (Zagreb).

Ulaz na natjecateljski koncert je slobodan.

Natjecanje se održava uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Veliko natjecanje kratkometražnog filma Animafesta 2026

 

VELIKO NATJECANJE KRATKOMETRAŽNOG FILMA ANIMAFESTA 2026 

POVRATAK PRIČE – TRIJUMF IRONIJE – POGLED ŽENE 

Klasično ispripovijedane fabule, podsmješljivi pogledi na društvene i psihološke nedaće suvremenog življenja te originalne ženske perspektive među istaknutim su obilježjima ovogodišnjeg Velikog natjecanja kratkometražnog filma – najprestižnije konkurencije Animafesta Zagreb u koju su Aleta Rajić, Niko Radas i Daniel Šuljić uvrstili 37 od preko 1000 prijavljenih djela. Srećom, to je tek malen dio cjelovitog repertoara Animafesta 2026 koji čini više od 300 radova iz 47 zemalja. U nadmetanju za Grand Prix, u kojem će neki filmovi biti premijerno prikazani svijetu, boje domaće kinematografije predstavljat će Priredba Ane Horvat i Težnja Krešimira Perneka. U paleti autora koji će svoju oskarovsku kvalifikaciju tražiti putem zagrebačkog Velikog natjecanja nalaze se i nekadašnji Animafestovi pobjednici Yumi Joung, Georges Schwizgebel, Saša Svirski i Joe Hsieh, kao i druge domaćoj publici već dobro poznate festivalske ikone.

Šarenu karavanu predvodi Oscarom nagrađeni kanadski lutka-film Djevojka s bisernim suzama Chrisa Lavisa i Macieka Szczerbowskog – filigranski dizajnirana, glasom Colma Feorea popraćena, bajkovita, ali u stvarno povijesno vrijeme ukotvljena priča o siromaštvu, pohlepi i teškim izborima. S inspiracijama u rasponu od Dickensa, Andersena i Frankensteina, preko perzijskih i indijskih bajki te sakralnog kiparstva (dizajn lutaka), do Mana Raya i braće Quay, Djevojka s bisernim suzama ujedno je i suptilno feministički film te alegorija o snazi pripovijedanja. 

Muzafera Gegić-Bektić | Njena poezija istražuje arhitekturu identiteta, žensku perspektivu i duhovne transformacije kroz precizan i introspektivan jezik

Muzafera Gegić-Bektić (rođena 1981. u Novom Pazaru) nastavnica je bosanskog jezika i master filologije. Diplomirala je i masterirala na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, a uporedo je završila i studije islamske pedagogije u Beogradu. Njena profesionalna biografija obuhvata tri mandata na poziciji direktorke predškolske ustanove „Nahla“, rad u srednjim školama, te urednički angažman u glasilu „Vakat“. Trenutno predaje bosanski jezik u OŠ „Desanka Maksimović“.

U svom književnom radu Muzafera spaja strogu disciplinu haiku forme sa savremenim lirskim iskazom i proznim hibridima. Njena poezija istražuje arhitekturu identiteta, žensku perspektivu i duhovne transformacije kroz precizan i introspektivan jezik. Ciklusima „Trakcija“ i „Protokoli odlaska“ autorka donosi zreo, hermetičan i emocionalno pročišćen glas savremene sandžačke književne scene.

PROTOKOLI ODLASKA

I - Karton

U dnu konstrukcije,
spava kamen trošnog lica.
Zidovi od crvenih kartona
broje neplaćena svitanja.
Baulajter čita plan kuće,
u kojoj nema vazduha.

Fasada je maska za kapiju,
koju je kockar založio,
prije nego što je postala dom.

II -  Strijelac

Strijelac ne griješi u anatomiji.
Cilja mjesto koje pamti,
ali ne zaustavlja puls.
Na pijesku svetih gradova,
hodočasnik ljušti rđu sa tabana.

Vatra je jedini dijalog,
koji pročišćava metal.
Što je spaljeno crvenom tintom,
pocijepaće se nakon tri čitanja.

III - Protokol

Tišina je maserka koja uspavljuje.
Dlanovi su topli,
hartija pod njima – dokument hladne glave.
Ubistvo s predumišljajem,
na pola ispijene šolje.

Između dva takta koja bubnjaju u prazno,
dostojanstvo je oštrica,
koja dijeli kafu od taloga.
Vrata se zatvaraju,
po zakonima fizike – ne bola.