Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

ponedjeljak, 24. kolovoza 2026.

Mladen Vuković | Najduži hrvatski pangrami i polupangrami

  

U Zadarskoj smotri, broj 1-2, Godište LXXIV, 2025., Patrick Levačić i Barbara Bernić objavili su kratki tekst „Nova stilska figura: polupangram”, pozivajući se na Rječnik stilskih figura Krešimira Bagića, i pozvali čitatelje na slaganje novih polupangrama.


Kad je riječ o slovima i riječima, najduža riječ u engleskom jeziku ima 45 slova: pneumonoultramicroscopicsilicovolcanoconiosis (bolest pluća). Za sada, najduža riječ u hrvatskom jeziku ima 24 slova, to je imenica ženskog roda prijestolonasljednikovica. Umanjenica ima dva slova više: prijestolonasljednikovičica. Posvojni pridjevski oblik ženskog roda ima 28 slova: prijestolonasljednikovičičina. Dativ množine tog pridjevskog oblika je najduža riječ s 31 slovom (32 znaka): prijestolonasljednikovičičinima. To je jednostavni pangram jer se u toj riječi ponavljaju čak 12 slova. Suprotne su stilske figure lipogram, u kojemu se neko slovo ne smije koristiti, ili tautogram, u kojemu sve riječi pocinju istim slovom, u kojima su neki književnici napisali.opsežna ludistička djela  oborivši sve rekorde.


Pangram je stilska figura dikcije, igre riječi, rečenica koja sadrži sva slova abecede (ili kojeg drugog alfabeta). Ta sveslovna rečenica, sveslovka, u hrvatskom je jeziku teoretska figura jer je gotovo nemoguće napisati savršeni pangram ili heteropangram s 30 slova u kojemu se ni jedno ne bi ponavljalo (anagram abecede)! Zato postoji jednostavni pangram u kojemu je potrebno upotrijebiti sva slova, ali je dopušteno ponavljanje i samoglasnika i suglasnika. U heterokonsonatskom pangramu dopušteno je ponavljati samoglasnike.


U polupangramu treba upotrijebiti najmanje pola, ili 15 slova abecede, ali bez njihova ponavljanja. Tako je bio poznat pangram sa 16 slova: Džip je uglavnom brz.


U jednoj Kviskoteci i na hrvatskom festivalu enigmatičara 2005. bilo je sastavljeno nekoliko jednostavnih pangrama. A poznati heterokonsonatski pangram na engleskom jeziku (sa svih 26 slova) glasi: “The quick brown fox jumps over the lazy dog”, ali se ponavljaju tri samoglasnici - triput slova „e” i „o”, dvaput „u” te dvaput suglasnici „h”, „r” i „t”. Na enigmatskim natjecajima 1980-ih godina Zoran Radisavljević iz Novog Sada smislio je najkraći jednostavni pangram s 33 slova, u kojemu se ponavljaju samoglasnici a, e te o:Njoj pljačkom zgrćeš: tuđ CD, VHS, bež fildžan.

        

Od 2005. na radionicama stilistike studenti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta pokušavaju smišljati pangrame pa je tako nastao ovaj s 18 slova: Strpljivo heklaš gumb.


Igrajući se slovima, smislio sam pangram s 19 slova: Izpekljajmo čvrst žbun!


Imam i ovaj dvotrećinski pangram s 21 slovom: Žudnjom pekljaj čvrst glib!


Mladen Vuković 

nedjelja, 23. kolovoza 2026.

Održana 17. Multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“


 Zemunik, Galerija Sveta Katarina Aleksandrijska, Bilosnića dvori

ZADAR / BENKOVAC / ZEMUNIK DONJI, 20. – 22. kolovoza 2026. – Sedamnaesta multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“, koju je utemeljio i vodi književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić, održana je od 20. do 22. kolovoza na više lokacija u Zadarskoj županiji – u Zadru, Zemuniku Donjem, Podgrađu i Benkovcu. Tijekom tri dana manifestacija je povezala književnost, likovnu i fotografsku umjetnost, povijest, znanost, glazbu i istraživanje zavičajne baštine, s posebnim naglaskom na glagoljašku, srednjovjekovnu i antičku baštinu Ravnih kotara te očuvanje kulturne memorije zadarskoga prostora.

Glagoljska ploča,
Podgrađe, Aserija

Prvoga dana, u četvrtak, 20. kolovoza, program je bio posvećen hrvatskoj glagoljaškoj baštini Ravnih kotara i dvjema značajnim obljetnicama – 600 godina glagoljske ploče iz Podgrađa i 300 godina glagoljske ploče na kući Rapani u Zemuniku.

Program je započeo u 18 sati u Ogranku „Aleksandar Stipčević“ Gradske knjižnice Zadar u Arbanasima, gdje je glagoljaški krasopisac Dario Tikulin govorio o 600. obljetnici glagoljske ploče s groba popa Šimuna, sina Perkova Malinjanina, iz Podgrađa. Riječ je o ploči pronađenoj u crkvi Svetoga Duha u Podgrađu, koja je pripadala grobu popa Šimuna iz srednjovjekovne Malinje Vasi. Na njoj je uklesana 1426. godina, zbog čega pripada među pet najstarijih poznatih glagoljskih ploča s upisanom godinom te predstavlja vrijedan spomenik hrvatske nacionalne kulturne baštine.

Program su pratili karta rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije, fotografije glagoljskih ploča iz Podgrađa i Zemunika te videoprojekcija.

U nastavku večeri povjesničar dr. sc. Robert Hajszan Panonski iz Austrije predstavio je temu „Tomislav Marijan Bilosnić: Kroz Ravne kotare i Bukovicu – otkrivanje i obnova zavičajne memorije“.

Arbanasi, GK Zadar,
Ogranak Aleksandar Stipčević Arbanasi
Tom je prigodom otvorena i izložba Bilosnićevih knjiga iz biblioteke Kroz Ravne kotare i Bukovicu, popraćena njegovom fotografskom izložbom „Skriveno kameno blago.

Nakon programa u Arbanasima manifestacija je nastavljena u Zemuniku Donjem, gdje je Tomislav Marijan Bilosnić, na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća održanoj povodom Dana Općine Zemunik Donji, i blagdana Kraljice mira, govorio o 300. obljetnici glagoljske ploče na kući Rapani u Zemuniku. I ovaj je program bio popraćen kartom rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije te fotografijama glagoljskih ploča iz Zemunika i Podgrađa.

Drugoga dana, u petak, 21. kolovoza, „Odisej pod murvom“ preselio se na područje Podgrađa i Benkovca, a program je bio posvećen glagoljskoj, srednjovjekovnoj i antičkoj baštini Ravnih kotara.

Program je započeo u 10 sati posjetom Asseriji, Podgrađu i crkvi Svetoga Duha, lokalitetima iznimne povijesne i kulturne vrijednosti. Posebna pozornost posvećena je glagoljskoj baštini Podgrađa i spomenicima koji svjedoče o višestoljetnom kulturnom kontinuitetu ovoga prostora.

U 12 sati program je nastavljen u Gradskoj knjižnici Benkovac, gdje je Dario Tikulin ponovno, sada u neposrednoj blizini mjesta pronalaska spomenika, govorio o 600. obljetnici glagoljske ploče s groba popa Šimuna, sina Perkova Malinjanina iz Podgrađa.

Dr. Franjo Pajrić potom je govorio na temu „Troja, mit i zbilja na zadarskom području u djelima Tomislava Marijana Bilosnića“, uz predstavljanje Bilosnićevih knjiga posvećenih toj temi i njegovim istraživanjima antičke baštine zadarskoga i ravnokotarskog prostora.

U sklopu benkovačkog programa Tomislav Marijan Bilosnić predstavio je i putujuću izložbu „Troja – mit i zbilja na zadarskom području“, sastavljenu od kaširanih novinskih duplerica Zadarskog lista iz serijala o mogućim tragovima Troje na zadarskom području. Predstavljena je i njegova fotografska izložba „Skriveno kameno blago Ravnih kotara i Bukovice“, posvećena kulturnoj i povijesnoj baštini toga prostora.

Kitana Žižić | Ruža


Jutros mirišem ružu u svom domu

I ne mogu se nadiviti ljepoti

Koju nudi ovako crvena, raskošna 

I mirisna, poklonjena od susjede.


Moj muž ih je s ljubavlju uzgajao,

Često poneku brao i meni darivao budeći radost,

Ipak nisam s trona skidala šumske ciklame

Koje su mi ukrale srce već zarana,

Kad nas je još čuvala netaknuta

I nezastrašena mašta blaženog djetinjstva.

Život tada zazire od toga da položi na nas 

Svoje grube ruke, mladosti još nepoznate.


Za sve ruže koje si mi s ljubavlju darivao

Danas ih donosim tebi na onom 

Hladnom mjestu ispod čempresa 

Gdje zamru svi mirisi ovog svijeta…


Ako jednom opet oćutim miris ruže,

Koje, iako sve ljepše i bojama raznovrsnije,

Sve su manje miomirisne, ne samo mojim nosnicama,

Znat ću da život kad dijeli grube pljuske,

U rukavu skriva i nove poljupce.