Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

ponedjeljak, 9. ožujka 2026.

Natječaj za književnu nagradu "Katarina Patačić"

VARAŽDINSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO I OGRANAK MATICE HRVATSKE U VARAŽDINU objavljuju XXVI. natječaj za dodjeluKNJIŽEVNE NAGRADE „KATARINA PATAČIĆ”

Varaždinsko književno društvo utemeljilo je književnu nagradu „Katarina Patačić”, za najbolju samostalnu knjigu na kajkavskom narječju, objavljenu u prethodnoj godini u Republici Hrvatskoj.

Na XXVI. natječaj za književnu nagradu „Katarina Patačić”, autori i nakladnici mogu predložiti knjige iz recentne književne produkcije koje su u cijelosti pisane kajkavskim narječjem i u cijelosti su autorsko djelo.

NA NATJEČAJ SE MOGU JAVITI I AUTORI KOJIMA JE VEĆ DODIJELJENA SPOMENUTA NAGRADA.

U obzir dolaze tiskane knjige, objavljene između 1. siječnja i 31. prosinca 2025. godine.
Prijaviti se mogu zbirke pjesama, romani, novele, pripovijetke, kratke priče, crtice, humoreske, eseji, drame, znanstvena fantastika i sl. U konkurenciju ne ulaze antologije, zbornici, prijevodi i sl.
Pisani prijedlog s podacima o autoru (ime i prezime, adresa, broj telefona, broj mobitela i e-mail adresa) i tri primjerka knjige treba dostaviti do 31. svibnja 2026. na adresu:

Tugomir Orak
Leopolda Ebnera 4
(ZA NAGRADU „KATARINA PATAČIĆ”)
42000 Varaždin

Molimo Vas da knjige šaljete običnom poštanskom dostavom ili predate osobno g. Oraku (informacije: g. Tugomir Orak, mob.: 095 360 5779, e-mail: tugomir.orak@gmail.com).

Knjige se ne vraćaju. Književna nagrada se sastoji od plakete sa siluetom Katarine Patačić koju dodjeljuje Varaždinsko književno društvo i umjetničkog djela (slika) koje dodjeljuje Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu.

Odluku o dobitniku književne nagrade „Katarina Patačić”, donosi Ocjenjivačko povjerenstvo. Odluka o dobitniku će biti obznanjena prilikom javne dodjele polovicom studenoga 2026. povodom Mjeseca hrvatske knjige.

Raspisan književni natječaj "Senje i meteori"


VARAŽDINSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO raspisuje natječaj za XXXIV. RECITAL SUVREMENOG HRVATSKOG PJESNIŠTVA „SENJE I METEORI”

Na natječaju za XXXIV. recital suvremenog hrvatskog pjesništva „Senje i meteori” mogu sudjelovati građani iz zemlje i inozemstva s dosad neobjavljenim pjesmama na hrvatskom standardnom jeziku i kajkavskom narječju bez obzira na teme i motive.

Autorima najboljih pjesama bit će uručene nagrade u obliku plakete prema odluci Prosudbenog povjerenstva:
- za najbolju pjesmu na hrvatskom standardnom jeziku
- za najbolju pjesmu na kajkavskom narječju
- za pjesmu koja najbolje izražava nadahnuće povijesnim nasljeđem i/ili sadašnjošću grada Varaždina (cehovi, znamenite ličnosti, stare zgrade, spomenici, Drava, Stari grad, požar, potres, poplava, husari, vještice, mostovi, željeznica, crkve, ratna razaranja grada i sl.)

Pjesme, koje izabere Prosudbeno povjerenstvo bit će javno izvedene na recitalu i objavljene u zborniku „Senje i meteori.”

Svaki autor može poslati najviše dvije pjesme na hrvatskom standardnom jeziku i dvije pjesme na kajkavskom narječju. Sve pjesme moraju biti potpisane istom zaporkom (jedan autor – jedna zaporka). 

Rješenje zaporke s imenom i prezimenom autora, adresom, brojem telefona ili mobitela, te adresom elektronske pošte, šalje se u zasebnom dokumentu.

Lektorirane pjesme (oblik pisma Times New Roman, veličina 12), i rješenje zaporke šalju se u doc. formatu na e-mail adresu: vz.knjizevno.drustvo@gmail.com - u predmet upisati - Senje i meteori 2026.

Pjesme se primaju do 30. travnja 2026. godine.

Pjesme se ne vraćaju. Završna će se priredba održati sredinom prosinca u čast Dana grada Varaždina.
DONATOR: GRAD VARAŽDIN

Blanka Will | Proljeće dolazi



reklamiraju se ženske
čarape u žarkim bojama,
po fasadama
fotografi love
inspirativni modni izričaj

u fokusu je očaj
uz stolove kafića
iza sunčanih naočala,
vlak je odavno prošao,
djeca to znaju.

na peronu bez imena
ostale su samo žvake
zalijepljene za jučer
raspored vožnje
i prekrižen grafit "sutra”

kroz betonske pukotine
tvrdoglavo nadiru vlati trave
tanke i nepristojno zelene. 

Naklada Mala zvona predstavlja knjige iz biblioteke Campana – društvene znanosti za mladu publiku!

Petak, 13. ožujka u 17.30 sati, Francuski institut, Preradovićeva 5

Naklada Mala zvona predstavit će francuske naslove iz biblioteke Campana posvećene  znatiželjnoj djeci u dobi od 9 do 15 godina: “Srednji vijek rastumačen djeci”, “Dvadeseto stoljeće rastumačeno mojem unuku” i “Mala knjiga o bojama”. Knjige su to cijenjenih francuskih povjesničara i kulturologa Jacquesa Le Goffa, Marca Ferroa i Michela Pastoureaua, brižljivo prevedene, uređene i ilustrirane radovima mladih hrvatskih ilustratora. Kao takve namijenjene su širokoj publici, ali su izvrsne i kao izvor dodatnih sadržaja u nastavi povijesti, odnosno likovne kulture.

O ovim atraktivnim naslovima, izabranima za hrvatsku publiku iz bogate ponude frankofonih popularnoznanstvenih knjiga za mlade, u Francuskom institutu govorit će prevoditeljice Bosiljka Brlečić i Sanja Lovrenčić i urednik Marko Radeljić, a razgovor će moderirati Josip Čekolj.

SREDNJI VIJEK RASTUMAČEN DJECI

autor: Jacques Le Goff  •  ilustracije: Ivan Stanišić

Od kad do kad je trajao srednji vijek? Tko su bili vitezovi? U kakva su čudesna bića vjerovali ljudi u srednjem vijeku? Na ta i mnoga druga pitanja odgovara veliki francuski povjesničar Jacques Le Goff. Na način razumljiv i djeci i odraslima, koristeći pojednostavljen jezik znanosti, Le Goff razbija stereotipe o „mračnome” srednjem vijeku te nam otkriva mnoge zanimljivosti toga doba. Ilustrator Ivan Stanišić obogatio je Le Goffov tekst prikazima srednjovjekovnih ljudi, zamaka, katedrala, čudesnih bića… Kako bi se čitatelji upoznali i s domaćim prilikama u tom povijesnom razdoblju, ovo je izdanje dopu­njeno tekstom o hrvatskom srednjovjekovlju iz pera prof. Nevena Budaka.

DVADESETO STOLJEĆE RASTUMAČENO MOJEM UNUKU

autor: Marc Ferro

Kako mladima objasniti prošlo stoljeće i ponekad bolno nasljeđe koje nam je ostavilo? Čuveni francuski povjesničar Marc Ferro upravo to pokušava učiniti iscrpno odgovarajući na stvarna pitanja koja mu je postavio unuk Gwendal (tada mlađe adolescentske dobi). Njihov razgovor započinje osvrtom na neke ličnosti „koje uživaju gotovo univerzalne simpatije” i na njihovu borbu za pravdu nenasilnim sredstvima, da bi se postupno pozabavili različitim oblicima nasilja koje je obilježilo 20. stoljeće: svjetskim ratovima, revolucijama, antikolonijalnim pokretima. Iako je europska povijest u fokusu, razgovor se širi i na izvaneuropska područja, pa se dotiče i zbivanja u kolonijalnoj Africi, Sjevernoj Americi, Kambodži ili pak Australiji. Odgovarajući na pitanja o „stoljeću napretka”, Ferro evocira značajne događaje, na nijansiran način razmatra političke utopije, objašnjava različite oblike društvenog uređenja; budnim i živim tonom nudi znanstveno utemeljen, a mladim čitateljima primjeren pristup glavnim problemima nedavne prošlosti, koji se u velikoj mjeri nastavljaju i u sadašnjem vremenu.

MALA KNJIGA O BOJAMA

autori: Michel Pastoureau i Dominique Simonnet • ilustracije: Hana Tintor

Novi naslov u biblioteci „Campana“, koja nastoji približiti mladoj publici sadržaje iz područja društvenih znanosti, govori o povijesti simbolike boja. Njezin autor, Michel Pastoureau, francuski je povjesničar i antropolog, stručnjak za razdoblje srednjeg vijeka i heraldiku, te autor niza knjiga o bojama. U ovoj „Maloj knjizi” objašnjava – u razgovoru s novinarom Dominiqueom Simonnetom – osnovnu simboliku boja i njezine mijene kroz stoljeća. Način pripovijedanja prilagođen je mlađim čitateljima, no priče o bojama mogu biti zanimljive i starijima. Jer čak ni izbrojati boje nije jednostavno i ovisi o tome tko, kada i gdje broji. Na pitanje koliko uopće ima boja profesor Pastoureau odgovara da je glavnih šest, a spominje još i pet poluboja čija imena potječu iz biljnog svijeta – svakoj od tih jedanaest junakinja posvećeno je zasebno poglavlje ove knjige. Krećući se iz boje u boju, čitateljice i čitatelji doznat će ponešto o polaganom usponu plave, bijeloj boji anđela i sablasti, dvostrukim krajnostima crvene, zelenoj kao kraljici kockara, sramotnoj prošlosti žute... Povijest boja može nam mnogo toga reći o povijesti društva, a ponešto i o sadašnjosti. Za hrvatsko izdanje tekst je prevela Bosiljka Brlečić, autorica niza nagrađenih prijevoda, a ilustracije izradila zapažena mlada umjetnica Hana Tintor.
 

MALA-ZVONA.HR

Pratite nas na društvenim mrežama
InstagramInstagram
FacebookFacebook
WebWeb

Avien | Kiselina je spalila ribe


iz tvoga karijesa

pobrala sam ostatke.


dovukla se

do zemljine maternice,

ispovraćala pokvareno mlijeko.


utrobu su mi

samljeli obluci.


kiselina je spalila ribe

suše se paraziti

na površini ljusaka.


(sreća je

da se kosti ne rastapaju.

jer ubile bi parazite

ovako je barem nešto ostalo.)


kosu su mi uzeli rano,

odgrizli je

prsti smežuranih.