Zalogaj poezije | petak 22.05.2026. u 18 sati u Galerijskom prostoru KPC SMŽ (Rimska 19) u Sisku

 

Lucijana Živković | Anatomija jedne obitelji

                                         

Tko zna kada i otkuda se dotepla ona masa ljudi, žena, djece i stoke i navalila u malo seoce podno pitomih brežuljaka. Navikli, očito, na takve stvari jer je cijeli njihov život bio jedan veliki put, raširiše se po državnom zemljištu, razapeše šatore i nastambe i pregledavši okolicu i položaj mjesta, odlučiše ovdje pustiti korijenje. Istina ne baš preduboko, ali neka drži. Jer u davna su vremena znali puhati jako gadni vjetrovi koji bi te zarobili u svoj kovitlac i ubrzo ispljunuli, ali tko zna gdje. Masa ovih došljaka nosila je časno plemensko ime Tupeša.

Obiteljsko stablo ovoga plemena bilo je ogromno, s mnoštvom grana i grančica, lišća i prilično grube kore. Bili su tu znani i neznani preci, djede i pradjede, bake i prabake, tetke, stričevi, ujne, svekrve i snahe, djeca i unuci. Sva se ta masa Tupeša kroz stotinu godina prilično osula bez obzira na njihova nastojanja da budu što plodniji kako svijetu ne bi uskratili svoje potomke. Baštineći sve dobrobiti napredne civilizacije, Tupeše su se do dvadesetog stoljeća već osjećali kao relevantni građani. Nije lako uspjeti, a još je teže ostati tamo gdje si dospio. Tako je od stabla s početka priče ostalo tek nekoliko zdravih grana, dok su se ostale iz raznih razloga polagano sušile. Naravno da su bračne veze između rodbine pridonijele tom pomoru potomstva, ali u toj plemenskoj zajednici bile su na cijeni. Naime, nikako ne bi bilo dobro da u nju prodre, ne daj bože, neki strani element. I tako, što je bila veća želja za očuvanjem plemena, to je bio učestaliji pomor dojenčadi iz brakova bliskih rođaka.

Svi Tupeše imali su čvrstu volju za uspjeti pod svaku cijenu, ali u tom žaru najdalje je otišao, do tada relativno samozatajni Pavo, koji ih je uspio uvjeriti u svoju ulogu predvodnika plemena, blagoslovljenu od samoga Boga, iako u njega nije previše vjerovao. Budući da im je trebao vođa, a duhovno lijeni, brzo su ga prihvatili uz nezadovoljno gunđanje rijetkih protivnika, uglavnom onih iz daljih plemenskih ogranaka. I tako, pod teškim povijesnim okolnostima ratova, pobuna i migracija Tupeše zauzeše veliki dio prostora gdje je završila njihova seoba.. I ne samo to. U tom novom zavičaju uvedoše svoju dominantnu vladavinu nad starosjediocima koji su, vidjevši brojčano nadmoćniju i beskrupulozniju masu ljudi, šutke prihvatili njihovu dominaciju u svim segmentima života. I tu je zaista kvantiteta pobijedila kvalitetu.

                                                            ***

Pavo Tupeša blistao je od ponosa na samoga sebe i u maniri kralja vladao velikim dijelom svoje šire i uže obitelji. Najbliži članovi, žena i djeca uživali su sve povlastice novoga položaja dok su ostali morali zatomiti svoje želje i postupati po njegovim željama, ako su htjeli ostvariti neki svoj cilj. Tako je Pavo zadužio mnoge članove svoga klana koji su imali razloga da ga slušaju bez pogovora jer je svaki od njih ponešto dugovao poglavaru svih Tupeša, a dugovi su se trebali vraćati kakvim god smo vezama vezani. Tu dolazi najčešće do izražaja narodna izreka koju su imućniji Tupeše voljeli ponavljati: ako smo braća, kese nam nisu sestre.

DHK | Bez cenzure - srijeda, 20. svibnja 2026. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva ulica 5

 

Knjižnice grada Zagreba | Kozmopolit Lab: “Eskimi” na suncu – književni susret

 

Ovo je najava književnog susreta pod nazivom „ESKIMI” NA SUNCU, posvećenog arapskom prijevodu zbirke priča "Eskimi" Damira Karakaša, koji će se održati u utorak, 19. svibnja u 18 sati u Knjižnici Podsused.

U razgovoru sudjeluju autor Damir Karakaš i prevoditeljica s arapskog jezika Ines Babić, a susret moderira Ksenija Banović, prevoditeljica, predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva i autorica projekata Književna senzibilizacija i Hrvatska izvana : svijet iznutra. Ulomke iz arapskog prijevoda zbirke čitat će na arapskom jeziku Muhammad Khalil Nouno iz Sirije.

Zbirku je 2009. godine u Kairu objavio ugledni izdavač Dar El Kalema, a na arapski ju je preveo dr. Ossama Elkaffash.

Uz razgovor o književnosti i prevođenju, otvorit će se i šire društvene teme – od položaja stranca u suvremenom društvu obilježenom migracijama i „ljudima u pokretu“ do sličnosti i razlika između hrvatske kulture, običaja i jezika te kultura zemalja arapskog govornog područja.

Književni susret dio je programa Kozmopolit Lab, koji su pokrenule Knjižnice grada Zagreba kao platformu za nove umjetničke prakse i poticanje interkulturnog dijaloga. Program je zamišljen kao neformalni umjetnički centar koji okuplja hrvatske umjetnike i umjetnike koji, iz političkih, ratnih ili ekonomskih razloga, više ne žive u svojim matičnim zemljama.

Kozmopolit Lab dio je krovnog projekta SviMi, sveobuhvatnog kulturno-edukativnog programa koji u kontekstu suvremenih migracija promiče interkulturni dijalog, integraciju i ljudska prava kroz aktivnosti koje se provode u mreži Knjižnica grada Zagreba.

Bili bismo zahvalni ako biste podržali događanje objavom ili medijskom najavom.

Program Kozmopolit Lab sufinanciran je sredstvima:

Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

Grada Zagreba

European Cultural Foundation

Operacije grad

 

Više informacija:

Kozmopolit Lab https://www.kgz.hr/hr/nasi-programi/projekti-16507/svimi/kozmopolit-lab/73155

SviMi projekt https://www.kgz.hr/hr/nasi-programi/projekti-16507/svimi/71349

Izvor fotografije naslovnice knjige: Maktabt Dar El-Kalema Publishing House.

Slava Rosandić | Sjećanje trave na leptire

Sjećaš li se?,

o, travo,

vlatovita: 

leptirova rađanja

jedva čujna lepršanja

titrava lepetanja

suncolika svjetlucanja

peludna opijanja

cvjetasta mirisanja

listolika oblijetanja...

srčuć' 

nektar bivanja...

učas! rasap - 

praškast

mrvanj

nestajanja...