Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

subota, 5. rujna 2026.

CeKaTe | Poetic Bridge Festival 2026.

 POETIC BRIDGE FESTIVAL 2026

Međunarodni festival poezije, umjetnosti i dijaloga

19. i 20. rujna 2026.  |  Centar za kulturu Trešnjevka, Zagreb  |  Ulaz slobodan

Službena festivalska stranica

Festival ukratko

Prvo izdanje Poetic Bridge Festivala 19. i 20. rujna u Centru za kulturu Trešnjevka otvara prostor u kojem poezija izlazi izvan stranica knjige i susreće glazbu, prijevod, fotografiju, kaligrafiju, ples i pokret. Festival okuplja hrvatske i međunarodne pjesnike i pjesnikinje, prevoditelje, glazbenike, vizualne i izvedbene umjetnike te publiku kao aktivnog sudionika zajedničkog kreativnog iskustva.

O festivalu

Ovim festivalom poezije želimo otvoriti prostor izvan stranica knjige i približiti je drugim umjetnostima: glazbi, fotografiji, kaligrafiji, plesu i pokretu. Zanima nas što se događa kada stih prestane biti samo riječ i postane nešto što možemo vidjeti, čuti, izvesti ili osjetiti. Zato nas kroz festival očekuju radionice, susreti, višejezična pjesnička čitanja, glazbeni program i participativne umjetničke instalacije.

Ne doživljavamo svi poeziju na isti način. Nekoga će dotaknuti riječ, nekoga zvuk, slika, pokret ili emocija koja ostane nakon posljednjeg stiha. Festival zato poziva publiku da poeziju ne promatra samo kao dovršeni tekst, nego kao polazište za vlastito stvaranje: za pisanje, glazbu, fotografiju, kaligrafiju, ples i zajednički umjetnički odgovor.

Druga važna festivalska tema je jezik – prijevod i ono što se događa s pjesmom kada prelazi iz jednog jezika u drugi. Možemo li osjetiti pjesmu i kada ne razumijemo jezik na kojem je napisana? Može li nas do nje dovesti ritam, zvuk, atmosfera, slika ili izvedba? Mora li pjesma uvijek biti prevedena da bi nam bila bliska? Ta pitanja otvara festivalska panel-rasprava, ali i cijeli koncept festivala.

Poetic Bridge Festival polazi od ideje da se pjesma ne prevodi samo riječima. Može se prevesti u glazbu, fotografiju, kaligrafiju, pokret ili osobni osjećaj. Upravo taj prostor između jezika, umjetničkih disciplina i različitih iskustava publike festival želi otvoriti.

Višejezičnost nije samo programski dodatak, nego jedno od temeljnih obilježja festivala. Pjesme će se izvoditi na izvornim jezicima uz hrvatske i engleske prijevode, a odabrani programski sadržaji bit će interpretirani na hrvatski znakovni jezik (HZJ).

Zašto je festival medijski relevantan

  • Prvo izdanje novog međunarodnog festivala u Zagrebu, zamišljenog kao dugoročna platforma za susrete domaćih i međunarodnih autora, prevoditelja, umjetnika i publike.

  • Poezija izlazi iz uobičajenog književnog formata i ulazi u dijalog s glazbom, fotografijom, kaligrafijom, plesom i pokretom.

  • Višejezičnost i prijevod postaju umjetnička tema, a ne samo praktična potreba.

  • Publika sudjeluje kao sukreator kroz radionice, „Portret emocije“, „Drvo odjeka“ i zajedničko oblikovanje pjesme.

  • Odabrani sadržaji interpretiraju se na hrvatski znakovni jezik (HZJ), čime se pristupačnost ugrađuje u sam program.

Program po danima

Oto Kraml | Od zelene preko crvene i sive do zelene - haibun


Autor slike: Oto Kraml

Dok je gorjelo tri dana, žarko crvenilo svakodnevno je punilo TV vijesti. Ljudska fascinacija opasnošću stavila je kataklizmu omiškog požara u medijsku žižu. No, kako je pogibeljno stanje minulo, nastupila je žalovna nijansa sive – a s njom i postupni pad zanimanja javnosti. Kamere više nisu bile tako užareno usredotočene, ipak pratile su se posljedice i štete. Paradoksalno, ovo novo katastrofalno stanje donijelo je smiraj u pustoši. Tek u tom novonastalom sivilu započinje stvarna, tiha borba za budućnost i pravo ljudsko i prirodno djelo.

spaljena zemlja
pepeo prah i čađ –
nakon buktinje.

Ljudi koji su morali napustiti svoja ognjišta su privremeno zbrinuti. Sada na zgarište stupaju prve komisije za utvrđivanje štete. Sve će to iće sporo i teško, kroz papire i birokraciju. No, dok čovjek broji gubitke i pečati sudbine, priroda već radi u tišini. Šume će se oporavljati desetljećima, ali proljeće nosi nezaustavljivu nadu. Pod sivom korom, nisko raslinje i preživjela stabla čekaju svoj trenutak da ponovno oboje omiške stijene u boju života protkanu zelenilom.

stradalnicima
prva pomoć isti tren,
biljke proljećem.


Napomena: „žalovna“ je nastala u stvaralačkom žaru i svjesno je zadržana kao autorska poetska riječ. 


Tjedan dana eksperimentalnog filma uz 22. Festival 25 FPS

 

TJEDAN DANA EKSPERIMENTALNOG FILMA UZ 22. FESTIVAL 25 FPS


Internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa 25 FPS najavljuje svoje 22. izdanje, koje će se održati od 22. do 26. rujna 2026. u zagrebačkoj Kinoteci, uz svečano otvorenje u Histrionskom domu uz velikana proširenog filma Guya Sherwina. Uvod u ovogodišnje izdanje donosi seminar Disperzije, koji će 21. i 22. rujna u  Surogatkinu KIC uz doprinose filmskih istraživača i kustosa otvoriti pitanja pažnje, njezine raspršenosti i posljedica koje takvi procesi ostavljaju na gledateljsko iskustvo u 21. stoljeću.

Otvorenje uz kultnu izvedbu proširenoga filma Guya Sherwina

Dvadeset i drugi festival otvara u utorak 22. rujna  pionir britanske filmske avangarde Guy Sherwin izvedbom svojega poznatog rada Man With Mirror, pedeset godina od njegove prve izvedbe. U njemu umjetnik s pomoću ogledala i projicirane filmske snimke vlastitoga lika stvara poetski dijalog između materijalnosti filma i izvedbe uživo, prošlosti i sadašnjosti, te sjećanja i percepcije. Kao i u svojem cjelokupnom radu, bavi se istraživanjem temeljnih sastavnica filma, svjetla i vremena, često korištenjem serijskih oblika i elemenata uživo, kako bi proširio mogućnosti analognog filma. 

Izazovi i preokupacije međunarodnog natjecateljskog programa

Selekcijom 22. izdanja provlači se tema otpora - individualnog i kolektivnog - čije tragove pronalazimo ne samo u povijesnim artefaktima i arhivima nego i u pokušajima ispisivanja drukčijih stvarnosti kao odgovora na općeprihvaćeno loše stanje svijeta. No autori i autorice, iz različitih geografskih i povijesnih perspektiva, progovaraju da je drugačiji svijet i dalje moguć.


Mnogi
filmovi u programu istražuju pitanja postkolonijalne nepravde, kao i njihovo nasljeđe u institucionaliziranom rasizmu, koji dominira suvremenim društvom.  Bilo da je riječ o hibridnim esejima, strukturalnim ili kućnim filmovima, njihovi se autori suprotstavljaju službenim narativima, stvarajući nove oblike protusjećanja i pokušavajući zamisliti budućnosti izvan mračnih sjena kolonijalizma.

Dobro znana festivalskoj publici, britanska filmska autorica Miranda Pennell vraća se s novim filmom, Šumskim čovjekom, u kojem se posljedice kolonijalne prošlosti materijaliziraju u duhu jednoga orangutana. Na programu je još jedan festivalski laureat, američki filmaš Ben Russell koji nas filmom Druga Zemlja, vrtoglavo vodi “od usta do špilje do vatre do ekrana do rata do kože” ne bi li oslikao kaos današnjice. 

Izgubljeni, zaboravljeni i nekoć zabranjivani jezici te pokušaji njihova oživljavanja u filmskoj formi tema su filmova Skriveni materijali kolumbijskog filmaša Luisa Esguerre Cifuentesa kao i libanonskog filmaša Roberta Minassiana koji u svojem filmu Kad cvijeće sanja o nama progovara o žrtvama i snovima svojih predaka. Festivalski laureati, tajlandski umjetnik Tulapop Saenjaoren u svojim magičnim Lokalnim senzacijama prikazuje oblik otpora idolatriji i otuđenju, a na sličnom tragu otuđenje lokaliteta i topografije razotkriva austrijski umjetnik Johann Lurf nesvakidašnjim time lapseom Forever…Forever uhvaćen posebno razvijenom 65-mm kamerom.

Autori se nerijetko prepuštaju intimnim oniričkim te psihodeličnim vizijama, bilo iz potrebe za bijegom kao u egzistencijalnom eseju Pas lutalica mladog pariškog umjetnika Julesa Bourbona ili iz iskrene ljubavi prema analognome mediju kao u slučaju talijanskog intermedijalnog umjetnika Martina Moolhuijsena i njegovog Katabasisa koji se gradi na temelju ručno oslikanih 35-mm slajdova. 

Međunarodno filmsko natjecanje donosi ukupno 25 filmova, a hrvatski Refleksi 8 naslova domaćih autora i autorica, prema izboru selektorskog tima, koji čine Marina Kožul, Nika Petković i Tena Trstenjak. 





Nagrade 22. 25 FPS-a

Ovogodišnji Veliki žiri čine britanska eksperimentalna filmska autorica i umjetnica Alia Syed, španjolska filmologinja Gloria Vilches te argentinsko-američki filmski povjesničar i kustos Federico Windhausen. Nagradu u hrvatskoj natjecateljskoj sekciji dodijelit će žiri kritike u kojem su kustosica Tena Bakšaj, filmska kritičarka i suurednica programa Slovenske kinoteke Anja Banko, esejistica i kritičarka Ana Fazekaš. Osim Nagrade publike, u sklopu festivala Nagradu Green DCP dodijelit će Udruga za audio-vizualna istraživanja 25 FPS hrvatskom filmu u selekciji.

Osim posebnih programa u Studio-galeriji Klet i na Akademiji likovnih umjetnosti, donosimo i poseban predfestivalski filmsko-diskurzivni program Disperzija u Surogatkinu KIC (21 - 22. 9.).Nakon zagrebačkog tjedna festival donosi programe u Rijeku (Art-kino, 29. - 30. 9.) i Split (MKC, 29. 10.).


Sve o filmskim programima i događanjima, uz cjelokupni raspored dostupno je na mrežnim stranicama a ulaz na sve projekcije i programe festivala je slobodan.


Službene stranice festivala: www.25fps.hr

Facebook: www.facebook.com/Festival25FPS

Instagram: www.instagram.com/25fps_festival

Vimeo: www.vimeo.com/festival25fps

Mastodon: www.mastodon.social/@25fpsfestival