Zdravko Dolenec | Došel je krt h muoj vrt (morti i prešel)

Gda sem hčera išel na vrt

Gledel sem kak nadiže krt

Nagural je veliki krtovinec

Štetu napravil tie „vušivec“

Gda sem denes išel na vrt

Niesam videl da nadiže krt

Nije nagural friški krtovinec

Morti je prešel tie „vušivec“

 Gda bum zutra išel na vrt

Morti nazaj nebu nadigal krt

Morti nem videl krtovinec – 

Falel mi bu tie črni „vušivec“

____________________________________________

krt – krtica, gda – kada, sem – sam, krtovinec – krtičnjak, tie – taj, „vušivec“ – ušljivac (pogrdni naziv), morti nazaj nebu došel – možda neće opet doći, falel – nedostajao 

8. ARTERIA – tjedan filma o umjetnosti | 17.- 21. 2. 2026./ SUROGATKINO KIC, Preradovićeva 5

 

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na 8. Arteriu - tjedan filma o umjetnosti koji se održava od 17. - 21. veljače u Kulturno informativnom centru, Preradovićeva 5.

8. ARTERIA – tjedan filma o umjetnosti donosi presjek aktualnih i nagrađivanih dokumentaraca o umjetničkom stvaralaštvu i društvenom kontekstu u kojem nastaje.

Zagrebačka publika premijerno će gledati filmske posvete armenskom filmskom magu 𝗦𝗲𝗿𝗴𝗲𝗷𝘂 𝗣𝗮𝗿𝗮𝗱𝘇̌𝗮𝗻𝗼𝘃𝘂 koji je bio žrtva sovjetskog progona, kao i beskompromisnoj američko-francuskoj umjetnici 𝗟𝗼𝘂𝗶𝘀𝗲 𝗕𝗼𝘂𝗿𝗴𝗲𝗼𝗶𝘀 čija je umjetnička karijera premostila cijelo stoljeće. Tu je i urgentan arhivski dokumentarac koji povezuje književno djelo i političku misao britanskog pisca i novinara 𝗚𝗲𝗼𝗿𝗴𝗮 𝗢𝗿𝘄𝗲𝗹𝗹𝗮 s globalnim usponom totalitarizma kako bi pokazao zašto danas više nego ikad živimo noćnu moru iz njegova proslavljenog distopijskog romana 1984. Prisjećamo se i Bretonove 𝗡𝗮𝗱𝗷𝗲, jedne od najvažnijih heroina nadrealističke proze, kao i najpoznatijeg dvadesetostoljetnog kipara 𝗔𝗹𝗯𝗲𝗿𝘁𝗮 𝗚𝗶𝗮𝗰𝗼𝗺𝗲𝘁𝘁𝗶𝗷𝗮 u filmu koji prati njegovo odrastanje u poticajnom umjetničkom podneblju. U kinu slavimo i 50. obljetnicu kvir mjuzikla 𝗥𝗼𝗰𝗸𝘆 𝗛𝗼𝗿𝗿𝗼𝗿 𝗣𝗶𝗰𝘁𝘂𝗿𝗲 𝗦𝗵𝗼𝘄, jednog od najgledanijih ponoćnih filmova koji je ostvario dugotrajan kulturni utjecaj.

Arteriu otvaramo u utorak, 17. 2. u 19 sati s filmom Orwell 2+2=5 (r. Raoul Peck, 2025., Francuska/SAD, 119').

Sve o projekcije popraćene su prigodnim razgovorima, a ulaz je slobodan.

Više o filmovima pogledajte na poveznici 8. ARTERIA – tjedan filma o umjetnosti

 

RASPORED PROJEKCIJA

 

Utorak 17. 2. u 19 h

Orwell 2+2=5, r. Raoul Peck, 2025., Francuska/SAD, 119'

razgovor: Jerko Bakotin, Nataša Govedić, Marija Ott Franolić

 Srijeda 18. 2. u 19 h

Obitelj Giacometti / I Giacometti, r. Susanna Fanzun, 2023., Švicarska, 104'

razgovor: Željko Beljan i Leila Topić

 Četvrtak 19. 2. u 19 h

Sentimentalno putovanje na planet Paradžanov / Sentymentalna Podorozh do Planety Parajanova, r. Taras Tomenko, 2024., Ukrajina, 80'

razgovor: Tomislav Brlek i Višnja Pentić

 Petak, 20. 2. u 19 h

Louise Bourgeois: Skulptura i bijes / Louise Bourgeois, la sculpture et la colère, r. Marie-Ève de Grave, 2025., Francuska, 56'

Sjećanje na Nadju / En souvenir de Nadja, r. Alain Fleischer, 2024., Francuska, 20'

razgovor: Ana Fazekaš, Ana Mušćet, Jelena Pašić

 Subota 21.2. u 19 h

Neobično putovanje: Priča o Rockyju Horroru / Strange Journey: The Story of Rocky Horror, r. Linus O'Brien, 2025., SAD, 90’

razgovor: Željko Luketić, Sofia Ambicia i Potpuna Prisutnost (članice drag kolektiva House of Ambicía)

Gordana Kurtović | Svjetlost

Ljudima što zdvojni tuguju 

onima što slušati znaju

svog slomljenog srca tišine

što porazima ne dopuste

da ih pobijede mi slome,

bljesak u očima ne gasne.

Oni što nikako ne mogu

ili odrastati ne znaju,

a snovi ih mimoilaze

blistavije nade rađaju

uporno sjaj Svjetlosti traže.

Zacijelo ju pronalaze.

Onima što u modrom cvijetu

listu suhom, pjesmi,danu, oku

ljepotu sjajne niti pronađu

kao tajnu skrivenu duboku,

Svjetlost čarobna opet zabljesne

na javi i snu, kao djetetu.

CeKaTE | PLANET TREŠNJEVKA – nastavak ciklusa znanstveno-fantastičnog filma u CeKaTe-u

 

Ciklus znanstveno-fantastičnog filma PLANET TREŠNJEVKA nastavlja se u dvorani Centra za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1), a ulaz na sve projekcije je besplatan. Program se održava od veljače do svibnja 2026. godine te ukupno obuhvaća deset projekcija filmova koji su obilježili povijest žanra, ali i onih koji su ostali na njegovim rubovima, a pritom snažno utjecali na njegov razvoj.

Znanstvena fantastika prisutna je u filmskoj umjetnosti od njezinih samih početaka, a kroz povijest se oblikovala na sjecištu različitih estetskih i žanrovskih strujanja, od avangarde i eksperimenta do fantastike, horora i društvene satire. Upravo ta pozicija na svojevrsnom žanrovskom neksusu omogućila je bogatstvo tema, inovativnost izraza i snažan društveni komentar koji obilježava mnoga djela unutar žanra. Ideja ciklusa jest obuhvatiti različita povijesna razdoblja razvoja filmske umjetnosti promatrana iz vizure znanstvene fantastike – od ranih klasika do filmova koji su ostali izvan kanona, ali su ključni za razumijevanje njegova razvoja. Projekcije prate filmološka uvodna izlaganja autora ciklusa Dinka Štimca i gostujućih filmologa.

U ovom dijelu programa prikazuju se: Idioti budućnosti (Idiocracy) redatelja Mikea Judgea (SAD, 2006., 84′) u nedjelju, 22. veljače 2026. u 20 sati; Žena na mjesecu (Frau im Mond) Fritza Langa (Njemačka, 1929., 169′) u petak, 27. ožujka 2026. u 20 sati; Napad žene od 15 metara (Attack of the 50 Foot Woman) Nathana Jurana (SAD, 1958., 65′) u nedjelju, 29. ožujka 2026. u 20 sati; Frankensteinova nevjesta (Bride of Frankenstein) Jamesa Whalea (SAD, 1935., 75′) u nedjelju, 12. travnja 2026. u 20 sati te Mozak koji nije htio umrijeti (The Brain That Wouldn’t Die) Josepha Greena (SAD, 1962., 71′) u nedjelju, 19. travnja 2026. u 20 sati.

Preostali filmovi iz ciklusa bit će najavljeni naknadno. Filmovi se prikazuju s odgovarajućim titlovima.

Program se održava uz financijsku podršku Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.

Sonja Smolec | Poezija može biti zahtjevna, ali ne i nadmena

  

U posljednje vrijeme često se može primijetiti poezija koja obiluje stranim izrazima i složenim pojmovima. Takvi stihovi ponekad više nalikuju na isječak iz stručne knjige nego na pjesmu. I tada se prirodno nameće pitanje: kome je takav tekst namijenjen?

Ne radi se o tome da poezija ne smije biti pametna. Dobra poezija oduvijek je bila i misaona i osjećajna. Ona može govoriti o teškim temama i postavljati ozbiljna pitanja. Ali postoji razlika između dubine i težine.

Dubina dolazi iz jasne misli i stvarnog iskustva. Težina često dolazi iz riječi, najčešće nepotrebnih.

Pametan čovjek, kada nešto razumije, zna to objasniti jednostavno. Ne pojednostavljeno, nego jasno. Ne skriva se iza izraza koje drugi moraju provjeravati u rječniku. Njegovo znanje ne stvara udaljenost, nego otvara mogućnost za razgovor i bliskost.

U poeziji je slično. Ako neka riječ zaista precizno opisuje ono što pjesnik želi reći, ona ima svoje mjesto. No ako je tu samo zato da zvuči učeno, tada počinje smetati. Tada pjesma više dokazuje nego što govori.

Takav način pisanja može djelovati zatvoreno. Kao da tekst poručuje: “Razumjet će me samo oni koji već znaju na što mislim.” Ili: “Neka vide kako sam iznad drugih.” 

Poezija, barem u svojoj najljepšoj formi, ne bi trebala postavljati granice. Ona može biti zahtjevna, ali ne bi smjela biti nadmena.

Možda je zato važno zapitati se: služe li riječi pjesmi ili pjesma služi riječima? Ako riječi pomažu da misao postane jasnija i snažnija, tada su dobrodošle. Ako je zaklanjaju, onda su teret.

Poezija je susret između onoga tko piše i onoga tko čita. U tom susretu nema potrebe za dokazivanjem. Kada je misao jasna, ona ne treba teške riječi da bi bila snažna. A kada jezik postane oklop iza kojega se skriva nesigurnost ili strah od jednostavnosti, tada poezija gubi nešto bitno - guši samu sebe.