Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

ponedjeljak, 14. rujna 2026.

Poziv na 333. Matičin četvrtak

  


Poziva Vas na 333. MATIČIN ČETVRTAK 


17. rujna 2026.god. u 18,00


 MATICA HRVATSKA, Strossmayerov trg 4, Zagreb – dvorana Ljudevit Jonke

i na  www.matica-gorica.hr


 bit će predstavljen godišnji časopis

Ogranka  Matice hrvatske u Velikoj Gorici

 

„L   U   Č“  br. 13/2025. g. 

časopis  će  predstaviti:

____________________________________________________________


BERNARDINA PETROVIĆ, glavna urednica 

JOSIP PERKOVIĆ, autor priloga 

ANA  PLEHINGER, predsjednica  Ogranka,  izvršna urednica, izdavač


Marin Stjepčević,  glazbena podrška


Ulaz je slobodan, dobrodošli!


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 2, Velika Gorica 10410, OIB:34059890429


Tomislav Marijan Bilosnić | Za stolom Petra Šegedina


Sjedim za stolom Petra Šegedina
preda mnom pisaći stroj
još čuva udarce njegovih prstiju -
ta mala siva životinja od željeza
kojoj je godinama povjeravao
ono što nije mogao povjeriti nikom

Lampa je upaljena i ne gasite je
čovjek koji piše uvijek nekoga čeka
premda najčešće ne dolaze
a možda i sebe čeka
onog koji još nije znao
da će mu riječi postati sudbina

Na stolu njegove knjige
i one koje to nisu
Na zidu slike lica godine
sve što je prošlo
ima strašnu naviku ostati

I ovaj zid ostaje i ova soba
i stolica na kojoj sjedim
kao da će se Šegedin svakoga časa vratiti
iako čovjek nikada nije izišao iz sobe
u kojoj je napisao svoju samoću

Negdje iza prozora oleanderi
poznajem njihovu ljepotu:
otrovna je
Takav je i Mediteran
more nam cijeloga života govori
da beskraj postoji a onda nas zatvori
u kuću na kamenu na otoku
uz čempres i zvono
sunce koje nas bez milosti izvodi
pred sebe same

Otoci su okrutni učitelji i brzo nas uče
da nema kamo pobjeći

Šegedin je zato pisao da bi stigao
do mjesta od kojega nema dalje
do čovjeka do njegove krivnje
do straha koji se navečer svlači
i liježe pokraj nas
uz našu malu tvrdoglavu nadu
koju se sramimo priznati
jer smo obrazovani da sumnjamo

A Šegedin je sumnjao u sebe u riječi u povijest
u one koji su govorili u ime svih
najviše u one
koji nikada nisu posumnjali
jer čovjek bez sumnje već je zaključao vrata
iza kojih bi mogla biti istina

Zato je Šegedin pisao protiv zatvorenih vrata
protiv tišine koja se proglaša mudrošću
protiv vremena koje je od čovjeka tražilo
da zaboravi vlastito lice
ali i protiv sebe
jer pisac koji sebe ne dovede pred sud
samo je pisar vlastite taštine

Na ovom stolu za kojim sjedim
Šegedin je ostavio dovoljno svojih poraza
i ja ih ne diram
oni su sigurno ono
što je napisao bez pogreške

Pisaći stroj šuti o svemu
u njegovim slovima još su zarobljeni ljudi
koji bi mogli objasniti
zašto je priznao sve dok još nije znao
što je njegov grijeh

__________________________________________________________

Tomislav Marijan Bilosnić

Orebić, 12. rujna 2026. 


Na slikama: 1. Za stolom Petra Šegedina s njegovom kćerkom, gospođom Marijom Šegedin Ferenc; 2. Sa suprugom Sanjom Knežević;  3. Pisaći stol Petra Šegedina.


nedjelja, 13. rujna 2026.

Marin Buovac osvojio prvo mjesto na prestižnom književnom natječaju „Vinum et poeta“ u Požegi



PODGORJE – U vinskoj klijeti Vinum Academicum u Podgorju, u sklopu prostorija Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, održano je osmo izdanje manifestacije „Vinum et poeta – Večer poezije i vina“, kulturnog susreta koji već osam godina na jednom mjestu okuplja pjesnike iz različitih krajeva Hrvatske i inozemstva, vinare, ljubitelje poezije i sve one koji prepoznaju posebnu povezanost riječi, vina, glazbe i tradicije.

Manifestaciju su zajednički organizirali požeški Ogranak Matice hrvatske i Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi, uz pokroviteljstvo Požeško-slavonske županije, Grada Požege i Općine Kaptol. Tijekom osam godina manifestacija je rasla i razvijala se, postajući jedna od prepoznatljivijih kulturnih manifestacija Požeštine i važan prostor susreta književnika različitih generacija i poetika.

Brojne posjetitelje, koji su ispunili prostor vinske klijeti, u ime organizatora pozdravili su predsjednica požeškog Ogranka Matice hrvatske i ravnateljica požeške gimnazije prof. Anita Katić te prodekan za razvoj i poslovanje Fakulteta turizma i ruralnog razvoja doc. dr. sc. Berislav Andrlić. U ime Grada Požege nazočnima se obratila zamjenica gradonačelnika Irena Martinek, dok je u ime Požeško-slavonske županije potporu manifestaciji iskazao predsjednik Županijske skupštine Ferdinand Troha. Poseban gost večeri bio je Vladimir Lončarević, književni tajnik Središnjice Matice hrvatske u Zagrebu, čiji je dolazak dodatno potvrdio povezanost požeškog Ogranka sa središnjicom Matice hrvatske te važnost ovakvih susreta za hrvatski kulturni i književni život.

Posebna pozornost bila je posvećena članovima ovogodišnjeg prosudbenog povjerenstva koje je odlučivalo o najboljoj neobjavljenoj pjesmi nadahnutoj vinom ili vinogradom. Povjerenstvo su činile književnica, prevoditeljica, urednica i znanstvenica Željka Lovrenčić, makedonska književnica Julijana Veličkovska iz Sjeverne Makedonije te požeška pjesnikinja Lana Derkač. Članice povjerenstva predstavile su svoje književno stvaralaštvo, a publici su približile svoj rad i čitanjem nekoliko vlastitih pjesama. Kao poseban gost u programu je sudjelovao i Davor Šalat, prevoditelj, književni kritičar, novinar i urednik, koji je također predstavio dio svojega stvaralaštva.

Središnji dio manifestacije bio je književni natječaj za najbolju neobjavljenu pjesmu inspiriranu vinom ili vinogradom. Ove je godine na natječaj pristiglo 49 prijavljenih pjesnika s 80-tak pjesama, a nakon rada prosudbenog povjerenstva u uži je izbor ušlo 12 pjesnika i pjesnikinja. Oni koji su bili nazočni proglašenju pobjednika imali su priliku publici predstaviti svoje pjesme i tako dodatno obogatiti književni dio večeri. Nakon pjesničkih nastupa uslijedilo je iščekivano proglašenje pobjednika. Prvo mjesto osvojio je Marin Buovac iz Zadra, a prosudbeno povjerenstvo odlučilo je da pobjednički naslov nosi njegova pjesma „Sjećanje što zrije u tišini bačve“. Odluku povjerenstva objavila je njegova predsjednica Željka Lovrenčić, uz stručno obrazloženje.

Iako je široj javnosti ponajprije poznat po znanstvenom i stručnom radu na području povijesti, arheologije i kulturne baštine, Marin Buovac posljednjih se godina sve snažnije afirmira i kao književni autor. Takav razvoj njegova stvaralaštva ne čudi s obzirom na interdisciplinarnu naobrazbu – diplomirani je arheolog i kustos te profesor njemačkog jezika i književnosti. Upravo spoj arheologije, povijesti, književnosti i širih područja humanistike predstavlja čvrstu podlogu njegova autorskog izraza, a ostvareni rezultati na brojnim književnim natječajima potvrđuju da je riječ o autoru koji se sve prepoznatljivije pozicionira i na hrvatskoj književnoj sceni.