CeKaTE | PLANET TREŠNJEVKA – nastavak ciklusa znanstveno-fantastičnog filma u CeKaTe-u

 

Ciklus znanstveno-fantastičnog filma PLANET TREŠNJEVKA nastavlja se u dvorani Centra za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1), a ulaz na sve projekcije je besplatan. Program se održava od veljače do svibnja 2026. godine te ukupno obuhvaća deset projekcija filmova koji su obilježili povijest žanra, ali i onih koji su ostali na njegovim rubovima, a pritom snažno utjecali na njegov razvoj.

Znanstvena fantastika prisutna je u filmskoj umjetnosti od njezinih samih početaka, a kroz povijest se oblikovala na sjecištu različitih estetskih i žanrovskih strujanja, od avangarde i eksperimenta do fantastike, horora i društvene satire. Upravo ta pozicija na svojevrsnom žanrovskom neksusu omogućila je bogatstvo tema, inovativnost izraza i snažan društveni komentar koji obilježava mnoga djela unutar žanra. Ideja ciklusa jest obuhvatiti različita povijesna razdoblja razvoja filmske umjetnosti promatrana iz vizure znanstvene fantastike – od ranih klasika do filmova koji su ostali izvan kanona, ali su ključni za razumijevanje njegova razvoja. Projekcije prate filmološka uvodna izlaganja autora ciklusa Dinka Štimca i gostujućih filmologa.

U ovom dijelu programa prikazuju se: Idioti budućnosti (Idiocracy) redatelja Mikea Judgea (SAD, 2006., 84′) u nedjelju, 22. veljače 2026. u 20 sati; Žena na mjesecu (Frau im Mond) Fritza Langa (Njemačka, 1929., 169′) u petak, 27. ožujka 2026. u 20 sati; Napad žene od 15 metara (Attack of the 50 Foot Woman) Nathana Jurana (SAD, 1958., 65′) u nedjelju, 29. ožujka 2026. u 20 sati; Frankensteinova nevjesta (Bride of Frankenstein) Jamesa Whalea (SAD, 1935., 75′) u nedjelju, 12. travnja 2026. u 20 sati te Mozak koji nije htio umrijeti (The Brain That Wouldn’t Die) Josepha Greena (SAD, 1962., 71′) u nedjelju, 19. travnja 2026. u 20 sati.

Preostali filmovi iz ciklusa bit će najavljeni naknadno. Filmovi se prikazuju s odgovarajućim titlovima.

Program se održava uz financijsku podršku Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.

Sonja Smolec | Poezija može biti zahtjevna, ali ne i nadmena

  

U posljednje vrijeme često se može primijetiti poezija koja obiluje stranim izrazima i složenim pojmovima. Takvi stihovi ponekad više nalikuju na isječak iz stručne knjige nego na pjesmu. I tada se prirodno nameće pitanje: kome je takav tekst namijenjen?

Ne radi se o tome da poezija ne smije biti pametna. Dobra poezija oduvijek je bila i misaona i osjećajna. Ona može govoriti o teškim temama i postavljati ozbiljna pitanja. Ali postoji razlika između dubine i težine.

Dubina dolazi iz jasne misli i stvarnog iskustva. Težina često dolazi iz riječi, najčešće nepotrebnih.

Pametan čovjek, kada nešto razumije, zna to objasniti jednostavno. Ne pojednostavljeno, nego jasno. Ne skriva se iza izraza koje drugi moraju provjeravati u rječniku. Njegovo znanje ne stvara udaljenost, nego otvara mogućnost za razgovor i bliskost.

U poeziji je slično. Ako neka riječ zaista precizno opisuje ono što pjesnik želi reći, ona ima svoje mjesto. No ako je tu samo zato da zvuči učeno, tada počinje smetati. Tada pjesma više dokazuje nego što govori.

Takav način pisanja može djelovati zatvoreno. Kao da tekst poručuje: “Razumjet će me samo oni koji već znaju na što mislim.” Ili: “Neka vide kako sam iznad drugih.” 

Poezija, barem u svojoj najljepšoj formi, ne bi trebala postavljati granice. Ona može biti zahtjevna, ali ne bi smjela biti nadmena.

Možda je zato važno zapitati se: služe li riječi pjesmi ili pjesma služi riječima? Ako riječi pomažu da misao postane jasnija i snažnija, tada su dobrodošle. Ako je zaklanjaju, onda su teret.

Poezija je susret između onoga tko piše i onoga tko čita. U tom susretu nema potrebe za dokazivanjem. Kada je misao jasna, ona ne treba teške riječi da bi bila snažna. A kada jezik postane oklop iza kojega se skriva nesigurnost ili strah od jednostavnosti, tada poezija gubi nešto bitno - guši samu sebe.

GKIČ "Mladen Kerstner" Ludbreg | "Za Kaj versi svetski" - Izbor iz svjetske lirike u kajkavskom prijevodu, Ludbreg, 20. 2. 2026. u 18

 

Međunarodni dan dječje knjige | Gradska knjižnica i čitaonica Pula, 13. rođendan kampanje "Čitaj mi!" 2. travnja 2026.

 

Zoran Gavrilović | Šutnja

Šutnja je zlato.

Ljudi bez odgovora

pričaju jasnije.

Dani nisu predugi,

ništa nije izuzeto

od postojanja.

Svijet je otvorena knjiga.

Kamen u moru

padne na dno

i tamo ostane.

Ali uvijek postoji sumnja

da na drugom kraju svijeta

netko gluhima drži govore

kamenjem.