Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

ponedjeljak, 9. ožujka 2026.

Rikard Dimić | Gdje snivaju leptiri


ja sam hladni parnasius
grubih krila
u snježnim visinama
gdje ni orlovi više ne lete
moj zamah uzrokuje oluje
na tvojim obalama
koje skrivaš osmijehom
pod crvenim velom

ti si nježna urania
što leprša kroz
aveniju baobaba
na drugom kraju svijeta
sjajiš na noćnom nebu
modro plavom
kad su ti krila zarita
pod moja rebra

sleti na hladan mramor
poljubi kamene usne
rastrgaj novinske članke
koji govore 
što se dogodilo na današnji dan
dok si bila samo kukac

sačinjen sam
od strahova putnika
čeznutljivih sjećanja smrznutih
za svojim voljenima
moji snovi su u 
starim slikama
koje nose uz srce
i pogledaju u posljednjem trenutku

kad sanjam
kristali ti padaju pod noge
grlim te krilima
namjesto kojih stoje ruke
sjedim pognute glave
kao anđeo koji te čuva na zemlji
tvoj svod pod stijenama 
tvoj sjever

kad sanjam
upijaš zvijezde
udišeš strast
treperiš

šapućeš mi..
što sve tvori moje snove

od čega su sazdani tvoji?

Utorak, 17. ožujka 2026. s početkom u 19:00 sati | Predstavljanje Ljetopisa grada Velika Gorica

 


Chantal Akerman: Moja majka se smije | predstavljanje knjige, video-instalacija i projekcija filma - petak, 13. 3. 2026. U 19 sati / KiC, Preradovićeva 5

 


PROMOCIJA KNJIGE CHANTAL AKERMAN MOJA MAJKA SE SMIJE

Pozivamo vas na predstavljanje hrvatskog izdanja knjige Chantal Akerman Moja majka se smije (2025).
Izdavač knjige je udruga Bijeli val, a dizajn potpisuje Dejan Dragosavac Ruta. 
Na predstavljanju knjige govorit će urednica knjige i kustosica Dina Pokrajac, prevoditeljica Milena Ostojić i profesorica Leonida Kovač.

RASPORED PROGRAMA

Petak 13. 3. 2026., Dokukino i Galerija na katu (KIC), Preradovićeva 5, Zagreb

19.00 h predstavljanje video-instalacije Moja majka se smije, preludij (Chantal Akerman, 2012, 27'16''), Galerija na katu, Preradovićeva 5
19.30 h predstavljanje knjige Moja majka se smije (Chantal Akerman, Bijeli val, 2025., prev. Milena Ostojić)
20.30 h projekcija filma No Home Movie (Chantal Akerman, 2015, 115')

O knjizi:
Redateljici Chantal Akerman 2013. umirala je majka. Doletjela je iz New Yorka u Bruxelles kako bi se brinula za nju, a između odijevanja, hranjenja i stavljanja u krevet, napisala je ovaj kratki roman. Pisala je o svom djetinjstvu, bijegu njezine majke iz Auschwitza, o kojem nikad nije pričala, problemima u odnosu sa svojom djevojkom C., svom strahu što će učiniti kad joj majka umre. Između tih nesavršeno savršenih fragmenata zapisa o vlastitom životu smjestila je fotograme iz svojih filmova. Moja majka se smije dnevnička je destilacija tema kojima se Akerman bavila tijekom svog kreativnog života i izlaganje najjednostavnije i najkompliciranije ljubavne priče od svih: one između majke i kćeri. U maniri svojih „hiperealističnih“ filmova Akerman piše ove memoare buntovnim i eksperimentalnim stilom koji svojom jednostavnošću, repeticijom i oskudnom interpunkcijom asocira na Gertrude Stein a ostali književni srodnici koje priziva su Dnevnik korote Rolanda Barthesa i Vrlo blaga smrt Simone de Beauvoir. Praktički svi njeni filmovi koji govore o licima, ujedno su i filmovi u prvom licu. Ali govoriti u prvom licu ne znači biti narcisoidan, već dijeliti sa svima ono najdublje i najintimnije. Ova priča o majčinstvu, paradoksu bolesti i jezika nastala je gotovo istovremeno kad i njezin posljednji film No Home Movie. No bilo bi pogrešno u njima iščitavati elaboriranu suicidalnu poruku. U pitanju je važan dokument za daljnju recepciju i interpretaciju opusa Chantal Akerman koji produbljuje mnoge kompleksne niti koje čine tkanje njezinih filmova.

Chantal Akerman (1950-2015) bila je belgijska redateljica, scenaristica, glumica i producentica, umjetnica i profesorica filma. Imala je samo 18 godina kada je snimila svoj prvi film, Raznesi moj grad (1968), koji je zahvaljujući svom crnom humoru i anarhičnoj energiji postao antologijskim ostvarenjem kratkog metra. Nakon toga snimila je još četrdesetak filmskih i TV radova različitih vrsta, žanrova i formata, u rasponu od strukturalističkih i epistolarnih eseja pa sve do mjuzikala i slapstick komedija. Njezin najpoznatiji film, Jeanne Dielmann, 23 Commerce Quay, 1080 Bruxelles (1975), često se nalazi na popisima najboljih filmova svih vremena, a uvrštava ga se među pionirske uratke feminističkog filma i estetike slow cinema. Akerman je samouka redateljica: filmsku akademiju INSAS u Bruxellesu napustila je nakon svega tri mjeseca studija, a svoje formativne godine provela je u avangardnim i modernističkim krugovima New Yorka 1970-ih. Njene filmove karakteriziraju reducirani filmski jezik i stilski minimalizam, korištenje trajanja kao izražajnog sredstva, opservacijske metode snimanja te fluidan odnos prema identitetu i seksualnosti.


Chantal Akerman: Moja majka se smije, preludij
Otvorenje 13. 3. u 19 h  | Galerija na katu (KIC), Preradovićeva 5, Zagreb

(2012., video-instalacija, boja, zvuk, u petlji, 27'16'')
Zvuk: glas Chantal Akerman koja na engleskom čita odlomak iz svoje knjige Moja majka se smije (Ma mère rit, izvorno objavljeno na francuskom, izdavač Mercure de France, biblioteka “Traits et portraits”, Pariz, 2013.)
režija: Chantal Akerman
montaža slike/zvuka i prostorna koncepcija : Claire Atherton
Zahvaljujemo Chantal Akerman Foundation i Marian Goodman Gallery.

Moja majka se smije, preludij je performativno čitanje bazirano na knjizi Moja majka se smije Chantal Akerman. Kći poljskih Židova koji su preživjeli Auschwitz i pronašli utočište u Belgiji, Akerman je od samog početka bila opsjednuta prostorom doma te je oduvijek tragala za osjećajem „pripadanja“ iako je često izjavljivala kako nigdje ne pripada. Njena emocionalna kartografija podrazumijevala je napetost između apstraktne evokacije i konkretnih elemenata svakodnevice. Dom je pak utjelovljivao središnjicu njene prakse - drevni a opet iznimno moderan pojam koji je u mnogim njenim filmovima postao poprište za ultimativni teatar samoće. 

Izložba je otvorena do 27.3.2026.

No Home Movie, r. Chantal Akerman, Belgija, 2015, 115'
(jezik: francuski, engleski, španjolski / titlovi: hrvatski)

Ovaj film je prije svega o mojoj majci koja više nije s nama. O ženi koja je 1938. godine iz Poljske došla u Belgiju, bježeći od nasilja, progona i rata. I o ženi koju vidimo isključivo unutar njenog briselskog stana. Film o današnjem svijetu u pokretu koji moja majka ne vidi.” (Chantal Akerman)

Posljednji film Chantal Akerman u isto vrijeme je izrazito trezven i duboko dirljiv portret majke, poljske Židovke koja je preživjela Auschwitz i bolovala od kronične anksioznosti. Akerman je snima u posljednjim mjesecima života, koji se uglavnom svode na vrijeme provedeno u njenom briselskom domu. Ispod naizgled uobičajenih, svakodnevnih razgovora snimanih “kućnom” kamerom niske rezolucije, Skypeom ili mobitelom izvire bujica emocija koja upućuje na svu kompleksnost odnosa majke i kćeri. Akerman tako spojem fikcije, adaptacije, dokumentarnog i film-eseja stvara i specifičan dijalog s najznačajnijim punktovima vlastite filmografije, bilježeći još jednom mirnu rutinu nevidljive žene, ovaj puta osobnije no ikad.


Natječaj za književnu nagradu "Katarina Patačić"

VARAŽDINSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO I OGRANAK MATICE HRVATSKE U VARAŽDINU objavljuju XXVI. natječaj za dodjeluKNJIŽEVNE NAGRADE „KATARINA PATAČIĆ”

Varaždinsko književno društvo utemeljilo je književnu nagradu „Katarina Patačić”, za najbolju samostalnu knjigu na kajkavskom narječju, objavljenu u prethodnoj godini u Republici Hrvatskoj.

Na XXVI. natječaj za književnu nagradu „Katarina Patačić”, autori i nakladnici mogu predložiti knjige iz recentne književne produkcije koje su u cijelosti pisane kajkavskim narječjem i u cijelosti su autorsko djelo.

NA NATJEČAJ SE MOGU JAVITI I AUTORI KOJIMA JE VEĆ DODIJELJENA SPOMENUTA NAGRADA.

U obzir dolaze tiskane knjige, objavljene između 1. siječnja i 31. prosinca 2025. godine.
Prijaviti se mogu zbirke pjesama, romani, novele, pripovijetke, kratke priče, crtice, humoreske, eseji, drame, znanstvena fantastika i sl. U konkurenciju ne ulaze antologije, zbornici, prijevodi i sl.
Pisani prijedlog s podacima o autoru (ime i prezime, adresa, broj telefona, broj mobitela i e-mail adresa) i tri primjerka knjige treba dostaviti do 31. svibnja 2026. na adresu:

Tugomir Orak
Leopolda Ebnera 4
(ZA NAGRADU „KATARINA PATAČIĆ”)
42000 Varaždin

Molimo Vas da knjige šaljete običnom poštanskom dostavom ili predate osobno g. Oraku (informacije: g. Tugomir Orak, mob.: 095 360 5779, e-mail: tugomir.orak@gmail.com).

Knjige se ne vraćaju. Književna nagrada se sastoji od plakete sa siluetom Katarine Patačić koju dodjeljuje Varaždinsko književno društvo i umjetničkog djela (slika) koje dodjeljuje Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu.

Odluku o dobitniku književne nagrade „Katarina Patačić”, donosi Ocjenjivačko povjerenstvo. Odluka o dobitniku će biti obznanjena prilikom javne dodjele polovicom studenoga 2026. povodom Mjeseca hrvatske knjige.

Raspisan književni natječaj "Senje i meteori"


VARAŽDINSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO raspisuje natječaj za XXXIV. RECITAL SUVREMENOG HRVATSKOG PJESNIŠTVA „SENJE I METEORI”

Na natječaju za XXXIV. recital suvremenog hrvatskog pjesništva „Senje i meteori” mogu sudjelovati građani iz zemlje i inozemstva s dosad neobjavljenim pjesmama na hrvatskom standardnom jeziku i kajkavskom narječju bez obzira na teme i motive.

Autorima najboljih pjesama bit će uručene nagrade u obliku plakete prema odluci Prosudbenog povjerenstva:
- za najbolju pjesmu na hrvatskom standardnom jeziku
- za najbolju pjesmu na kajkavskom narječju
- za pjesmu koja najbolje izražava nadahnuće povijesnim nasljeđem i/ili sadašnjošću grada Varaždina (cehovi, znamenite ličnosti, stare zgrade, spomenici, Drava, Stari grad, požar, potres, poplava, husari, vještice, mostovi, željeznica, crkve, ratna razaranja grada i sl.)

Pjesme, koje izabere Prosudbeno povjerenstvo bit će javno izvedene na recitalu i objavljene u zborniku „Senje i meteori.”

Svaki autor može poslati najviše dvije pjesme na hrvatskom standardnom jeziku i dvije pjesme na kajkavskom narječju. Sve pjesme moraju biti potpisane istom zaporkom (jedan autor – jedna zaporka). 

Rješenje zaporke s imenom i prezimenom autora, adresom, brojem telefona ili mobitela, te adresom elektronske pošte, šalje se u zasebnom dokumentu.

Lektorirane pjesme (oblik pisma Times New Roman, veličina 12), i rješenje zaporke šalju se u doc. formatu na e-mail adresu: vz.knjizevno.drustvo@gmail.com - u predmet upisati - Senje i meteori 2026.

Pjesme se primaju do 30. travnja 2026. godine.

Pjesme se ne vraćaju. Završna će se priredba održati sredinom prosinca u čast Dana grada Varaždina.
DONATOR: GRAD VARAŽDIN