Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

subota, 18. travnja 2026.

Zoran Gavrilović | Kada sam krenuo


Kada sam odlučio otploviti u svijet,

nisam znao da će mi dati

samo jedan stari francuski krevet

ugašen čikovima,

sadnicu muškog kivija

i popis neispunjenih želja.


Mislio sam:

to je to,

napokon i ja idem na putovanje.


Avantura (valovi) mi je pod nogama

i krenuo sam tražiti more,

ali mora nema.


Rikard Dimić | Anđeo s napadima panike


bačen sam ovdje
u pustopoljinu svijesti
pljački
ubojstava
evolucije
uspostave civilizacije
gade mi se ljudi
koji koriste moć
za svoju korist
nad onima kojima mogu
gade mi se
od onog prvog
koji je ubio svog brata
ne radi mi se ovaj posao
ne spašava mi se
nečije živote
kako bi ih opet
uništili na druge načine
držim čovjeka
koji se želi baciti s mosta
držim ga za kaput
za ruku
za krv i meso
koje mu se još trese živo
on misli da mu ne pomažem
on se ljutito okreće
i utapa godinama kasnije
u toj istoj rijeci
ramenom odgurujem ženu
u ulici starih kuća
ne dajem joj proći
ljuti se na mene
tih sekundu, dvije
maknem se i prođem dalje
ona u čudu gleda
kako padaju cigle
pred njene noge
rađa sina zidara
koji se bojao visina
ne radi mi se više ovaj posao
čujem šapate ljudi
njihove skrovite misli
tajne želje i ljubavi
dugotrajnost njihovih bolesti
čežnje dječaka na licu starca
čujem previše glasova
a imam premalo vremena
rekao si
"ne čini drugima
što ne želiš
da drugi čine tebi"
postavio sam pitanje:
a što da radim
kada mi drugi čine
što ja njima ne činim?
rekao si "oprosti"
rekao si da zaboravim
rekao si da krenem dalje
po istoj pustopoljini svijesti
koja nema kraja
pitao sam
što ako ne mogu oprostiti
jer nisam velik kao Ti
jer nisam Ti
je ne mogu
rekao si da
-onda budi čovjek
i što sam sada?
odbačeni anđeo
s napadima panike
između vječnog života ljubavi
u kojem nikog nema
za tu istu ljubav sniti
i prolaznog života čovjeka
gdje je oprost samo tlapnja
gdje anđeli ne postoje
a još manje Bog
gdje postoji samo
oko za oko
i cijeli svijet
tako lijep
tebi svet
meni slijep

petak, 17. travnja 2026.

Dražen Jergović | Zbirka aforizama Ivana Grahovca: 1000 misli jedna istina (2026.), vlastita naklada, e-izdanje


„1000 misli, jedna istina“ treća je knjiga satire hiperaktivnog „penzića“ Ivana Grahovca. Ivan nas jednostavnim jezikom vodi kroz životne izazove, osvrćući se bez ustručavanja na svaku prepreku na koju se htio-ne htio spotaknuo. U glavnini ove zbirke prevladavaju gnome i satirične mudrosti prošarane pokojom kozerijom odnosno maksimom. Grahovec vješto ironizira društvene pojave naglašavajući pritom svu nepravdu s kojom je suočen prosječan hrvatski građanin, preciznije umirovljenik. 

Puno je tu cinizma i razočarenja skupljenog godinama iskustva i borbe za vlastitu egzistenciju. Ton Ivanovih misli je ironičan, zajedljiv, katkad podrugljiv ali brutalno iskren i „neglumljen“. Lift, ključevi i susjedi znaju biti velika nevolja, tvrdi Grahovec u jednom svom aforizmu. Pesimistički prizvuk osjeti se i u aforizmima: Kod nas se optimizam mjeri u promilima, a pesimizam u tonama; Statistika je čudo: možeš gubiti stanovnike a svejedno slaviti pobjedu i Budućnost na kredit, prošlost u zalog – to je recept za nestanak naroda. Fobija usmjerena prema onima na vlasti vrlo je naglašena pa politički motivirane mudrosti prednjače nad ostalima, poput ovih: Najbrži rast u državi je rast samopouzdanja političara; Politička scena je reality show bez kraja, ali s odličnim nagradama za sudionike te Saborska mirovina na jedan dan – najkraći radni staž s najdužim trajanjem. Autor se ne libi uroniti u blatnu kaljužu kao srž problematike, on neće samo pecnuti već jasno upozoriti, prozvati i opomenuti nedodirljive „zaslužnike“ za ovo što imamo (ili smo mogli posjedovati). To je dokaz Ivanove izuzetne moći promišljanja, zdravog razuma i oštre pisaljke (odnosno tipke) unatoč vremešnosti kojom se ponosi. Grahovčeva satira pogađa mete u centar, strelice su mu natopljene gorčinom, ali bez obzira na tu činjenicu njegov se mali čovjek kao personifikacija patnika izdiže poput Pegaza i na kraju postaje pobjednik veselo mašući krilima slobode i pravde. 

Ivan nije zaobišao ni ekonomsku situaciju većine naših žitelja te je upozorio na malverzacije i korupciju. U tom duhu i piše sljedeće sentence: Proračun je kao slavina – dok curi, svi peru ruke te Institucije najviše vole građane koji ne postavljaju pitanja. Domoljublje je ipak rak-rana prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Zato na mahove ljutiti Grahovec kritizira nedovoljnu brigu za branitelje i pijetet koji su nam s godinama od svršetka Domovinskog rata ishlapjeli, pa piše: Suverenost se ne prodaje – ona se gubi šutnjom ili Domoljublje je najglasnije kad se raspravlja uz kavu, a najtiše kad treba nešto napraviti odnosno Kad se prošlost koristi kao štit, sadašnjost ostaje nezaštićena. Stoga svi trebamo postupiti prema Ivanovom savjetu s kraja knjige Tko nema svoj mali svijet, brzo završi u tuđem velikom kaosu i ostati svoji.

Iako sam očekivao da će muško-ženski odnosi biti solidno popraćeni brojnošću u knjizi zbog Ivanovog šarma i elokvencije, zapazio sam ih tek nekoliko i u svakome se ljepši spol veliča pa pohvaljujem aforizam Ljepota žene je hrabrost da učini nemoguće. Sve u svemu, Grahovec nam i ovom knjigom nudi mentalnu hranu za vrijeme koje dolazi. Trebat će nam!

Zdravko Dolenec | Štefek h ribolovu


Od jutra Štefek ribu lovi,

vure i vure štoplin gledi,

a riba nikak da cruče – 

se več vroče i vroče.


Racman po vode plava

raca se podurnjava

racice pod vrbu zašle

male si hlada našle.


Kuos kosice popieva

z vrbinuga drieva – 

kosica si cajta zela

i k njemu na čas sela.


Na jalše kriešti sraka,

Štefek i dalje na ribu čaka,

sonce pomalu zahaja

i kmica se bliže dehaja.

________________________________________________


(vura – sat, štoplin – čep, cruče – povlači, racman – patak, raca – patka, podurnjavati – zaronjavati, kuos – kos, cajta zela – vremena uzela, na čas – na tren, jalša – drvo joha, sraka – svraka, čaka – čeka, zahajati – zalaziti, kmica – mrak, dehajati – dolaziti) 




četvrtak, 16. travnja 2026.

Premijerno predstavljanje stripa "Nurbi – Ledeni svijet" Nikole Listeša na 29. Međunarodnom festivalu stripa Crtani romani šou u Zagrebu

 


STRIP NURBI - LEDENI SVIJET TISKALA JE GRADSKA KNJIŽNICA KAŠTELA

Nurbi - Ledeni svijet, najnoviji strip autora Nikole Listeša, jednog od najnagrađivanijih hrvatskih karikaturista i strip majstora, Gradska knjižnica Kaštela će kao nakladnik ovaj strip premijerno predstaviti u subotu 18. travnja na 29. Međunarodnom festivalu stripa Crtani romani šou - Zagreb Comic Con na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

U stripu Nurbi – Ledeni svijet Nikola Listeš priča priču o ledenom svijetu smještenom u budućnost, nastalom nakon neimenovane apokalipse. Ovo je priča o Zemlji okovanoj ledom i hladnoćom, i priča o svijetu u kojemu Sunce više ne grije Zemlju i njene stanovnike.

Povezujući distopiju i znanstvenu fantastiku, Nikola Listeš uvlači nas u svoj izmaštani svijet u kojem žive njegovi osebujni likovi kao što su: Sayo roboti, Ledomati, robotić Ori, trener Pegula, trkač Nurbi i ostali.

Borba između dobra i zla, dinamična radnja, interesantni i zanimljivi likovi, humoristični gegovi i jedan sasvim novi svijet garancija su da će ovaj strip biti prihvaćen i rado čitan među svim generacijama.

O Nurbiju, trkaču iz Ledenog svijeta, kao i o ostalim stripovima među kojima su Scando, Super Hrvoje i brojni drugi, s Nikolom Listešom razgovarat će Renata Dobrić, koja je ujedno urednica knjige i autorica recenzije koja je tiskana u stripu Nurbi – Ledeni svijet.

Strip Nurbi – Ledeni svijet tiskan je u nakladi Gradske knjižnice Kaštela u prosincu 2025. godine.

Inače, pilot epizoda stripa Nurbi – Ledeni svijet objavljena je po prvi put u strip reviji Strip Art još 1986. godine. Od tada, pa sve do danas, simpatični trkač Nurbi koji pokušava spasiti Zemlju okovanu ledom, ostaje trajna autorova preokupacija, pa je tako ovu priču već ispričao kroz nekoliko epizoda, u nekoliko inačica. Ova posljednja inačica stripa o malenom junaku Nurbiju, koja je tiskana 40 godina nakon pilot epizode, u nakladi Gradske knjižnice Kaštela, samo je uvod u Nurbijev ledeni svijet, u Zemlju okovanu ledom i hladnoćom, u svijet u kojemu Sunce više ne grije Zemlju i njene stanovnike. 

Strip za sve generacije Nurbi – Ledeni svijet Ministarstvo kulture i medija RH uvrstilo je na B listu preporučenog otkupa za narodne knjižnice u Hrvatskoj prema rezultatima Javnog poziva nakladnicima za predlaganje knjiga za otkup narodnim knjižnicama u 2026. godini.

Nikola Listeš će u subotu 18. travnja 2026. g. u vremenu od 11.00 do 14.00 sati predstaviti strip Nurbi kroz razgovor s moderatoricom Renatom Dobrić i uz sudjelovanje publike, dok će sva tri dana Festivala, od 17. do 19. travnja sudjelovati u radionicama crtanja stripa te će biti dostupan publici za potpisivanje stripa Nurbi, stripa Scando i zbirke nagrađenih karikatura Novo Normalno (sve knjige tiskane su u nakladi Gradske knjižnice Kaštela).

Na 29. Međunarodnom festivalu stripa Crtani romani šou - Zagreb Comic Con publiku tijekom tri dana, od 17. do 19. travnja 2026., očekuje susret s vrhunskim domaćim i svjetskim autorima, izložbe, radionice, promocije novih izdanja i bogat popratni program, a ulaz na sva događanja je besplatan.


Najava predstavljanja stripa Nurbi Nikole Listeša i nakladnika Gradske knjižnice Kaštela na CRŠ u emisiji HRT-a Dobro jutro, Hrvatska od strane organizatora CRŠ-a Slavena Goričkog.

https://www.facebook.com/reel/1488103329987459


Više na poveznicama:

https://gkk.hr/istaknute-vijesti/premijerno-predstavljanje-stripa-nurbi-ledeni-svijet-nikole-listesa-na-29-medunarodnom-festivalu-stripa-crtani-romani-sou-u-zagrebu/

https://zagrebcomiccon.com/gosti/

https://www.facebook.com/crtani.romani.sou