Kalibar festival za književnost i kulturu | 8.-11.4. -2026. Pazin

 

Tamara Pantović | Majstor tragične farse

I kišilo je toga jutra, jer nebesa su plakala

što sam te izmaštala odavno u prošlosti

i izmaštala sam te za budućnost,

jer sadašnjosti nema, ne za nas,

to sam znala, zato sam i otišla.

I kradem ti riječi koje mi ne želiš dati,

dao si mi poglede i ćutnju

da njome pržiš čežnju da bi jača bila.

I neću ti dati da budeš loša kopija

majstora tragične farse

kakav si mi se želio prikazati,

ne, neću ti to nikada povjerovati

i neću pustiti da trun prašine

ikada padne na tvoju odanu ćutnju.

I izmaštat ću te,

sve ono lijepo što si mi dao

u milionima riječi i slika.

Reći ću ljudima,

jer ljudi samo o ljubavima žele da slušaju,

o tugama ne,

boje se tuga da ih iz mojih stihova ne pohode.

A kako o ljubavima da im pišem

kada samo za jednu znam,

koja je davno šumila u golim granama

Orkanskih visova, imenima ljubavnika

koji su bili jedna duša zauvijek.

Ja čujem ih i danas kako vole.

I pusti me da ostanem s njima

u dalekoj prošlosti ostavljena,

dubokom tamom pokrivena

i pusti me, ne brani mi ,

da te izmaštam ponovo.

Ivica Kesić |Anto Stanić: „Nedozvoljeno potomstvo“

Neodoljivi miris zabranjenog voća

S obzirom na to da je Anto Stanić za 32 godine svog plodnog spisateljskog staža napisao i objavio 45 knjiga, dakle u prosjeku više od jedne godišnje, ni ovaj put nismo dugo čekali, da poslije njegovog zadnjeg književnog ostvarenja, zapaženog romana „Tko je moj otac“, nova njegova knjiga ugleda svjetla književne pozornice. Ovaj put, to je roman „Nedozvoljeno potomstvo“, na čijim stranicama autor svira u tanke i osjetljive literarne žice, dodirujući i otvarajući mnoge, narodnim rječnikom rečeno škakljive teme.

   

„Nedozvoljeno potomstvo“ je roman – biografija, kroz koji nas autor vodi osvjetljavajući i stavljajući pod svoje spisateljsko povećalo životnu stazu glavnog junaka Mirka Grlića iz Busovače, rođenog iz pomalo skandalozne veze njegove majke Milke s jednim svećenikom, koji je bio vezan zavjetom čistoće, takozvanim celibatom, ali ipak, nije mogao odoljeti izazovnom mirisu zabranjenog voća. Iako je Mirko u osnovnoj i sredjnoj školi imao nemalih problema zbog svog porijekla, jer su ga učenici izazivali nazivajući ga popovim ili svećenikovim sinom, ipak mu je to porijeklo u životu bilo svojevrsna odskočna daska. Naime, njegov otac fra Pavo, nikad nije zanijekao očinstvo te je financijski i na druge načine pomagao, kako sina, tako i njegovu majku. Zahvaljujući toj nesebičnoj i humanoj pomoći, fra Pavo je svoga sina, preko svojih prijatelja, upisao na Franjevačku teologiju u Krakovu, u Poljskoj, a njegovoj majci je u istom gradu pronašao posao. Mirko se nije želio obavezati zavjetom čistoće, jer je bio svjestan, da ga on zbog svoje temperamentne prirode ne bi mogao do kraja ispoštovati, nego je, završivši teologiju, počeo raditi u krakovskom Caritasu.

   Igrom sudbine, Božjom providnošću, ili iz nekog drugog, nepoznatog razloga, što će čitatelj doznati čitajući ovaj intrigantni roman, Mirko je svoju životnu stazu protegao do La Plate u Argentini, gdje je, oženivši se prelijepom Čileankom Marucelom, zasnovao obitelj i spletom mnogih nepredviđenih slučajeva, pronašao svoga starijeg brata Vinka. Naime, Vinka je majka Milka rodila nakon izvanbračne veze, pa pošto ga otac Ivan nije želio priznati, oteo ga je kad je navršio tri godine, pobjegavši s njim u Argentinu.

Marko Antolčić | Sumnja

 

Slutnja, nevjerica

Istina, svevjerica

Samo strpljenje pokazuje

Samo iskustvo dokazuje

Za to vrijeme svoje karte skriva

Za to vrijeme je iskra živa

Zašto tako mala žar

Može izazvati požar?

Dana 8. travnja u 19 sati u Galeriji Forum (Teslina 16) i Galeriji na katu (Preradovićeva 5), u sklopu Kulturno-informativnog centra, otvara se izložba Zemlja zabrane

LOKOT NA UMJETNOST: IZLOŽBA ''ZEMLJA ZABRANE'' U KIC-U OTVARA PITANJE CENZURE NEKAD I DANAS

U središtu izložbe nalazi se djelovanje Udruženja umjetnika Zemlja, čiji su članovi u međuratnom razdoblju bili izloženi zabranama zbog kritičkog prikazivanja društvene stvarnosti, siromaštva i nejednakosti.

Dana 8. travnja u 19 sati u Galeriji Forum (Teslina 16) i Galeriji na katu (Preradovićeva 5), u sklopu Kulturno-informativnog centra, otvara se izložba Zemlja zabrane, koja kroz dijalog povijesnih i suvremenih radova propituje političke pritiske, zabrane i mehanizme cenzure u umjetnosti – od 1930-ih do danas. Izložba ostaje otvorena do 1. svibnja.

U središtu izložbe nalazi se djelovanje Udruženja umjetnika Zemlja, čiji su članovi u međuratnom razdoblju bili izloženi zabranama zbog kritičkog prikazivanja društvene stvarnosti, siromaštva i nejednakosti. Povijesni trenutak koji označava vrhunac represije dogodio se 7. travnja 1935., kada je Krsto Hegedušić na vrata Umjetničkog paviljona stavio lokot nakon policijske zabrane VII izložbe Udruženja. Taj simbolički čin postaje polazište za promišljanje suvremenih oblika pritiska, autocenzure i institucionalne kontrole nad umjetničkim djelovanjem.

Kustosica izložbe Davorka Perić naglašava da radovi povijesnih ''zemljaša'' ulaze u dijalog sa suvremenim autorima koji se bave sličnim temama – urušavanjem društvenih vrijednosti, siromaštvom, discipliniranjem javnog prostora i suptilnim oblicima zabrane. Izložba ukazuje da umjetnost koja razotkriva naličje sustava i danas izaziva otpor, jednako kao i prije devedeset godina.

Uz radove iz povijesnih zbirki i muzeja, predstavljeni su i suvremeni umjetnici čija djela tematiziraju autocenzuru, strah i društveni konformizam. 

Poseban naglasak stavljen je na radove koji problematiziraju šutnju kao strategiju preživljavanja u društvu nadzora, ali i na umjetničke geste koje pozivaju na hrabrost i javni otpor, autorske komentare zabrana i cenzura kroz socijalističko razdoblje, sve do aktualnog Benkovca, Zadra, Velike Gorice.

Zastupljeni će biti umjetnici i umjetnice, filmski autori i glazbenici: Neli Ružić, Gildo Bavčević, Boris Burić, Vlado Martek, Mladen Stilinović, Božena Končić Badurina, Vlasta Delimar, Marko Paunović, Krsto Hegedušić, Marko Ristić, Ljubomir Micić alias Dr. Rasinov, Novi Kolektivizam, Marijan Detoni, Fedor Vaić, Kamilo Tompa, Branka Hegedušić, Željko Hegedušić, Kamilo Ružička, Ernest Tomašević, Vilim Svečnjak, Oton Postružnik, Vanja Radauš, Sara Renar, Antun Mezdjić, Petar Franjić, Edo Kovačević, Obrad Gluščević, Lazar Stojanović, Marko Babac, Vojislav Kokan Rakonjac, Živojin Pavlović, Želimir Žilnik, Bahrudin 'Bato' Čengić, Rajko Grlić, Vlado Kristl, Srđan Karanović.

Dio programa čine i filmske projekcije autora koji su u svojim sredinama bili proskribirani zbog kritičkog pristupa društvu. 

Program uključuje filmove nastale u tradiciji „crnog vala“ i eksperimentalnog filma, koji su, poput radova grupe Zemlja, odbijali prikazivati idealiziranu sliku stvarnosti.

Uz izložbu organiziran je i popratni program koji uključuje projekcije u kinu Surogat (9., 10., 27. i 30. travnja), tribinu Geografija zabrana ili godina lokota 15. travnja u dvorani KIC-a te koncert Sare Renar na dan otvorenja u 21 sat.

Izložba Zemlja zabrane kroz povijesne i suvremene primjere analizira prijelaz iz otvorenih zabrana u suptilnije oblike kontrole, upozoravajući da najopasniji oblik cenzure nije onaj nametnut izvana, nego onaj koji društvo prihvati kao normalan.