Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

ponedjeljak, 11. svibnja 2026.

MH Slavonski Kobaš | Promocija knjiga "Legenda o hrvatskom zmaju" i trilogiju "Priče o Frankopanima", 13. svibnja 2026.

 


Predstavljanje zbornika "Otisci vedrine" hrvatskih i čeških aforista u srijedu, 13. svibnja, s početkom u 18 sati

 


Pozivamo Vas u Hrvatsko-češko društvo - Zagreb, Šubićeva 2, na predstavljanje zbornika "Otisci vedrine" hrvatskih i čeških aforista u srijedu, 13. svibnja, s početkom u 18 sati.

Na promociji će se moći pročitati nekoliko aforizama sudionika/autora zastupljenih u zborniku.

Dobro došli!

Ivo Mijo Andrić, priređivač zbornika


Nena Miljanović | Tamna strana ulice


Verovatno koračam
Čije bih potpetice inače čula sama na ulici
U mojoj glavi
Odjekuje siguran korak neke žene
Koja zna kuda i zašto ide
Neko je čeka
Tamo je
I čeka je
Pošto je raširio veš i skuvao kafu
Ne mora biti ljubav (kao sa mnom)
Život je u čekanju
I u koracima koji znaju kome vode
Ovo sigurno nisu moji
Samo mi se učinilo da koračam
I da postojim
U gradu i stanu u kom me ne čekaš
Niti je rašireno naše rublje
Na terasi sa sunčane strane ulice
Ovoga jutra
Ovo nije moj hod
Ja ne koračam ovako sigurno
Ne koračam uopšte
Ukopana u mestu za misao
Kako bi bilo moći se vraćati kući
Na tek skuvanu kafu
Pijete je sada na terasi do ulice
I ne vidiš da stojim sa druge strane
Skrivena u senci (uvek u senci)
Pogleda zakovanog za vaše rublje
Okačeno kao vesele zastave
Na bračnom karnevalu zatvorenog tipa
(strogo zabranjeno za pesnikinje i ljubavnice)
Ja nemam pravo da pokucam
Čak ni pod izgovorom da sam pogrešila vrata
Nemam ulaznicu u tvoj život
Ni izlaz iz svog ____________________________________________

 Jedna od dve pesme iz Zbornika letopisa za 2018. slovenačkog književnog portala "pesem.si"...

Božica Jelušić | Imber in russian modo


(Kiša na rusku štimu)
Triput pljusak: propuh okno slama.
Vjetar krošnje svija nošen zlobom.
Kakav tjesnac stoji među nama,
Da na vrata ne pokucaš zglobom?
Što to biva, kad nam je svejedno?
Neka boja gasi se u spektru.
Nektar drame pije srce žedno:
Grizodušje što muči Elektru. *
Od jasmina savila se grana:
Neće pelud pasti naše pčele.
Nitko ne zna što je prava strana.
Tu su Parke* čudnu pređu prele.
Neko gnijezdo savilo se davno,
Gdje visoke topole se ruše.
Dosadno je što je jednostavno;
Ti mi tako kažeš, mirne duše.
Možda ranim trešnjama se sladiš,
(Atmosfera biva vrlo ruska).
Jesenjina čitaš, što li radiš?
Poželjet ćeš sunca nakon pljuska.
________________________________
Elektra- lik iz grčke drame, osvetnica;
Parke- suđaje, krojiteljice sudbine
Flora Green

Matica hrvatska Velika Gorica | Poziv na 330. Matičin četvrtak

 

Poziva Vas na 330. MATIČIN ČETVRTAK 


14. svibnja 2026. god. u 19,00

Šetalište Franje Lučića br.15, Velika Gorica

  i na  www.matica-gorica.hr

Predavanje 

 

VEZA IZMEĐU 

ČOVJEKA, TLA I HRANE 

održat će 

Izabela Novaković, mag. ekološke 

poljoprivrede i enologinja



Predavačica je članica udruge ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa – udruga koja 25 godina djeluje  na području održivog življenja, permakulture, agroekologije, edukacije i praktičnog rada sa širom zajednicom), a upoznati će nas sa činjenicom važnosti očuvanja tradicionalnih znanja i sjemenske raznolikosti u vremenu klimatskih, okolišnih i društvenih promjena.  

Predavanje će biti usmjereno na agroekologiju  koja tlo vidi kao živi organizam; mikrobiološku raznolikost unutar tla, te slijedom toga nužnost očuvanja plodnosti tla za buduće generacije. 

Bioraznolikost biljnih vrsta i sorti podrazumijeva  očuvanje, adaptaciju i selekciju istih. Predavačica je u udruzi ZMAG asistentica na projektu Društvene banke sjemena, koja  djeluje upravo modelom zajedničkog čuvanja, razmjene i obnove sjemenskog fonda (običajna  praksa razmjene, prikupljanja, obnove, skupljanja, čišćenja, pakiranja i sl.)


Običaj razmjene sjemena je oduvijek prisutan u našem narodu kao jedan od načina da domaće sorte  koje su uzgajali naši stari, ostanu dostupne i za buduće generacije. 


Ulaz je slobodan, dobrodošli!