|
Jelena Hrvoj |
Eleonora Ernoić Krnjak |
Martina Sviben |
Mirjana Mrkela |
Aleksandar Horvat |
Grizu me zupci zgrarišta,
Strovaljeni na obroncima.
Pohotna geometrija tla-
Koncentrična renesansa.
Žulja postojanje bez smisla-
Hladna, točena, ispijena kava.
Dijalektika ne funkcionira
-anđeli joj režu jedra krila.
Za udah se bori ratnička postrojba,
Tužnih slova po pergmanetu kraha..
Pre robota a posle "penzionisanja" Toma.i.Džerija..gde je..baj d vej..glupo što ga nije stigao nikad..al’ajd..već sam bio u "crtić vakumu"..kad eto ga..Švedski kuvar u Mapetima..bio je sjajan..bacao suđe..pevao uvek istu pesmu..entuzijazam je tu..i nijedna životinja mu nije bila povredjena..ni riba ni ostali …sem ovog pileta..e sad ako neko zna šta je sa piletom nek javi?..šaljem i sliku..sad je verovatno u penziji.
35. DANI HRVATSKOG FILMA: ODABRANI FILMOVI NATJECATELJSKOG PROGRAMA
ODRAŽAVAJU ŠIROKU PANORAMU SLIKA
Dani hrvatskog filma objavljuju rezultate selekcije za 35. izdanje festivala, koje će se održati od 15. do 18. listopada u Kinu Edison u Karlovcu. Ovogodišnju selekcijsku komisiju činili su članovi Hrvatskog društva filmskih kritičara Tibor Đurđev, Dragan Jurak, Tamara Kolarić, Alemka Lisinski i Sara Simić.
Od rekordnih 209 prijavljenih filmova, za natjecateljski program izabrano je 51, od kojih 11 dokumentarnih, 14 igranih, 6 animiranih, 10 eksperimentalnih i 10 namjenskih. Odabrani filmovi bit će s obzirom na prevladavajuće teme i motive razvrstani u projekcijske cjeline, unutar kojih će publika moći vidjeti različite filmske forme.
U obrazloženju selekcijske komisije navodi se kako odabrani program odražava "široku panoramu slika": od kinoklubaških preispitivanja forme i poigravanja s idejom što sve može (ili ne može) biti film, do umjetničkih konstelacija koje traže drugačiju vrstu gledateljeve angažiranosti, ali nude posebno osjetilno i misaono iskustvo, otvarajući prostor za nove načine gledanja, čitanja i razumijevanja filmskog medija.
Veći dio selektora smatra kako se kategorija eksperimentalnog filma istakla kao najbolja i najkonzistentnija, te da je impresivno da su upravo u eksperimentalnom rodu, koji se po definiciji smatra filmofilskim, nastala ne samo djela uspješna u umjetničkom korištenju zvuka i slike te postizanju prizora "čiste ljepote", već i ona s jasnim predznakom "govora o našem svijetu, za koji mnogi autori intenzivno osjećaju da ga gubimo u obliku koji poznajemo i razumijemo".
Raduje i velik broj prijavljenih namjenskih filmova koji je rezultat posebne pozornosti organizatora DHF-a posvećene "oporavku" ove filmske nadvrste na jedinom festivalu koji ju prikazuje u ravnopravnoj konkurenciji s ostatkom kinematografije. Nije riječ tek o značajnom kvantitativnom rastu – selekcija je identificirala i posve autorski ostvarene radove, kao i one o temama društvene odgovornosti. Namjenski film s razlogom zauzima važno mjesto u ovogodišnjoj selekciji i stoga što vjerno reflektira suvremene trendove hrvatske glazbene i reklamne produkcije, pri čemu se posebno ističu tehnološke inovacije i visoka razina izvedbe.
U najpopularnijim rodovima igranog i dokumentarnog filma broj selektiranih radova odražava značajnu novost – nakon višegodišnje dominacije dokumentarnog filma na DHF-u, igrani je ove godine s njime u potpunosti uhvatio korak. Igrani filmovi istražuju raznolike priče i narativne pristupe, ističući se kreativnošću, žanrovskom razigranošću i autorskom originalnošću, a među motivima posebno se ističu oni obitelji i (ne)mogućnosti komunikacije. I u dokumentarnom rodu prevladavaju osobni i intimni filmovi koji često preispituju granice dokumentarnog, ali i oni koji opservacijom bilježe dijelove našeg svakodnevnog života koje filmski medij može najkreativnije uokviriti, a koji se iz promišljenih i angažiranih perspektiva bave relevantnim društvenim i političkim temama. Samoća, izgubljenost, društvena i politička brutalnost, predrasude, osjećaji nemoći u vlastitoj obitelji i društvenoj sredini neke su od dominantnih tema, no brojni filmovi premreženi su i nježnošću i toplinom prema vlastitim likovima i njihovim sudbinama, ili su to duhoviti radovi kojima također ne manjka razumijevanja ljudske prirode i zagovora optimizma.
Snažno je, ponajviše u animiranom filmu prisutna i tema brige za okoliš. Posebno se ističu djela koja animaciju ne koriste samo kao sredstvo pripovijedanja, nego i kao prostor slobodnog oblikovanja ritma, pokreta i atmosfere. Animirani filmovi tako ponovno potvrđuju potencijal animacije kao medija koji spaja maštovitost, vizualnu inventivnost i originalne pripovjedne postupke. U selekciji animiranih filmova zastupljeni su i naslovi koji istražuju ljudsku otpornost i zajedništvo. Četiri redateljice Dee Jagić vodi gledatelja u svijet bez vode, gdje četiri bića kreću na mistično putovanje u potrazi za novim životom. Vanja & Vanja Danijela Žeželja snažnom crno-bijelom estetikom donosi priču o prijateljstvu i odrastanju u ratom obilježenom grad, dok Evolucija herojskog čina Tare Klepac kroz duhovitu i simboličnu priču preispituje pojam herojstva, pokazujući kako i najmanji čin može pokrenuti velike promjene.
Eksperimentalni film donosi Pozdrav iz sekretarijata redatelja Ivana Ramljaka koji rasvjetljava patologiju društva kroz dva politička sustava, dok u Napuštenim vrtovima Tomislav Šoban poetski promatra zaboravljene prostore i njihov tihi suživot s prirodom. Opera Igora Zelića istražuje percepciju i prostor kroz filmski kolaž konstruiran uz pomoć jednog izvora svjetlosti, promišljajući o tome kako slika može prikriti stvarnost. Nela Gluhak u 11:1-9 posvećuje se temama veza i komunikacija, kao i onima ritma i odnosa slike, zvuka i vremena.
Od igranih filmova u programu ćemo gledati Poluotok Davida Gaše koji kroz priču o neobičnom okupljanju skupine muškaraca promatra pitanja bliskosti, zajedništva i otuđenja, intimni obiteljski ghost story Rahlo Joze Schmucha o teškom emocionalnom bremenu ratnih žrtava (o kojima progovara i Krava Pave Marinkovića), zatim Vjetar u leđa Sonje Tarokić, o gubitku i zaposjedanju slobode u trećoj životnoj dobi i Dobro je sve, dobro je sve, dobro je sve Rina Barbira o sazrijevanju, povratku i promjenama koje otvaraju pitanja pripadnosti u južnjačkom podneblju. U istom se podneblju, snažnije naslonjeni na suvremeni ekonomski okvir turizma, stranih radnika i birokracije, odvijaju i Anno Domini Filipa Antonija Lizatovića, Grand Hotel Park grupe autora i Zvuci Zrikavca Filipa Dučića, posljednji uz upečatljivi nastup Gorana Bogdana. U slavonskom se, pak, miljeu odvijaju pokladna mladenačka melodrama Buše Dalije Dozet i Rano proljeće Zvonimira Jurića.
Selekcija dokumentarnih filmova donosi autorska ostvarenja koja kroz različite pristupe istražuju odnose čovjeka, zajednice i prostora. Medo u šparugama Ivana Grgura propituje granice između stvarnosti, glasina i medijske slike, a Od jutra do sutra Marine Musulin prati svakodnevicu riječke ribarnice i priču o radu, obitelji i ženskoj solidarnosti. Koze! Tonćija Gaćine promatra suživot i obračun otočana i divljih životinja na otoku Unije, a Zaljev Paule Skelin istražuje prostor, sjećanja i osobne priče vezane uz krajolik koji oblikuje živote svojih stanovnika.
Raznovrstan odabir namjenskog filma donosi dva naslova Marine Uzelac: Ogledalo benda Živa voda i Drugo Sunce Maje Rivić, potom glazbeni spot Treći Svijet (Dub 2025) Arsena Oremović kao integralni dio dokumentarca o grupi Haustor te kampanju zaklade Solidarna Promijeni svijet koju potpisuje redateljski kolektiv od pet hrvatskih redatelja Marcella Zanki, Judita Gamulin, Bruno Anković, Renata Lučić i René Gallo. Među zastupljenim autorima namjenskog filma su i Luka Sep, Ira Tomić i John Kardum te Vedran Jevtović.
Iza odabranih filmova natjecateljskog programa 35. DHF-a stoje i brojne vodeće produkcijske kuće kao što su Eclectica, Kreativni sindikat, Wolfgang&Dolly, Restart, Zagreb film, Menart, Moglo, kavakava, Blank, Kompot, Interfilm, Mitropa, Pangolin, Kinoklub Zagreb, Castor Multimedia i Filmska Udruga Šuma te obrazovne institucije (ADU, ALU, UMAS). Odabrani filmovi kandidiraju za nagrade Velikog žirija (Grand Prix te one za režiju, scenarij, fotografiju, montažu, glazbu i oblikovanje zvuka, uz mogućnost dodjele priznanja za specijalni umjetnički doprinos u poljima scenografije, kostimografije, maske, specijalnih i vizualnih efekata te glume), Nagradu ''Jelena Rajković'' Društva hrvatskih filmskih autora i producenata namijenjenu redateljima do 30 godina starosti, nagradu Glasa koncila ''Zlatna uljanica'' te Nagradu za etiku i ljudska prava.
Dani hrvatskog filma nacionalna su kulturna manifestacija kojoj je svrha predstaviti, promicati i u ravnopravnom natjecanju vrednovati godišnju produkciju kratkometražnog i srednjometražnog igranog, dokumentarnog, animiranog, eksperimentalnog i namjenskog filma. Svrha Festivala također je pružiti uvid u nacionalnu filmsku baštinu, odnosno ponuditi i retrospektivnu i diskurzivnu kontekstualizaciju hrvatske kinematografije.
Ulaz na sve projekcije i događanja 35. Dana hrvatskog filma bit će besplatan.
Web stranica: https://dhf.hr
Facebook stranica: https://www.facebook.com/DaniHrvatskogFilma
Instagram: https://www.instagram.com/dani_hrvatskog_filma/
