Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade | Rezultati natječaja Tena za 2026. godinu

 

Veliko natjecanje dugometražnog filma Animafesta 2026

 

VELIKO NATJECANJE DUGOMETRAŽNOG FILMA ANIMAFESTA 2026 

REDATELJ ONE PIECEA NA ANIMAFESTU PRVI PUT IZVAN JAPANA PREDSTAVLJA NOVI ANIME O PARIŠKOJ BALERINI–RATNICI

Među osam raskošnih, duhovitih, napetih i refleksivnih djela koja okuplja Veliko natjecanje dugometražnog filma Animafesta 2026 barem polovina pripada kategoriji sigurnih "favorita publike", dok preostala jamče užitak zahtjevnijim višegodišnjim poklonicima umjetničke animacije. 

Listu nezaobilaznih atrakcija otvara Samurajska balerina – pariška zvijezda u cvatu, novi film Gora Taniguchija, redatelja hita One Piece: Crvena (2022), koji u Zagreb stiže osobno predstaviti ovu priču pariške belle époque i japanskog razdoblja Meiji. Radnja koja počinje u Yokohami 1907. gostovanjem europskog baletnog ansambla, nastavlja se 1912. kada djevojke Fujiko i Chizuru isprati u francusku prijestolnicu gdje se prva nada postati slikaricom zapadnog stila, a druga, inače majstorica tradicionalne borilačke vještine naginata, balerinom. Obje ambicije u suprotnosti su s obiteljskim planovima koje ih vide prvenstveno kao buduće supruge pa je Samurajska balerina fabula o sukobu i prožimanju tradicije i modernosti, sazrijevanju i upornoj borbi za vlastite snove u suprotnosti s "tvrdom" stvarnošću, emigraciji i pripadanju, poduzetnosti i uspjehu u stranom svijetu, nadilaženju granica i ljubavi prema umjetnosti te pronalasku vlastitoga "glasa" u vrtoglavim godinama europske povijesti. Istovremeno, film postavlja i ozbiljna pitanja orijentalizma i okcidentalizma – kolonijalnog ili nekritičkog pogleda na Drugoga kakvim su obilježene podjednako zapadne i japanske fascinacije, stereotipi, zablude i površne imitacije. Film osvaja i prikazom samoga plesa, oblikovanim uz pomoć motion capture snimki profesionalnih balerina, kao i oživljenim slikarskim platnima u odmaku od tradicionalne anime manire. Scenarij filma koji se upravo na Animafestu prvi put prikazuje izvan Japana djelo je Reiko Yoshide (proslavljene filmovima Tihi glas / Silent Voice, Jaši svoj val / Ride Your Wave i Unutarnje boje / The Colors Within), dok dizajn likova potpisuje Yu Yamashita (Kikina dostavna služba).

Svjetsku premijeru imat će, pak, urnebesna brazilska humorna drama Kurvin sin u čijem će autorskom timu (Erica Maradona, Otto Guerra, Sávio Leite, Tania Anaya) oštro oko prepoznati još jedno veliko ime – ono Otta Guerre, legendarnog južnoameričkog strip-umjetnika i animatora, pionira tamošnje nezavisne scene. Naslovni protagonist Kurvinog sina Išmael svestrani je serviser, djevac i sin prostitutke Marije Tereze koja u gradiću Veredas vodi bordel. Išmael bježi iz rodne sredine kako bi pronašao oca, a dok u vesternskoj / road movie avanturi prelazi pustinjsku cestu prema moru društvo mu pravi tronogi pas s kojim susreće ansambl različitih likova. Neposredan i gritty u skladu s grubošću ambijenta koji prikazuje, dinamično raskadriran, u crtežu mahom crno-bijeli (s upotrebama žute, crvene, plave, smeđe i ružičaste kao filtera), Kurvin sin verbalno je duhovit zahvaljujući ponajprije govorećem psećem pratitelju i njegovom dopadljivom, ciničko-stoičkom karakteru, ali i ironičnim razmjenama ljudskih likova. Također je, međutim, i film samospoznaje i sazrijevanja – osuvremenjeno čitanje Melvilleova romana kao potrage za korijenima i identitetom, tj. za hrabrošću da se iz zagušljive postojbine otisne na vlastiti put, ali da joj se jednom, oplemenjena duha, i vrati. 

Jedna druga, francusko-belgijska Odiseja jednog maslačka japanske autorice Momoko Seto, botaničko-kozmičko je, hiperrealističko poetsko putovanje ostvareno računalom 3D animacijom, dokumentarnim snimkama i time lapse fotografijom. Dugometražni debi redateljice televizijskih i znanstvenih filmova ekološkog predznaka, ujedno je i postapokaliptični putopis s dalekog planeta inspiriranog našim vlastitim – više od dopadljivog prirodoslovno-avanturističkog rada uspjelog dizajna likova i uvjerljive karakterizacije poosobljenih maslačkovih sjemenki, film je i maštoviti SF nastao nesvakidašnjom perspektivom na poznato. Osim uzbudljivim doživljajima u različitim staništima i atraktivnim, nerijetko "fotorealističnim" vizualima koji ga i čine isključivo kinofilmom, Odiseja jednog maslačka pripovijeda i zvučnom slikom Nicolasa Beckera – od sjetnih udaraljki indonezijskog ansambla, preko elektronskih zvukova, do free jazza, orkestralne glazbe i valcera, ali i "vjetrovito-fućkajuće-mrmljajućeg" glasanja maslačkovih sjemenki. 

Španjolca Alberta Vázqueza, strip-autora i animatora svjetskog "formata" te trostrukog dobitnika nacionalne nagrade Goya, može se smatrati modernim animafestovskim klasikom jer je u Zagrebu već prikazao dva dugometražna i tri kratkometražna filma. Ne treba stoga čuditi što će vjerna festivalska publika osjetiti stanoviti déjà-vu kada u ovogodišnjem dugometražnom natjecanju ugleda naslov Decorado. Priča je to o nezaposlenom i paranoidnom sredovječnom mišu koji počinje osjećati kako živi na filmskom setu (u scenografiji, mizansceni, tj. decoradu) te ostavši bez najboljih prijatelja odluči pobjeći iz svijeta u kojem svime upravlja kompanija Alma. Njegova supruga, crtačica u kreativnoj krizi pod utjecajem Vile Depresivke, zabrinuta je zbog skore deložacije i razmišlja o razvodu. Vázquez je slavu stekao temeljnim postupkom sljubljivanja slatkih okruglastih likova velikih očiju i njihovih uznemirujućih djela, odnosno diznijevsko-mijazakijevski idiličnog ambijenta i makabričnog života, u ironijskom ključu visokog intenziteta i brze izmjene brutalnih dosjetki, ali i iskrenih emocija, suosjećanja i zagovora slobode. Riječima samog autora, Decorado je film o krizama zdravlja, rada i socijalnog isključivanja koje vode krizi identiteta. Slobodu stoga valja potražiti u ljubavi i prijateljstvu, odnosno u nama samima. 

Treće sudjelovanje kvebeškog umjetnika Félixa Dufour-Laperrièrea u Velikom natjecanju dugometražnog filma iznenadit će poklonike njegovih prethodnih, dokumentarno-etnografskih i esejističkih, angažiranih filmova stanja obilježenih crnilom tuša na papiru, jer je Smrt ne postoji likovno bogat 2D film s realističkim fizionomijama, ali i osobitim postupkom kolorističkog pretapanja likova s pozadinama, odnosno ambijentima u kojima se nalaze, a koji su i sami dani u začudnim bojama (npr. crveno-bijela šuma i lajtmotivska pozlata). Uz to, dinamična promjena perspektiva (ono što bismo u igranom filmu zvali radom kamere), kao i asocijacije na ponajbolje europske grafičke romane, dodatno podcrtavaju vizualnu virtuoznost. I fabula, koja prati bijeg i samoispitivanje revolucionarke Hélène nakon tragične akcije, nešto je čvršća od onih iz prethodnih filmova, premda i dalje na razmeđu realnog i zamišljaja – snoliko-hipnotička, filozofska, bremenita slojevitim simbolizmom i organskim animiranim metamorfozama (vukova i ovaca, ptica, cvijeća, mrtvih prijatelja, krvi ili same junakinje koja u šumi susreće i mlađu verziju sebe). Ustvari, fabula se u cijelosti može shvatiti kao psihološko-politička alegorija, produljena sekvenca sna koja je ujedno i (sasvim novovalni) esej – promišljanje o individualizmu i kolektivizmu, osobnoj cijeni aktivizma te, općenitije, o dinamizmu i bijesu mladosti naspram staračkog stoicizma, životnim prekretnicama, izborima, strahu, hrabrosti i kontradikcijama u traženju vlastita puta između osobnih interesa i različitih tipova lojalnosti. "Između eko-trilera i nadrealizma ghiblijevskog tipa" (Redmond Bacon), Smrt ne postoji svakako ide u red vizualno najprivlačnijih filmova koji se mogu vidjeti na ovogodišnjem Animafestu.

Ljubiteljima tema iz Drugog svjetskog rata može se, pak, preporučiti slovački hibrid igranog i lutkarskog filma Dukla Gejze Dezorza čija je radnja smještena u vrijeme sovjetsko-njemačke bitke za eponimni prijevoj između Poljske i Slovačke 1944. godine. Zbližavanje i zaljubljivanje siromašnog romskog glazbenika i njemačkog oficira u ruskom zarobljeništvu i zajedničkom bijegu uokvireno je kritikom totalitarne propagande i prikazom okrutnosti obje vojske prema civilnom stanovništvu. Distinktivna upotreba marioneta, pozadinskih projekcija i arhive te kamere koja nerijetko iz ruke dominantno bližim kadrovima dinamizira radnju mahom statičnih modela, kao i potresna opća zvučna slika, oblikovanje scenografije i dizajn svjetla, doprinose mračnom ugođaju filma. Čini to i groteskni dojam koji stvaraju tretman ovakve teme putem sivo-smeđih marioneta vojnika i minimalističkih drvenih seljaka neprirodnog pokreta, karikaturalna karakterizacija ruskih vojnika te upadljivo ljudska sinkronizacija životinja, odnosno očuvanje ukupne hiperbolične estetike lutkarskog kazališta. Prizor sjedinjenja dvojice muškaraca u potpunoj je opreci s ostatkom filma – poetičan i nježan, s ogoljenim lutkama koje pokreću ljudske ruke. U neposrednom prikazu brutalnosti ratnoga ludila i liku oficira Kurta, kojem usred kolapsa humanosti omogućuje samospoznaju, film je tako na neobičan, stilski posve oprečan način komplementaran bestseleru Dobrostive Jonathana Littella. Dukla je prvi slovački dugometražni lutkarski film, o kojemu redatelj Dezorz kaže: "procjep između ljubavi i mržnje u potpunosti se otvara u vremenima rata i samo ga zdrav razum i ljudska emocija oslobođeni naslaga civilizacijskih i društvenih predrasuda mogu premostiti. Junaci mojega filma ne nalaze se samo na suprotnim stranama barikada, već i na različitim razinama socijalne ljestvice. Njihovo postepeno približavanje i unutarnja transformacija vode u tragediju. Danas, kada smo svjedoci masakra koji veličaju kriminalne režime i potiču nasilje u ime iskrivljenih ideja, okrutni rat otprije 80 godina izranja kako bi nas upozorio gdje su granice ljubavi i mržnje, ljudske egzistencije i morala." Školovan za lutkarsko kazalište kojim se, pored filma i televizije, i aktivno bavi, Dezorz često svoje fabule veže uz pripadnike romske populacije (npr. igrani gangsterski film Bablje ljeto, 2013), a režirao je i humoristično-kriminalistički serijal Detektiv Dušo. 

Gradsko kazalište "Zorin dom", 19.5. - 23.5. 2026. - Mila Lončar: Od linije do lutke

 

Eko Mucko Bucko u Dječjem vrtiću Bakar

 

20.05.2026. u Područnom vrtiću “Fijolica” održan je književni susret sa spisateljicom Tatjanom Udović, na kojemu je mališanima predstavljena slikovnica na čakavštinu “Eko Mucko Bucko”. Djeca su bila oduševljena Muckom Buckom koji ih je podučio o očuvanju planeta Zemlje kroz recikliranje i kompostiranje. Bakarski vrtićanci su se s njime mogli poistovjetiti jer i oni su već ekološki osviješteni i recikliraju sa svojim odgajateljicama u vrtiću.

Nakon pročitane bajke, Tatjana ih je iznenadila viješću da im ispred Udruge za kulturu “Ča?” poklanja slikovnice, kako bi Eko Mucka Bucka mogli čitati svakodnevno u svojim vrtićkim skupinama, a isto tako kako bi I njihovi vršnjaci iz ostalih objekata Dječjeg vrtića Bakar imali istu tu mogućnost.

Realizaciju ovog projekta omogućila je tvrtka AM PS LAMBDA NEKRETNINE d.o.o. – veliko im hvala! 

Otvoren poziv za novo izdanje natječaja za skladatelje "Cinehill Mini-score"

Nakon iznimnog interesa i uspjeha prošlogodišnjeg prvog izdanja, Hrvatsko društvo skladatelja i njegova stručna služba ZAMP, u suradnji s filmskim festivalom Cinehill, ponovno otvaraju natječaj "Cinehill Mini-score". Ove se godine u provedbu natječaja partnerski pridružuje i Zagreb film. Autori su pozvani skladati originalnu glazbu za jedan od ponuđenih animatika / skica animiranih filmova u nastajanju, a odabrani radovi bit će predstavljeni publici tijekom festivala Cinehill, 21. do 26. srpnja u Fužinama, gdje će gledatelji ponovno imati priliku glasovanjem odabrati pobjednički rad. Natječaj je otvoren svim redovnim i pridruženim članovima HDS-a, a pobjednika očekuje financijska nagrada u iznosu od 1.500 eura koju dodjeljuje HDS ZAMP te posebna festivalska nagrada "Cinehill Mini-score 2026." Ovogodišnji Mini-score donosi novu vrstu izazova za skladatelje. Nakon prošlogodišnjih arhivskih videoisječaka iz 1930-ih godina preuzetih iz dokumenta "Prvi filmski zapis iz čabarskog kraja", autori su ovoga puta pozvani skladati originalnu glazbu za skice animiranih filmova u nastajanju, u produkciji Zagreb filma. Na raspolaganju su im tri videopredloška: dva iz filma "Čovjek Stablo" autora Slobodana Tomića te jedan iz filma "Ornitology" autorice Nine Klarić i autora Siniše Koprivnjaka. Svi su u trajanju do 3 minute, a pojedini autor može prijaviti glazbu za najviše 2 videopredloška. "Ovim natječajem na originalan način povezujemo profesionalne glazbenike i animatore, u nadi da ćemo posaditi sjeme suradnje koja nadilazi okvire našeg programa. Ogroman odaziv na prošlogodišnji poziv pokazao nam je da interes za takvom razmjenom među glazbenicima postoji, a ulazak Zagreb filma kao novog partnera otvara i mogućnost da se zajednički projekti realiziraju u okrivu jedne zaista legendarne ustanove", rekla je Milena Zajović, kreativna direktorica Cinehilla. Posebnost ovogodišnjeg natječaja upravo je u tome što su filmovi još uvijek u procesu nastajanja, što skladateljima pruža rijetku priliku da svoje ideje predstave autorima u fazi kada se filmski identitet još oblikuje. Tako ovaj "Cinehill Mini-score" donosi svojevrsni kreativni speed dating, i stvara prostor susreta te potencijalne buduće suradnje između redatelja, animatora i autora primijenjene glazbe. Cilj projekta nije samo nagraditi najbolji mini-score, već otvoriti prostor za komunikaciju i dugoročnije povezivanje domaće filmske i glazbene scene. Početak natječaja i dostupnosti materijala je 20. svibnja, a rok za prijavu 26. lipnja 2026. Sudjelovanje je moguće s dva rada, a odabir finalista za festivalsku projekciju (u slučaju više od 15 prijava) obavit će stručna komisija sastavljena od predstavnika HDS-a, HDS ZAMP-a i festivala Cinehill. Natječaj se provodi anonimno, a svi pristigli radovi bit će prikazani pod šifrom. "Prošlogodišnje izdanje pokazalo nam je koliko među domaćim skladateljima postoji interes za filmsku i primijenjenu glazbu, a ove godine željeli smo napraviti korak dalje i otvoriti prostor za konkretnije povezivanje autora glazbe i filma. Posebno je zanimljivo što skladatelji ovoga puta rade na materijalima iz filmova koji su još u nastajanju, što cijelom procesu daje dodatnu kreativnu dinamiku. ‘Cinehill Mini-score’ zamišljen je kao mjesto razmjene ideja i potencijalnih budućih suradnji, a vjerujemo da upravo takvi formati danas nedostaju domaćoj audiovizualnoj sceni", rekao je Milan Majerović-Stilinović, voditelj komunikacija HDS ZAMP-a. Festival Cinehill afirmirao se kao jedan od najvažnijih ljetnih kulturnih događaja u Hrvatskoj, poznat po naglasku na autorskom filmu, prirodi i inovativnim programima. U tom duhu i ovaj natječaj ističe važnost glazbe kao sastavnog dijela filmskog doživljaja. Tekst cijelog natječaja pronađite u nastavku.