.jpg)
Kolumne
|
Jelena Hrvoj |
Eleonora Ernoić Krnjak |
Martina Sviben |
Mirjana Mrkela |
Aleksandar Horvat |
petak, 8. svibnja 2026.
Nikola Šimić Tonin | Radovan Slade – Šilović, "Kairosov let zaustavljen u Trogiru"
Radovan Slade – Šilović, "Kairosov let zaustavljen u Trogiru", Trogir: Matica hrvatska, Ogranak; "Radovan" Društvo za zaštitu kulturnih dobara Trogira, Trogir, 2025.
Trogir je arhitekturna poetika stvarana mudro, temeljito i strpljivo, u potrazi za umijećem lijepoga i skladnošću života. Onodobnog. S karakteristikama grada u povijesnom kontinuitetu sve do današnjih, podosta osjenčanih, dana. Visoko je zaustavljen na svjetskoj ljestvici značaja zbog bogate povijesti i iznimne arhitekturne cjeline.
Postoje knjige koje čekaju svoje autore, da sazriju, da se odvaže, da čitave naslage istraživačkoga rada, spoznaje, talenta ukoriče knjigom. Ovo je knjiga koja rješava jedan sukob i ukazuje argumentirano ono što se znalo, tko je otkrio reljef boga sretne prigode, grčkog Boga Kairosa. I to baš na svetog Roka, ukazao nam na lik i djelo svog dida Roka, i cijelu izuzetnu uglednu trogirsku familiji koje je dio.
Knjiga, Radovana Slade – Šilovića, "Kairosov let zaustavljen u Trogiru", je spomenik knjiga gradu Trogiru, ne smijemo se ogriješiti ne spomenuvši ih, a koji su dali izuzetan obol ovoj knjizi: urednica dr. sc. Danka Radić, niti o Slade-Šilović, Mirka (fotograf), Kurtz Marina (prevoditelj), Coce Mavar, Ana (prevoditelj). Na ponos im ova knjiga.
I kad sam se pitao od kud Radovanu ta poetska crta, otkri to u knjizi, jer njegov je otac pjesnik i te kakav. Osjeti se postiđeno kako prije nisam čuo za njega a nisam niti mogao, ja koji sam donedavno bio izvan trogirske sredine. Toliko je u ovoj knjizi, istraživačkog, poetskog, književnog, znanstvenog. Uz majstora Radovana, dobismo ovom knjigom još jednoga majstora Radovana, majstora od riječi. Uistinu se ne mogu načuditi da je ovo prva knjiga Radovana Slade – Šilovića.
Kao što iskusno oko na prvi pogled može ocijeniti čovjeka, „skenirati ga” od glave do pete, tako je i s kritičarima, a bez lažne skromnosti mogu reći da sam kritičar s iskustvom nakon 300 i nešto književnih kritika, osvrta i recenzija... objavljenih knjiga kritika... a s knjigama je kao i s ljudima. Dogodi se i ne samo meni ugodno iznenađenje, dogodi se knjiga,Radovana Slade – Šilovića, „Kairisov Let”.
Ugodno iznenađen stilom, narativom, književnom zrelošću... dugih rečenica koje ne treba „urazumiti” već ih pustiti da teku takve kakve jesu, dubokim koritima stranica kao teške ravničarske rijeke koje samo naizgled miruju, a teku otežale težinama spoznaja koje vuku u sebi u tok. Taj tok pokreće neupitna čitalačka riznica iskustva samoga autora.
Književno je ovo knjigovodstveno djelo, gdje su činjenično utvrđene činjenice i date znanstveno – esejistički, praćene i zabilježene studiozno i pedantno, ispripovijedane suvremeno s pripovjedačkim biljegom autora.
Nadilaženje je ovo pukog znanstvenog rada. Pravda pravdana neoborivim argumentima. Istinita istina. O trogirskom Kairisovom letu iz međuprostora krajnosti u prostor potvrđenosti dokaza istinitosti pograničnim istraživačkim okruzima.
Autor je uzeo na sebe razjasniti, da ne bude nedoumica oko ove teme, da ne ostane istina groba, ugrobljena a nerazjašnjena, „istina” lažnih zasluga i predatorski preuzimanja, jer svijet je znano nam je podijeljen na predatore i kreatore.
Autora ovo djelo nije moglo mimoići. Postoje djela koja kao da čekaju svog autora da se njemu kažu. Da se njime ukoriče. Da ge obilježe. Postanu spomenik jednom životu. Jednom autoru. Progovore njime i govore. Govore stranicama ispisanih bjelina. Ovo je svojevrsni autorov amanet. Preuzeti biljeg za obilježiti, razjasniti, ispraviti i ostaviti ispravno, generacijama koje dolaze. Upisati se u znanstveno – istraživačko nebo nad sobom, ostati trag koji se ne gubi
Ovo je djelo nova iskra znanosti. Namjerno ne želim o djelu prepričavajući ga, ne želim skidati s njega velo znatiželje i tajnosti, ne želim Vama koji će te ga čitati otimati tu draž. Gramatiku odnosa. Izuzetno ispripovijedanu znanost subverzije, zahtjevan put do istine. Kao da slijedi onu narodnu: „Zemlja je obećala raju da se na njoj sve tajne znaju”., e o kojim tajnama se radi otkrijte sami u ovoj nevjerojatnoj knjizi, autora koji će i za Vas biti iznenađujuće otkriće i autorsko ime koje treba zapamtiti. A da Vam još zagolicam znatiželju:
Dakle, nakon pet godina vakuuma, nakon što je u stručnoj literaturi otkrivena Kairosova starogrčka uloga i spontana veza onodobnog Traguriona i osobe zaslužne za to, dobili smo pomalo novi proizvoljan trag otkrića. Neobično, iz razloga što je ta prvorazredna vijest, uz sve odgovarajuće okolnosti, već bila objavljena i povijesno zavedena u službenom registru otkrića, baš kao i neposredni sudionici, a onda i memorijski akteri tog događaja. Bizarno u najmanju ruku. Postavlja se pitanje zašto nakon toliko godina u javnosti dobivamo novu objavu, bez ikakvih argumenata, a s novim podatcima. U međuvremenu se zbog povijesnog značaja otvaraju pisma arheologa Frane Bulića u kojima se, uz ostale teme, pronašla žustra pisana polemika između uvaženog Bulića i uvaženog Delalle, u kojoj Bulić kritizira Delallu jer navodi činjenice koje nemaju uporišta i po pitanju kojih se ovaj nikada nije očitovao. Zapravo to ni nije bila polemika jer su pitanja u pismima ostala bez odgovora i išla su u jednom smjeru. A molbi za odgovorom bilo je i više nego dovoljno.
Poslije datuma navedenih u pismima opet se događa zatišje da bi nakon smrti don Frane Bulića Delalle u svom Vodiču 1936. ponovno objavio nešto što se ne susreće apsolutno nigdje doli u njegovim vlastoručnim objavama. Za razliku od ovoga, iznimna vijest o pronalasku i otkrivanju kamenog reljefa zapisana je u stručnoj literaturi i od stručne osobe odmah nakon tog senzacionalnog događaja, prije gotovo jednog stoljeća.
Zadar, 5. 5. 2026.
.png)
Tomislavu Marijanu Bilosniću uručena Zahvalnica u znak iskrene zahvalnosti i dubokog poštovanja za izniman književni doprinos u bilježenju, očuvanju i promicanju povijesti i kulture, čijim je stvaralaštvom trajno obogaćen kulturni identitet Arbanasa i šire zajednice
Bilosnića je za ovo posebno priznanje, Odboru za proslavu 300 godina postojanja zadarskih Arbanasa (1726-2026), predložilo Društvo zadarskih Arbanasa 1993., koje potpisuju predsjednik Leonard Perović i dopredsjednici Dorian Perović i Dario Tikulin.
Na Svečanoj akademiji, u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, okupili su se brojni uzvanici iz kulturnog, društvenog, sportskog i gospodarskog života, a velikom jubileju uz brojne Arbanase, gradonačelnika Zadra Šimu Erlića, župana Zadarske županije Josipa Bilavera, i rektora Sveučilišta u Zadru Josipa Faričića, proslavi su prisustvovali veleposlanica Republike Albanije Nj.E. Donika Hoxha, veleposlanik Republike Kosovo Nj.E. Martin Berishaj te izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Na početku proslave ovoga velikoga jubileja sve je pozdravio Serđo Dokoza, predsjednik Organizacijskog odbora ovogodišnje programa proslave.
Bilosnića je za ovo posebno priznanje, Odboru za proslavu 300 godina postojanja zadarskih Arbanasa (1726-2026), predložilo Društvo zadarskih Arbanasa 1993., koje potpisuju predsjednik Leonard Perović i dopredsjednici Dorian Perović i Dario Tikulin.
U prijedlogu za ovo priznanje stoji: Društva zadarskih Arbanasa za ovo cijenjeno priznanje predlaže književnika, slikara i novinara Tomislava Marijana Bilosnića koji je svojim dugogodišnjim radom, promicanjem kulture i identiteta zadarskih Arbanasa, zaslužio ovo priznanje.
Bilosnić je rodom iz Zemunika Donjeg, a njegova majka Šimica Seka Paleka arbanaških je korijena. Arbanasima je u cijelosti posvetio svoju knjigu „Zadarski posjedi“ (2006), dok je o Arbanasima u više zasebnih priloga pisao i u knjigama „Zemunik“ (2006.) i „Posjedi u brdima“ (2006.). Također, u tom kontekstu napisao je i objavio knjigu „Stara Liburnija“ i održao više samostalnih izložbi pod naslovom „Duhovi sa zadarskog foruma“, što je vrlo pohvalnim tekstom popratio i akademik Aleksandar Stipčević.
Bilosnić je zasebno pisao tekstove o djelima više književnika iz Arbanasa, o Augustinu Stipčeviću, Aleksandru Stipčević, o Kruni Krstiću, Ivici Matešiću Jeremiji, Đani Maršanu, Eniu Stipčeviću, Šimi Dešpalju, Valteru Dešpalju, govorio na predstavljanju knjiga o Josipu V. Relji, Berislavu Nikpalju i drugima. Organizirao je i znanstveni kolokvij i priredio zbornik posvećen „Arbanaškom književnom krugu u vremenu od 1945. do 2015. godine“ (Zbornik, br. 4. Zadarski književni krug, Zadar, 2027.).
Tomislav Marijan Bilosnić aktivno surađuje s Društvom zadarskih Arbanasa 1993. od osnutka ove udruge, kao što surađuje i s drugom arbanaškom udrugom, Kulturno umjetničkom udrugom “Vicko Zmajević.
S Društvom zadarskih Arbanasa i odjelom “Čehuljica za glagoljsku knjigu ZMAJEVICH”, Bilosnić je ostvario višestruku suradnju. Tome je prethodio serijal “Od Nina do Knina”, kojega je Bilosnić pisao i objavljivao u dužem periodu svakodnevno u „Zadarskom listu“. Ovo su priredbe na kojima je sudjelovao: “Zač se Zadar zove - 500 godina od rođenja Petra Zoranića, 2008. zajedno s akademikom Josipom Bratulićem i dr. Vandom Babić; U spomen na Enia Grdovića 2016. godine; Priredba “Kolovarina i Papratigna oliti plandovagne na Funtani i Papratu” 2018. godine; Recenzija naklade Društva zadarskih Arbanasa knjige “Libri” Daria Tikulina 2018.; Bilosnić je na 11. Međunarodne književne susrete u Koljnofu 2019. pozvao i voditelja odjela DZA “ Čehuljica ” na sudjelovanje; Bilosnićeva pjesma “Trsatska Gospa Loretsa u Arbanasima“ objavljena je u glasniku Librić br. 2. ; Skica za sjećanje na Aleksandra Stipčevića objavljena je u dvobrojnom Libriću br. ¾; Sudjelovao je u arbanaškom posjetu Moliškim Hrvatima 2023. godine; Objavljena je Bilosnićeva pjesma “O arbanaškim maslinama u Zemuniku” 2024. godine u Libriću br. 7.
S Kulturno umjetničkom udrugom “Vicko Zmajević, Bilosnić je ostvario, također, vrlo plodnu suradnju u nekoliko projekata, posebice kada su u pitanju predstavljanje i recenziranje knjige koje ova udruga inicira i objavljuje ili promovira. Recenzirao je i predstavio dvojezično izdanje knjige pjesama „Svitanja i smiraji Arbanasa / Agimet të parabromjet te Arbëneshit“ poznatog arbanaškog glazbenika i pisca Šime Dešpalja (1987. – 1981.), Gradska loža Narodnog muzeja Zadar, 8. svibnja 2023. godine; recenzirao i predstavio knjigu „Proza Šime Dešpalja – Arbanaške priče”, Gradska loža Narodnog muzeja Zadar, 8. svibnja 2024. godine.
Poglavito je značajno da je i izvan arbanaških udruga Tomislav Marijan Bilosnić ostvarivao i poduzimao, te pokretao razne manifestacije koje su se bavile pitanjem povijesti, kulture, stvaralaštva i identiteta Arbanasa, kao što su već spomenuti “Zadarski književni krug”, manifestacija „Odisej pod murvom“ u Zemuniku, manifestacije „U prostoru Hrvata“, koje organizira, vodi i održava za Dane Zadarske županije u Zemuniku, Polači, Benkovcu i Obrovcu: te na Međunarodnim književnim susretima u Koljnofu (Mađarska).
Bilosnić već dugi niz godina ostvaruje i vrlo plodnu književno-pjesničku suradnju s albanskim književnicima iz Albanije, Kosova i Makedonije, kao i s tamošnjim izdavačima, redakcijama i časopisima, o čemu postoji obimna bibliografija od više stotina jedinica. Ovo držimo značajnim za našu malu osebujnu zajednicu Hrvata koja njeguje djedovski običaj arbanaškog trogovora.
U Albaniji je objavljeno sedam zbirki pjesama Tomislava Marijana Bilosnića i to ovim redom: „Velebit“ (2007.), „Koji jedu ribe“ (2009.), „Kalendar sna“ (2009.), „Tigar“ (2011.), „Osamljeno drvo“ (2014.), „Afrika“ (2019.), „Don Quiote na Petoj aveniji“ (2022.). Udruga 3000 godina Za dar, koju je osnovao i vodi Bilosnić objavila je knjige pjesama albanskog pjesnika iz Tirane Muje Bucpapaja „Nevidljiva pobjeda“ (2013.) i albanskog pjesnika iz Skoplja, Makedonije, Mustafe Spahiu ““Ni bambus, ni ključ“. Preveo je, predstavio i više drugih pisaca albanskog podrijetla.
U Zadru je ugostio albansku pjesnikinju i aktivisticu za ženska prava Floru Brovinu i makedonskog pjesnika albanskog izričaja Mustafu Spahiu, predstavljao djelo prof. Isaka Sheme, organizirao izložbe albanskih slikara u Galeriji sv. Petar Stari i Andrija u Zadru.
Osobno je više puta gostovao u Albaniji, gdje je ostvario i suradnju albanskih književnika i Društva hrvatskih književnika.
Svoje putopise, priče, kritike i pjesme Bilosnić je objavljivao u više albanskih listova u Albaniji, kao i na Kosovu. S druge strane, spominjući i Bilosnićeve arbanaške korijene, o njemu su pisali ugledni albanski kritičari: Arian Leka, Milianov Kallupi, Nuri Plaku, Mustafa Spahiu, Prend Ukaj, Flora Brovina, Shyqri Galica, Xhevahir Spahiu, i mnogi drugi. Uz spomenute objavljene knjige na albanskom jeziku, Bilosnićevi mnogi izbori pjesama objavljeni su u više novina i časopisa u Albaniji.
Književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić uključen je i u ovogodišnje priredbe organizirane povodom 300 godina Arbanasa: Predavanje “Sjećanje na Augustina Stipčevića”;
Izložba Amaterski slikari iz Arbanasa; Okrugli stol “O potomcima Barskih dijecezana u Zemuniku i o nadb. Ivanu Prenđi”; Okrugli stol “Arbanasi i okolne župe.
Na kraju, značajno za Arbanase u širem smislu su i Bilosnićevi javni susreti, novinski razgovori i suradnja s nadbiskupom Ivanom Prenđom, koji je potomak doseljenih barskih dijecezana. Bilosnić se kao književnik posebno posvetio barskim dijecezanima Borgeričancima i Zemunčanima.
Za svoj rad i svoju suradnju na književnom planu, Bilosnić je s albanske strane dosad Nagrađen „Crvenom ružom Elbasana“, Međunarodnim pjesničkim priznanjem koje se dodjeljuje na istoimenom festivalu poezije u albanskom gradu Elbasanu (15. ožujka 2009.). Tom prigodom Bilosnić je postao i počasni član ovog Festivala. Hrvatskom književniku Tomislavu Marijanu Bilosniću dodijeljeno je posebno priznanje za doprinos albanskoj kulturi na međunarodnom festivalu poezije "Drini poetik" (Poetski Drim) u Prizrenu na Kosovu 2015. godine. Priznanje je dodijelilo Društvo književnika Kosova. Isto tako, Nositelj je Priznanja Albanskog haiku kluba, te Priznanja Kluba pisaca ”Kostandin Kristoforidhi” u Albaniji.
Tomislav Marijan Bilosnić je počasni član Društva albanskih umjetnika i književnika u Elbasanu i Kluba pisaca ”Kostandin Kristoforidhi” u Albaniji.
četvrtak, 7. svibnja 2026.
25 FPS festival_Komplicirana stvarnost i pažnja
25 FPS: KOMPLICIRANA STVARNOST I PAŽNJA
U posljednjim tjednima otvorenim za prijavu filmova za natjecateljski program, Festival 25 FPS najavljuje programe kojima će obilježiti svoje 22. rujansko izdanje. Rastrzan između mogućnosti aktivnog sudjelovanja u zajednici, digitalne dominacije i internetskog enshittificationa, suženog javnog prostora za razgovore o doprinosu filmske kulture tolerantnom i refleksivnom društvu, festival će organizirati dvodnevni seminar Disperzije koji će kratkim izlaganjima i filmskim programima opisati načine na koje smo fokusirani, dekoncentrirani ili raspršeni proučavajući višeslojna značenja pažnje. Znanstvenike, studente i publiku pratit će suradnički filmski program triju festivala, zagrebačkog domaćina te austrijskog Vienna Shorts i bosanskohercegovačkog Sarajevskog filmskog festivala.
Programe članova žirija Glorije Vilches (ES), Alie Syed (UK) i Federica Windhausena (AR), koji prikazuju arhivske, kultne i umjetničke filmove, zaokružit će hrvatsko izdanje priručnika o eksperimentalnom filmu u kojemu se među ostalim piše o žanrovima etnografskog filma, europske avangarde, o zvuku i soundtracku, feminističkom pristupu filmovanju, kolažnom filmu, ulozi filmskih festivala za suvremeni film ili primjerice proširenom filmu nekad i sad. Temi proširenog filma, popularnim audiovizualnim performansima uživo, pridonijet će pionir britanske avangarde i tradicije expanded cinema, Guy Sherwin, koji će u Zagrebu izvesti svoj kultni rad Man with Mirror.
Davnašnji festivalski slogan “Povećajte rezoluciju svoje percepcije”, osim u ovogodišnjem filmskom i konverzacijskom programu, ogleda se u novom dizajnu i vizualnom oblikovanju festivala dugogodišnjeg 25 FPS-ova dizajnera Andre Giunija pozivajući gledatelja da toj višedimenzionalnoj slici - posveti pažnju.
Programe i događanja Festivala 25 FPS podržavaju Hrvatski audiovizualni centar, Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Zaklada Kultura nova, Ministarstvo kulture i medija RH, European Short Film Network i Europska unija.
Službene stranice festivala: www.25fps.hr
Facebook: www.facebook.com/Festival25FPS
Instagram: www.instagram.com/25fps_festival
Vimeo: www.vimeo.com/festival25fps
Mastodon: www.mastodon.social/@25fpsfestival
Dalibor Jakus
Odnosi s javnošću
E: dalibor.jakus@gmail.com
M: 091 45 46 408
Pretplati se na:
Postovi
(
Atom
)