Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

Prikazani su postovi s oznakom izložbe. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom izložbe. Prikaži sve postove

utorak, 7. srpnja 2026.

Otvorenje diptih izložbe Staze leta ptica postale su rute izbjeglica: migracije ljudi i ne-ljudi u Galeriji Prozori i Galeriji VN

500x360.jpg

 

Otvorenje: četvrtak, 9. srpnja 2026.


Izlažu: Vjeran Vukašinović i Hu Yun (Galerija Prozori); Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo, Franc Purg (Galerija VN)


Galerija Prozori / Knjižnica S. S. Kranjčevića, Zapoljska 1

18:00 – performans Čitanje korovu, Vjeran Vukašinović

19:00 – otvorenje izložbe u Galeriji Prozori /

 Hu Yun: Laliguras, 2026.

Vjeran Vukašinović: Plutajuća / lebdeća pra-šuma – bilješke o jeziku Zemlje, 2026.


Galerija VN, Ilica 163 a


20:00 – otvorenje izložbe / Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo: Svaka revolucija je bacanje kocki, osim što, 2016. – 2026.

Franc Purg: Estetizirane informacije, 2014. – 2026.

20:30 performans Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo, Galerija VN


 

Kustosice: Petra Dolanjski Harni, Olga Majcen Linn i Suzana Marjanić


Vizual Ruta (radovi Hu Yun; Vjeran Vukašinović; Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo; Franc Purg)


U četvrtak, 9. srpnja 2026., otvara se diptih izložba Staze leta ptica postale su rute izbjeglica: migracije ljudi i ne-ljudi, realizirana kroz dvije međusobno povezane izložbene cjeline u Galeriji Prozori i Galeriji VN. Izložba okuplja radove Hu Yuna, Vjerana Vukašinovića, Damira Bartola Indoša, Tanje Vrvilo i Franca Purga, koji iz različitih perspektiva istražuju migracije ljudi i ne-ljudi, granice, prisilna kretanja i mogućnosti opstanka u svijetu obilježenom ekološkim i geopolitičkim krizama.

Program otvorenja započinje u 18 sati u Galeriji Prozori (Zapoljska 1), gdje će Vjeran Vukašinović izvesti performans Čitanje korovu. Otvorenje izložbe s radovima Vjerana Vukašinovića i Hu Yuna u Galeriji Prozori održat će se u 19 sati, dok će se druga izložbena cjelina s radovima Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo te Franca Purga otvoriti istoga dana u 20 sati u Galeriji VN (Ilica 163a), nakon čega u 20:30 slijedi performans Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo.

U Galeriji Prozori Hu Yun u radu Laliguras uspostavlja vezu između migracija biljnih vrsta i iskustava migrantskih radnika, dok Vjeran Vukašinović kroz istraživanje biljnih mreža, kukaca i ptica propituje oblike komunikacije koji nadilaze ljudski jezik te poziva na viševrsni dijalog s ne-ljudskim oblicima života.

Izložba u Galeriji VN naglasak stavlja na političke i etičke dimenzije migracija. Rad Svaka revolucija je bacanje kocki, osim što Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo tematizira stradanja sirijskih izbjeglica na europskim granicama, dok Franc Purg u projektu Estetizirane informacije povezuje podatke o suvremenim globalnim krizama s reakcijama biljke opremljene senzorima, propitujući odnose između ljudskih i ne-ljudskih aktera.

Kroz različite umjetničke poetike izložba otvara prostor za promišljanje migracija izvan isključivo ljudske perspektive. Povezujući iskustva ljudi, biljaka, životinja i drugih ne-ljudskih aktera, radovi ukazuju na međuovisnost svih oblika života te potiču promišljanje granica, pripadanja i mogućnosti zajedničkog života u svijetu obilježenom sve intenzivnijim ekološkim i društvenim promjenama.


Više o izložbi: https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/staze-leta-ptica-postale-su-rute-izbjeglica-migracije-ljudi-i-ne-ljudi/74363 

 

///////////////////// 


Program podržava Ministarstvo kulture i medija RH i Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.

Galerija Prozori / Knjižnica S. S. Kranjčevića Zapoljska 1, Zagreb

Radno vrijeme: ponedjeljak – petak / 8 – 20 h / subota / 8 – 14 h /

Tel: 38512318596

e-mail: galerija.prozori@kgz.hr

http: www.kgz.hr

srijeda, 24. lipnja 2026.

Tromjesečna izložba karikatura Nikole Listeša u Belgiji

 


Gotovo da nema festivala karikature u svijetu na kojemu nisu izlagali hrvatski karikaturisti i na njemu osvojili neku nagradu, a jedan od najuspješnijih je Nikola Listeš iz Kaštel Sućurca sa 111 osvojenih zlatnih, srebrnih, brončanih ili specijalnih (Grand Prix) nagrada. To je razlogom da je pozvan na predstavljanje svojih humorističkih radova u European Cartoon Centrum u Kruishoutemu pokraj Bruxellesa u Belgiji i to je prva samostalna izložba jednoga hrvatskog karikaturista u svijetu. Ta Kuća karikature utemeljena je 1978. i priređuje tromjesečne sezonske izložbe na kojima zadnjih godina predstavljaju po dva istaknuta svjetska karikaturista.     


Svečano otvorenje ovogodišnje Ljetne izložbe bilo je u subotu 20. lipnja 2026., a Listeš izlaže više od stotinu svojih nagrađivanih karikatura iz kojih gledatelja odmah osvoji snažna međuigra ideje i crteža.- istaknuto je na otvorenju ove izložbe majstora hrvatske karikature. 

Naziv Listešove izložbe je "Novo normalno / New Normal" kako je naslovljena i njegova knjiga karikatura bez riječi objavljena krajem 2023. godine u izdanju Gradske knjižnice Kaštela. 

Izložba se može pogledati do 20. rujna 2026. U drugom dijelu galerije ECC-a istodobno  je otvorena izložba karikatura najuspješnijega srednjoazijskog autora Galyma Boranbayeva iz Kazakhstana.

Hrvatsko društvo karikaturista imalo je 2015. u ECC-u u Kruishoutemu skupnu izložbu radova svojih članova.

ponedjeljak, 18. svibnja 2026.

Predavanje Snježane Radovanlije Mileusnić: Izložba muzejske knjige, 26.5.2026.

 

Poštovani,


pozivamo vas da nam se pridružite na predavanju Izložba muzejske knjige, koje će održati Snježana Radovanlija Mileusnić, voditeljica Knjižnice Muzejskoga dokumentacijskog centra u Zagrebu. 

Predavanje organizira Radna grupa za izložbenu djelatnost Hrvatskoga knjižničarskog društva, a održat će se u utorak, 26. 5. 2026. u 13 sati u prostoru Hrvatskoga knjižničarskog društva (Ulica Hrvatske bratske zajednice 4).

Knjižnica Muzejskoga dokumentacijskog centra (MDC) u Zagrebu već 45 godina u kontinuitetu organizira izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija koju održava na središnjem sajmu knjiga – Interliberu Zagrebačkoga velesajma. Od samoga početka 1982. godine do danas izložbe muzejske izdavačke djelatnosti održavaju se s istim ciljem – omogućiti muzejima da s pomoću svojih publikacija budu otvoreniji, vidljiviji i prepoznatljiviji, pomoći im da njihove knjige budu prihvaćen(ij)e, korišten(ij)e i potrebn(ij)e, da (p)ostanu dio neizostavne muzejske ponude, ali i potražnje.

U izlaganju će se ukratko predstaviti muzeji kao (ne)vidljivi nakladnici, osnovne vrste muzejskih publikacija i svrha njihova objavljivanja. Fokus će se staviti na načine pripreme i organizacije izložaba, njihove popratne programe kao i izradu kataloga izložaba.


Snježana Radovanlija Mileusnić je od 1992. zaposlena kao knjižničarska savjetnica i voditeljica Knjižnice Muzejskoga dokumentacijskog centra (MDC-a) u Zagrebu. Akademski stupanj magistrice znanstvenoga polja informacijske znanosti stekla je 2002. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1993. voditeljica je jedinstvenog izložbenog projekta godišnje izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, uz koju izrađuje i popratni Katalog izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija.

Prateći izdavačku djelatnost muzeja, 2011. pokreće ciklus edukativnih radionica „Kako objaviti dobru muzejsku knjigu“ kao novi edukativni projekt za muzejske djelatnike koji se bavi specijaliziranim pitanjima i problematikom iz suvremenog muzejskog nakladništva. Urednica je i popratnih zbornika-priručnika iz istoimenoga nakladničkog niza. Osnovna područja profesionalnog interesa: muzejsko knjižničarstvo, muzejska izdavačka djelatnost, knjiga i književnost u muzejima, digitalizacija i mrežna prezentacija kulturnih sadržaja…

Veselimo se vašem dolasku!

Radna grupa za izložbenu djelatnost 
Hrvatskog knjižničarskog društva


srijeda, 13. svibnja 2026.

CeKaTe | Šansona se vraća na Trešnjevku: koncert posvećen Zvonku Špišiću okuplja glazbenike i publiku pod otvorenim nebom

 


Trešnjevka će i ove godine postati pozornica zagrebačke šansone. U subotu, 23. svibnja 2026. u 18 sati, u Parku Zvonka Špišića održat će se koncert na otvorenom „Šansona u Parku Zvonka Špišića”, večer posvećena glazbi grada, njegovim ulicama, kvartovima i ljudima koji su ih pretvarali u pjesme.

Koncert donosi spoj poznatih glasova, zborskih izvedbi i kvartovske atmosfere u prostoru koji nosi ime jednog od najvažnijih autora hrvatske šansone. Upravo zato Trešnjevka ovdje nije samo lokacija događanja, nego i njegov glavni motiv – prostor sjećanja, glazbe i urbanih priča koje su obilježile generacije Zagrepčana.

Na pozornici će nastupiti Lucrecia Aragón, Lea Dekleva, Breza Pajić, Željka Veverec, Sergej Božić, Ibrica Jusić i Josip Makar, uz sudjelovanje Zbora Izvor, Dječjeg zbora Zagrebački anđeli, Dječjeg zbora OŠ Ljubljanica Trešnjići te Tamburaškog društva Kerest iz Kerestinca.

Program je ujedno i posveta Zvonku Špišiću, pjesniku, skladatelju i kantautoru čije su pjesme ostale trajno povezane sa Zagrebom i njegovom svakodnevicom. Njegovo stvaralaštvo bilježilo je grad iznutra, njegove male prizore, emocije, prolaznike i kvartove, zbog čega njegove pjesme i danas djeluju blisko i prepoznatljivo.

Dio večeri bit će posvećen i umjetničkoj ostavštini obitelji Dedić, autorima koji su snažno obilježili domaću šansonu i urbanu glazbenu scenu.

Koncert će se održati u Parku Zvonka Špišića (križanje Kostelske i Zorkovačke ulice), a ulaz je besplatan. U slučaju kiše program će biti održan u dvorani Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1.

Organizator koncerta je Vijeće gradske četvrti Trešnjevka sjever, a partner programa je Centar za kulturu Trešnjevka.

Izložba „Iz obiteljske ostavštine Zvonka Špišića”

Program posvećen Zvonku Špišiću nastavlja se i u galeriji Modulor Centar za kulturu Trešnjevka, gdje će 29. svibnja 2026. u 12 sati biti otvorena izložba „Iz obiteljske ostavštine Zvonka Špišića”.

Izložba donosi presjek umjetničkog opusa i osobne ostavštine autora kojeg je književnica Sunčana Škrinjarić još 1969. godine u časopisu "Vikend" nazvala „Milionerom s Trešnjevke”, opisujući umjetnika čije je stvaralaštvo ostalo duboko povezano sa Zagrebom, njegovim kvartovima i svakodnevicom.  

Publika će izložbu moći pogledati do 10. srpnja 2026., svakim radnim danom od 10 do 20 sati, uz slobodan ulaz.


ponedjeljak, 11. svibnja 2026.

Poziv na predavanje Mateja Kneževića: Galerija u bolnici: neočekivani prostori umjetnosti, 13. 5. 2026.


Pozivamo vas da nam se pridružite na predavanju koje će održati liječnik, umjetnik i kustos Matej Knežević Galerija u bolnici: neočekivani prostori umjetnosti


Predavanje organizira Radna grupa za izložbenu djelatnost Hrvatskog knjižničarskog društva, a održat će se u srijedu 13. 5. 2026. u 13 sati Knjižnici S. S. Kranjčevića / Galeriji Prozori, Zapoljska 1, gdje je u tijeku autorova izložba.

Predavanje Mateja Kneževića, liječnika, umjetnika i kustosa, donosi uvid u umjetnički rad koji se razvija na sjecištu medicine, svakodnevnog rada u bolničkom sustavu i suvremene umjetnosti. Autor će se osvrnuti na načine na koje se njegov medicinski rad prelama s umjetničkom praksom — ne samo na razini tema, nego i kroz metode rada, etička pitanja te neposredan odnos prema ljudima i prostoru institucije. Poseban naglasak bit će stavljen na Galeriju Ligatura, galeriju koju je pokrenuo i vodi unutar Klinike za urologiju KBC Sestre milosrdnice, a koja predstavlja specifičan primjer povezivanja suvremene umjetnosti i zdravstvenog sustava. Kroz program galerije suvremena umjetnost izmješta se izvan uobičajenih izlagačkih okvira i postaje dio prostora liječenja, susreta i svakodnevice pacijenata, medicinskog osoblja i posjetitelja.

Predavanje će otvoriti pitanja o potencijalu izložbenih i umjetničkih praksi unutar institucija koje primarno nisu namijenjene kulturi, o mogućnostima stvaranja drugačijih modela participacije i komunikacije s publikom, kao i o načinima na koje prostori poput bolnica i knjižnica, iako različitih primarnih funkcija, mogu putem umjetnosti djelovati kao mjesta susreta, razmjene iskustava i stvaranja novih oblika zajedništva.

Matej Knežević (1983.) je vizualni umjetnik koji umjetničku praksu oblikuje oko tema iz svakodnevice. Dobitnik je nagrade Radoslav Putar 2017. godine za najboljeg mladog suvremenog umjetnika. Voditelj je hibridnog umjetničko-medicinskog prostora “Ligatura” u Zagrebu. Radi kao liječnik, specijalist urologije u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu. Recentnije samostalne izložbe uključuju: Art radionica Lazareti Dubrovnik, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Institut za suvremenu umjetnost Zagreb, RU Gallery u New Yorku, Atelieri Žitnjak u Zagrebu.

utorak, 5. svibnja 2026.

„Pastel u svibnju“ Tomislava Marijana Bilosnića | Prva ovogodišnja izložba članova HDLU Zadar


U Galeriji HDLU Kapetanova kula na Trgu pet bunara u Zadru 4. svibnja 2026. u 19:30 sati otvorena je izložba „Pastel u svibnju“ Tomislava Marijana Bilosnića, istaknutog hrvatskog književnika i slikara. Izložbu je otvorio predsjednik HDLU Zadar Dragan Jelavić, a događaju su, uz mnogobrojnu publiku, nazočili i predstavnici Zadarske županije, Općine Zemunik Donji, odbora za proslavu 300 godina Arbanasa, Turističke zajednice grada Zadra, kao i brojni slikari i književnici, te predstavnici zadarskih medija.

Likovna kritičarka Iva Körbler, već je ranije, istaknula je kako se Bilosnićevo slikarstvo odlikuje ekspresivnim kolorizmom jarkih boja, koji odudara od lokalne tradicije te priziva pejzaže južnih mora i divljih tropskih krajolika.

Naglasila je i specifičan spoj impresije i ekspresije u njegovim radovima, kao i umjetničku individualnost koja se opire prosjeku i konvencijama.

Bilosnić iza sebe ima stotinjak samostalnih i brojne skupne izložbe, a radi u tehnikama monotipije, ulja, pastela, gvaša, tuša, crteža i umjetničke fotografije. 

Autor je više slikarskih i pjesničkih monografija, a za svoj je rad višestruko nagrađivan, uključujući i međunarodna priznanja za slikarstvo i fotografiju.

Na kraju, publici se obratio i sam autor, Tomislav Marijan Bilosnić pročitavši svoj tekst (Pri)Kazati prirodu objavljen u njegovoj slikarskoj monografiji „Mediteranski pastel“. Izložba je popraćena plakatom i iscrpnim katalogom. Inače, ova je izložba prva u nizu izložbi  HDLU Galerije Kapetanova kula u 2026. godini.  


subota, 2. svibnja 2026.

Otvorenje Izložbe „Pastel svibnju“ Tomistava Marijana Bilosnića



U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi. 

Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).

U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić,  Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi. 



srijeda, 22. travnja 2026.

Galerija Prozori | Najava - otvorenje izložbe mladog suvremenog umjetnika: Matej Knežević: I Would Like To Thank You. Utorak, 28. 4. 2026. u 19 sati

 


Galerija Prozori

Knjižnica S. S. Kranjčevića, Zapoljska 1, Zagreb


NAJAVA - OTVORENJE IZLOŽBE


Matej Knežević / I Would Like To Thank You.


utorak, 28. 4. 2026. u 19 sati


Izložba ostaje otvorena do 17. 5. 2026.


U svojoj umjetničkoj praksi Matej Knežević često polazi od dvostrukosti koja se prelama u njegovom profesionalnom radu. U tom su smislu medicina i umjetnost dva lica čije naličje, u različitim izložbenim postavima i kontekstima, poprima slojevite objektne, konceptualne i izvedbene forme, pa ovakva specifičnost na suvremenoj umjetničkoj sceni vrlo jasno pozicionira autorovo djelovanje.
 
Rad za Galeriju Prozori uključuje umjetničku knjigu, konceptualnu jezičnu intervenciju na galerijskim izlozima i performativni čin, koje povezuje ideja zahvale kao semantičko i relacijsko središte rada. Umjetnička knjiga sastavljena je od preuzetih stranica autorskih zahvala iz medicinskih udžbenika, koji transformirani iz marginalnih zapisa medicinske literature, sada postaju središnji element umjetničke strukture. Objekt otvara slojeve između osobnog iskustva, institucionalnog znanja i materijalne memorije, a ovaj arhiv posveta autor će i performativno aktivirati. Opremljen konstrukcijom koja simulira knjižne police, u sklopu otvorenja posjetiteljima će osobno uručiti primjerke knjige – zahvaliti. Ovaj čin zahvale predstavlja okosnicu rada, kao tjelesno izvođenje jedne javne riječi – „thank you/hvala“, ujedno ispisane duž galerijskih izloga.

Na kraju, kontekst Galerije Prozori koja dijeli svoj prostor s Knjižnicom S. S. Kranjčevića dodatno uspostavlja poveznicu s autorovim radom u bolničkom okruženju, gdje je zaposlen kao liječnik te u sklopu kojeg je pokrenuo i vodi Galeriju Ligatura, čiji izložbeni prostor čine zidovi Klinike za urologiju. Autor je pritom u stalnoj relaciji s drugima, pri čemu se ti odnosi rijetko uspostavljaju kao ravnopravni, osobito u medicinskom sustavu obilježenom hijerarhijama znanja i moći. Upravo zato Matej Knežević otvara pitanje mogućnosti drugačijih odnosa, pa kao što medicinu preobražava u medij, tako i umjetnost izmješta iz konvencionalnih okvira i postavlja je na neočekivana mjesta, poput bolničkih prostora. Ove paralelne situacije otvaraju sloj rada u kojem se institucionalni okviri zrcale i preklapaju, pa se rad uspostavlja kao otvorena situacija koja nastaje kroz odnose i susrete. „Thank You/Hvala“ pritom funkcionira kao gesta koja povezuje te razine i uspostavlja odnos, ostajući otvorena prema drugome.

iz predgovora, Petra Dolanjski Harni


/////////////////////////////////////

Matej Knežević (1983.) je vizualni umjetnik koji umjetničku praksu oblikuje oko tema iz svakodnevice. Dobitnik je nagrade Radoslav Putar 2017. godine za najboljeg mladog suvremenog umjetnika. Voditelj je hibridnog umjetničko-medicinskog prostora “Ligatura” u Zagrebu. Radi kao liječnik, specijalist urologije u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu. Recentnije samostalne izložbe uključuju: Art radionica Lazareti Dubrovnik, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Institut za suvremenu umjetnost Zagreb, RU Gallery u New Yorku, Atelieri Žitnjak u Zagrebu.

/////////////////////////////////////
 
Program podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.
Galerija Prozori / Knjižnica S. S. Kranjčevića

srijeda, 25. ožujka 2026.

Otvorenje izložbe Borisa Pleše „It’s Not Only Rock ’N’ Roll“ u Galeriji Modulor


Boris Pleše
galeriji Modulor Centra za kulturu Trešnjevka u utorak, 31. ožujka 2026. u 19 sati otvara se izložba It’s Not Only Rock ’N’ Roll zagrebačkog grafičkog dizajnera Borisa Pleše. Izložba ostaje otvorena do 17. travnja 2026., a može se razgledati svakim radnim danom od 10 do 20 satiUlaz na izložbu je slobodan.

Izložba predstavlja ciklus digitalnih vektorskih ilustracija koji je nedavno objavljen i u obliku opsežne istoimene monografije u izdanju Rockmarka. Monografija, na više od 400 stranica, donosi izbor od 200 grafika nastalih kroz višegodišnji autorski rad, a izložba u galeriji Modulor pruža uvid u ključne segmente tog vizualnog opusa.

Riječ je o opsežnom korpusu radova čije su tematske okosnice glazba, književnost, film te analogno-digitalni aspekti suvremenog života. Ove vizualne dosjetke nastaju kao svojevrsna protuteža svakodnevnim dizajnerskim zadacima i radu s klijentima te predstavljaju oblik mentalne higijene. Kroz minimalistički vizualni jezik, uz reducirane grafičke elemente i ograničenu paletu boja, Pleša oblikuje radove koji istodobno funkcioniraju kao plakati, portreti i interpretacije stihova, citata i kulturnih referenci.

Minimalistički plakati Borisa Pleše u posljednjih su pet godina izlagani na brojnim izložbama, umjetničkim sajmovima i festivalima, a nalaze se i u privatnim i javnim kolekcijama u više od 60 zemalja na šest kontinenata. Autor je profesionalni član Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD)ULUPUH-a i HDLU Zagreb.

Izložba It’s Not Only Rock ’N’ Roll još jednom potvrđuje Plešin prepoznatljiv autorski rukopis u kojem se susreću dizajn, umjetnost i popularna kultura, a publiku poziva na duhovito i promišljeno čitanje vizualnih poruka.




utorak, 24. ožujka 2026.

Najava - otvorenje izložbe | Darko Aleksovski / Never not in love

 

Darko Aleksovski : Untitled (A Memory of a Palm Tree), 2025., pastela na papiru



Praksa makedonskog umjetnika Darka Aleksovskog već se niz godina razvija u dijalogu s različitim europskim gradovima, a posebno snažnu i kontinuiranu vezu umjetnik održava s hrvatskom umjetničkom scenom. Bio je polaznik WHW Akademije 2022. godine u Zagrebu, a tijekom posljednjeg desetljeća kroz različite rezidencijalne programe, izložbe i radionice više je puta boravio i radio u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Rijeci. Njegovi projekti često nastaju upravo u dijalogu s lokalnim prostorima, susretima i svakodnevnim iskustvima boravka u gradu. Privremeni boravci, putovanja i kratkotrajni susreti važan su tematski okvir njegova rada, u kojem se osobne priče i fragmenti sjećanja isprepliću s urbanim pejzažima kroz koje se umjetnik kreće. U tim procesima Aleksovski se služi različitim medijima, od crteža, veza i prostornih instalacija do kreativnog pisanja i  fanzina kroz koje istražuje načine na koje mašta, sjećanje i iskustvo prostora međusobno djeluju. (…)

U zagrebačkoj Galeriji Prozori rad je sada smješten u drugačiji, ali jednako sugestivan i prikladan kontekst — u prozore Knjižnice S. S. Kranjčevića, gdje se ovoga puta otvara prema javnom prostoru. Ova lokacija gotovo prirodno povezuje rad s mjestom njegova izlaganja: pisma, kao forma intimnog zapisa, pojavljuju se upravo ondje gdje se riječ čuva, posuđuje i dijeli. U ovoj se postavci mijenja i sam čin čitanja. Za razliku od ranije instalacije, u kojoj su posjetitelji morali otvoriti kuverte kako bi pristupili pismima, ovdje su ona već izložena i dostupna pogledu prolaznika. Ljubavna pisma tako izlaze iz prostora izložbe i ulaze u širi javni prostor grada, gdje prolaznici postaju namjerni ili nenamjerni čitatelji intimnih rečenica. Privatna korespondencija pritom se pretvara u otvoreni, gotovo slučajni susret između teksta i grada. Takva situacija podsjeća na ono što teoretičarka Lauren Berlant opisuje kao „intimne javnosti” — prostore u kojima privatni osjećaji cirkuliraju među nepoznatim ljudima i stvaraju privremene zajednice dijeljenih emocija.    
Serija Love Letters to Loneliness sastoji se od sedam pisama napisanih na pisaćem stroju. Iako su upućena konkretnim osobama, pisma ostaju neadresirana i nikada poslana, zadržavajući status intimnih zapisa koji postoje između osobnog obraćanja i njegove nemogućnosti. Pisma, postavljena usporedno s crtežima palmina drveća, stvaraju atmosferu melankoličnog, gotovo zamišljenog pejzaža te otvaraju prostor u kojem privatni osjećaji slobodno cirkuliraju među nepoznatim ljudima, oblikujući privremene zajednice dijeljenih emocija.


iz predgovora, Iva Jurić


Više o izložbi https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/darko-aleksovski-never-not-in-love/73156 

 

////////////////////////////////////////

Darko Aleksovski (r. 1989.) vizualni je umjetnik sa sjedištem u Sjevernoj Makedoniji. Diplomirao je i magistrirao na Fakultetu likovnih umjetnosti u Skoplju. Sudjelovao je u rezidencijalnim programima u Beču, Frankfurtu, Skoplju, Linzu, Splitu, Dubrovniku i Grazu.

Među značajnijim međunarodnim skupnim izložbama izdvajaju se EX-SITU: Artistic Positions on Endangered Biodiversity and the Coexistence of Species u Nacionalnom muzeju Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Bosna i Hercegovina), You Can’t Discourse Without Disco – WHW Akademija 2022 u Galeriji Nova (Zagreb, Hrvatska), Traces and Memories u Counihan Gallery u Brunswicku (Melbourne, 2021), What would happen if? The choice to build an alternative future u Museo Santa Joana (Aveiro, 2020) te 55. Oktobarski salon – Disappearing Things u Muzeju grada Beograda (Beograd, 2014).

////////////////////////////////////////

Never Not in Love je site-specific instalacija sastavljena od dviju serija radova: Waves – serije crteža pastelom na papiru varijabilnih dimenzija i Love Letters to Loneliness – sedam tipkanih tekstova na papiru.

Projekt je prvi put produciran i izložen 2019. godine kao site-specific instalacija u PrivatePrint Studiju (Skoplje, Sjeverna Makedonija). Različite iteracije radova izlagane su na samostalnim i skupnim izložbama, među kojima su 2021. godine XIII Bijenale mladih umjetnika u Muzeju suvremene umjetnosti (Skoplje, Sjeverna Makedonija); 2023. godine u Galeriji Prostor (Split, Hrvatska) i Muzeju suvremene umjetnosti (Skoplje, Sjeverna Makedonija); te 2025. godine u Umetnostnoj galeriji Maribor (Maribor, Slovenija) i Francuskom institutu (Skoplje, Sjeverna Makedonija).

Prijevod i lektura pisama na hrvatski: Jasmina Šarić i Kristina Tešija (pisma 1, 3 i 7); Iva Jurić (pisma 2, 4, 5 i 6).

/////////////////////////////////////

Program podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.
Galerija Prozori / Knjižnica S. S. Kranjčevića
Zapoljska 1, Zagreb
Radno vrijeme: ponedjeljak – petak / 8 – 20 h / subota / 8 – 14 h /
Tel: 38512318596
e-mail: galerija.prozori@kgz.hr
http: www.kgz.hr

ponedjeljak, 16. veljače 2026.

Galerija Prozori | Otvorenje Izložbe: Branka Cvjetičanin i Mak Cvjetičanin / 616.89/700 Razgovori u tišini, četvrtak, 19. 2. u 19 sati

 

Fotografija: Mak Cvjetičanin

Izložba donosi relacijsku i angažiranu umjetničku situaciju u kojoj Branka Cvjetičanin, zajedno sa svojim nećakom Makom Cvjetičaninom, otvara prostor neurodivergentnoj perspektivi kao ravnopravnoj poziciji umjetničkog stvaranja. Na razmeđu umjetnosti, društva, osobnih povijesti i društvenih zadatosti, dvoje umjetnika izložbu grade kao zajedničko iskustvo koje nastaje iz odnosa, odgovornosti i dijeljenog pogleda na svijet. Stoga se ne radi o izložbi koju Branka radi za Maka, niti o gesti povlačenja kako bi se prepustilo mjesto drugom autoru. Riječ je o zajedničkom pogledu i povezanosti koji otvaraju vizuru u specifičan, ali slojevit umjetnički senzibilitet, ukazujući istovremeno na mogućnosti zajedničkog stvaralaštva u netipičnim okolnostima. U sklopu otvorenja gostuje umjetnik Slaven Tolj, čija će intervencija otvoriti prostor susreta i suradnje te dodatno naglasiti relacijsku dimenziju rada. 

Središnji vizualni segment izložbe čini serija printeva izloženih u galerijskim izlozima, ponajprije Makovih eksperimentalnih fotografskih nizova. Riječ je o sukcesivno nanizanim prizorima svakodnevice, često s izletničkih i šetačkih ruta, koji u ponavljanju i minimalnim varijacijama prizivaju filmsku sekvencu. Snimljeni kadrovi svjedoče o zajedničkom umjetničkom i življenom iskustvu, ali i o specifičnoj osjetljivosti percepcije koja izmiče normativnim obrascima gledanja. Usporedno s fotografskim serijama, na Dječjem odjelu knjižnice zajedno kreiraju instalaciju u čijem je središtu serija Makovih crteža nastalih u ranijoj fazi, koja potvrđuje njegov interes za promatranjem svijeta kao filma.

Ovako uspostavljena umjetnička situacija uvodi temu neurodivergentnosti i kao odgovor na sam galerijsko-knjižnični izložbeni kontekst.  Naime, naslov izložbe ispisan je kao računalni kod, referirajući se na klasifikacijsku oznaku 616.89, kojom se neurodivergentnost unutar knjižničnih sustava i dalje smješta u medicinsko-patologizirajući okvir. Kritičkim upisivanjem i povezivanjem oznaka koje se odnose na neurodivergentnost i umjetnost, izložba propituje neutralnost klasifikacijskih sustava te ukazuju na njihovu aktivnu ulogu u oblikovanju društvenih hijerarhija i granica prepoznatljivosti. U toj simboličkoj i stvarnoj intervenciji umjetnost ulazi u medicinsko polje kako bi ga iznutra destabilizirala, otvarajući prostor u kojem se razlike u percepciji, mišljenju i bivanju uspostavljaju kao jednakovrijedne.

iz predgovora, Petra Dolanjski Harni

Više o izložbi: https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/branka-cvjeticanin-i-mak-cvjeticanin-616-89-700-razgovori-u-tisini/72740 

//////////////////////////////

Mak Cvjetičanin - umjetnik u nastajanju, od malena istražuje različite medije. Njegova intenzivna usmjerenost na vizualne i osjetilne elemente, kao i sposobnost duboke koncentracije na kreativne procese kroz duža vremenska razdoblja, oblikuju praksu prepoznatljivu po neverbalnim elementima, produljenom trajanju i vizualnoj složenosti. Boje, perspektive i prostorna memorija isprepliću se s intenzitetom i prirodom njegovih emocionalnih iskustava. Visoka koncentracija i ponavljajući aspekti njegova rada - jarke boje i gusti nanos boje - otkrivaju poseban način doživljavanja i predstavljanja svijeta. Intenzivna emocionalna i osjetilna iskustva uhvaćena u njegovim radovima mnogi prepoznaju kao odraz neurodivergentnih načina razmišljanja. Kroz tu perspektivu otvara se posve novi svijet - svijet koji ne slijedi tradicionalnu logiku, već nudi vlastiti ritam, jezik i ljepotu. Svijet iz kojeg možemo učiti, ako smo spremni slušati na drugačiji način. Njegova prva samostalna izložba bila je s njegovih 13 godina u zagrebačkoj galeriji Greta. Ilustrira naslovnice knjiga (Book&Zvook), a njegovi radovi dijelom su privatnih kolekcija. Za 2026. godinu priprema izložbu u dubrovačkoj galeriji Flora.
 
Branka Cvjetičanin - umjetnica, kustosica i producentica. Djeluje u sferi suvremenih umjetničkih i kulturnih praksi, s fokusom na interdisciplinarnost, vizualne umjetnosti i vizualnu antropologiju, angažirane umjetničke prakse. Surađuje na brojnim nacionalnim i međunarodnim programima i projektima na razvoju zajednica ruralnih, poslijeratnih i socijalno ugroženih područja i/ili područja posebne skrbi. 1999. inicira Polygon Centar za istraživanja i razvoj projekata u kulturi i Polygon OSa platformu za umjetnička istraživanja. Cvjetičanin se educira u području izvedbenih umjetnosti, site-specific kazališnoj režiji i umjetničkoj produkciji (MAPA Amsterdam, Oerol Festival NL). Završava poslijediplomski studiji na Bauhaus Kollege u Dessauu, stječe Diplomu Ženskih studija. Sudjeluje na stvaranju i realizaciji programa Rijeka 2020 EPK na poziciji Glavne umjetničke voditeljice programskog pravca 27 susjedstava. Dobitnica je Erhard Busek Award za angažiranu umjetnost koju joj dodjeljuje UNIRI - Centar za napredne studije SEE i Grad Rijeka, kao i drugih nagrada i umjetničkih rezidencijalnih programa. Od 2023. godine gošća je na UNIRI - Delta Lab Urbani studijima u Rijeci gdje održava umjetničko-diskurzivna predavanja o ekonomiji tijela i poziciji pješaka u prostornim zadanostima. Aktivna je umjetnica koja djeluje u nacionalnom i međunarodnom kontekstu. Članica je HZSU-a, HS AICA, A.R.E.A. mreže.
 
//////////////////////////////


Zahvale: Boris Bedrač, Luka Gusić, Lana Hamberger, Iva Kranjčić

Program podržava: Ministarstvo kulture i medija RH i Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba

Galerija Prozori - Knjižnica S. S. Kranjčevića
Zapoljska 1, Zagreb
Radno vrijeme: ponedjeljak - petak / 8 - 20 h / subota / 8 - 14 h /

utorak, 10. veljače 2026.

Udruga Muzej anđela Varaždin poziva zainteresirane slikare, kipare, kolekcionare i udruge za sudjelovanje u Izložbi pisanica


Izložba će se održati u prostoru Muzeja anđela Varaždin u razdoblju od 16. ožujka do 10. travnja 2026. , s ciljem predstavljanja bogatstva tehnike, motiva i raznolikosti u ukrašavanju pisanica.


PRIJAVA NA NATJEČAJ MORA SADRŽAVATI

  • Ime i prezime, adresa, kontakt telefon i e-mail

  • Kratki životopis s popisom samostalnih i skupnih izložbi (ukoliko postoji)

  • Idejni opis radova koji uključuje:

  • naziv rada

  • opis pisanica i korištenih tehnika

  • dimenzije

  • eventualne posebne potrebe za tehnički postav

  • Do 5 fotografija pisanice ili instalacije

 

ROK I NAČIN PRIJAVE

Odabir radova izvršit će komisija Muzeja anđela.

Izlagači su suglasni da se njihovi radovi mogu fotografirati i koristiti u promotivne svrhe Muzeja

anđela i iste izložbe.

Prijave se šalju najkasnije do 1. ožujka 2026.

na e-mail adresu: angelusmuseum@gmail.com

Uz obaveznu napomenu u predmetu e-maila:

„IZLOŽBA PISANICA“

 

DOSTAVA RADOVA

Autori izabranih radova obvezni su osobno dostaviti svoje radove u Muzej anđela

najkasnije u ponedjeljak, 9.3.2026. , tijekom radnog vremena muzeja.