Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

Prikazani su postovi s oznakom Žaklina Kutija. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Žaklina Kutija. Prikaži sve postove

srijeda, 25. veljače 2026.

Nikola Šimić Tonin | Ne oponašajte nikoga. Budite svoji.


Razgovor pripremila i vodila Žaklina Kutija

Predstavite nam se u nekoliko crtica.


Nikola Šimić Tonin, Busovljaka rođen, 8. siječnja 1962. Crkvice – Zenica, BiH. Pjesnik, pripovjedač, putopisac, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu i esejist, pisac udžbenika, lektirni pisac, književni, kazališni, filmski, likovni kritičar, aforističar, prevoditelj s makedonskog, bugarskog i ruskog, antologičar, nakladnik, tekstopisac i novinar. Objavio sam 41. knjigu, prevođen i nagrađivan. Dragovoljac Domovinskoga rata. Djelatnik u kulturi.

Osmislio sam i vodim 5 književnih manifestacija (Manifestacija čakavske poezije u  Kalima, „Joja Ricov“ – pokrovitelj Zadarska županija, Općina Kali; Manifestacija Domoljubne poezije Stijeg slobode, Knin, Kninska tvrđava – Pokrovitelj Ministarstvo hrvatskih branitelja; Nagradu „Zoranić“ za roman godine – pokrovitelj HAZU, Razred za književnost, Zadar; Haiku miru, – pokrovitelj Biograd n / m i Veleposlanstvo Japana; Nagradu „Goran Bujić-Književnici novinari“ i Nagrada „Donat“ – pokrovitelj grad Zadar i Zadarska županija, Zadar;) Živi i radi U Dragama, Pakoštane i u Zadru.

Koliko se dugo već bavite pisanjem?

Prvu sam pjesmu objavio u drugom razredu OŠ. U „Veseloj svesci”, od tada sam neprekidno nazočan u književnim i drugim časopisima i portalima, uz književnost pratim i sport, politiku, umjetnički sam fotograf, nagrađivan za umjetničku fotografiju uz 27 samostalnih izložbi. Do sada imam 3100 bibliografskih jedinica. Izvor sam mnogim znanstvenim radovima. Pokrenuo sam časopis za umjetnost, znanost i kulturu A1 razine: „Zadarski književni ljetopis”.

Kojeg bi autora izdvojili kao svoj literarni uzor?

Više je njih, od Branka Ćopića, Kasima Derakovića, Dubravka Horvatića. Antu Ćorlukića.. Svaki od njih me usmjerio, i bio moj književni oslonac, hvala im na tome.

Što Vas najčešće inspirira za pisanje?

Često je jedna neobična riječ dovoljna. I život zna pomoći očešati se od mene, življenim i proživljenim. Naime, živio sam u 39 gradova, od toga u 11 u zapadnim zemljama. Kako sam i pisac za djecu, u druženju s njima govorim im kako ja i nisam pisac, pjesnik, već medij, i kako mi pjesme dolaze same. A onda uslijedi neobično pitanje: „Kako znaju u koju će uči glavu?”


Kako se nosite s kritikama na svoj rad?

Volim čuti kritiku na svoj rad. Nekada te probudi. Razmislim o rečenom. Usvojim ako me uvjeri. Nastavim po starom ako me se ne primi.

Koji bi savjet dali autorima početnicima?

Ne oponašajte nikoga. Budite svoji. Budite hrabri. Slijedite svoje nadahnuće i svoj put. I sustavno radite na sebi. Čitajte, čitajte i čitajte. Poslušajte svaku kritiku i budite zahvalni na njoj, ako vas ne dotakne, ne uvjeri, ne nakalemi se na vas, nastavite dalje po  svom.

Koji su Vaši planovi za budućnost?

Velik je broj projekata, Manifestacija, radim na monodrami, (Pandur). Drami (Moj otac muž moje žene). Filmu po mom romanu (Mahala). Po mojoj poemi (Ustani kada kažeš Vukovar) ide opera… i još toliko toga.

srijeda, 3. studenoga 2021.

Žaklina Kutija | Morfička retorika


vrhunci tuge
zabijeljeli
života nevrijeme
duša u traganju
zastala pred svodom
stope prethodnika
spajaju trepavice
stiješnjen pogled
priziva osmijeh

nedjelja, 23. svibnja 2021.

Žaklina Kutija | Pogled


Pogled plovi
nedodirom
jasnost
slikom plijeni
škripa kočnica
u daljini podsjeti na postojanje
odlutao u mirnoću
pogled se vrati s putovanja
na pragu blatnjave čizme
na ogradi ostavljena kapa
ispod cvijeta uzdignut stoji
izmet psa

ponedjeljak, 1. veljače 2021.

Žaklina Kutija | Omča



Mir samoću miluje
u povoju od mraka.
Sjene stazom pričaju
omču misli snuju.

Umoran šetač nosi put
stopama iz blata.
Po stazi trag očišćenja
putokaz sjeni ostavlja

Omča misli steže se
kraj staze nazire.

U povoju od mraka
mir samoću miluje.

subota, 16. siječnja 2021.

Žaklina Kutija | Kontejner

Razmišljajući kako zaustaviti priču koja je bubnjala u meni i htjela van iz mene, kao i mnoge prije, zapela sam na rupu u asfaltu i moj brižno skrivani otpad rasuo se po jednosmjernoj cesti s dvije trake koje su vodile u stari dio grada. Staklo se kotrljalo u raznim smjerovima, a ja preneražena smišljala kojim ih redoslijedom najbrže pokupiti. Sitni sati. Zveckanje je razbudilo neke koji su izvirili na prozore s desne strane ulice i privuklo pozornost onih koji su, vječno naslonjeni, pratili sve na ulici.

Što gledaš, htjela sam reći jednoj od njih. Evo sad si vidjela. Jesu, boce su... ali ti to znaš, samo, htjela si mi vidjeti lice, podrugljivo buljiti. Nije. Smirila se i, kao da radi značajan posao, počela skupljati boce polako pogledavajući svaku, kao da će ju staviti na policu trgovine, a ne u vreću za otpad. Malo se zaboravila, jer, u jednom trenutku je prema njoj jurio automobil. Naravno, vozač nikoga u to vrijeme nije očekivao na jednosmjernoj dvotračnoj cesti pa je nagazio gas. Opsovao je glasno, divlje, prostački, prestrašen moguće nesreće koja ga je zamalo snašla. Ludo luda! – ponavljao je.

ponedjeljak, 7. prosinca 2020.

Žaklina Kutija, Nikola Šimić Tonin | Uz 20.- godišnjicu od odlaska Vlade Gotovca

 

PJESNIKOVI POLITIČKI I PJESNIČKI PUTOPLETI
VLADO GOTOVAC – POETIKA DUŠE – POETIKA ŽIVOTA 

Uvod

Likom i djelom svjedok vremena, Vlado Gotovac svjedoči vrijednost čovjeka, pojedinca spram intelektualaca limitiranoga intelekta, bez želje da limitiranost nadrastu svojim svjesnim htijenjem. U mozaiku ljudi i ljudskosti općenito, on se ne da tvoriti sredstvom i funkcijom, biti samo nemisleći dio mašinerije glasanja. Stalnim propitivanjima okrenut prema sebi i prema društvu općenito, pjesnički je i intelektualni Nevjerni Toma. Umjetnost je kao i umjetnik sam, teška, komplicirana, prije svega višedimenzionalna i tako joj/mu, treba prilaziti u svim sadašnjim i budućim propitivanjima, kako je to činio i Vlado Gotovac.

nedjelja, 4. listopada 2020.

Žaklina Kutija i Nikola Šimić Tonin | Hereditarnost u djelima Vjenceslava Novaka

Ključne riječi: hereditarnost, umjetnost, glazba, škola, duh, licemjerje, lukavost

Sažetak:

Djela Vjenceslava Novaka čitamo u djetinjstvu tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, kao snažnu realističku prozu tijekom gimnazijskog obrazovanja i vraćamo mu se kao zrele osobe s mnogim proživljenim životnim iskustvima. Zbog čega se vraćamo tom izvoru naše nacionalne književnosti?

petak, 12. lipnja 2020.

Nikola Šimić Tonin | Žaklina Kutija: Riječi s vrha vala


Teško je povjerovati i nama koji poznajemo Žaklinu kako je ovo prva ukoričena knjiga njenih pjesama. U Kaosu vremena koje živi, Žaklina ulazi hrabro u ožiljke života upjesmujući ih.
Priča: Svaka pjesma ima svoju priču / Svaka priča svoju tajnu pjesmu / Svaki stih je samo tužna kaplja / Ostala na dnu srca neiskapana / Svaka pjesma svoju suzu /  Svaka suza svoju pjesmu
U njenim pjesmama nema jalovih fraza. Ona iskreno i bez zadrške daje sve iz sebe. S toliko zrcalnosti nutrine. Nema suvišnih riječi, raspjevavanja, pjesma teče bez zadrške bistro i glatko.

Duh: Sa smetlišta riječi / veličine planine / proviri neki stih / kao miš / iz rupice srca. / I ja zaboravim / sav otpad svijeta / zureći / u bojažljivo / protrčavanje duha.

    Žaklina Kutija pjesnikinja je među nama koja to uistinu jeste. Samozatajna kao i svaka doista apsolutna vrijednost. Takva je i njena poezija. Poezija intelektualca.

četvrtak, 8. veljače 2018.

Da ti se smrzne duša



Piše: Nikola ŠimićTonin / Žaklina Kutija


Kazalište lutaka  Zadar, predstava za  odraslu  publiku  u sklopu Večernje scene, 2. veljače u  20 sati, predstava autora Daria Foa "Monolog kurve u ludnici".

Predstava "Monolog kurve u ludnici" okupila je gotovo isti tim suradnika koji je prije 30 godina s Filodramskom postavio "Narko mamu". Kao i tada, Foov tekst je prevela prof. dr.Nedjeljka Balić Nižić, režiju potpisuje prof. dr. Živko Nižić. Glazbeni suradnik je Emil Šprljan, a majstor svjetla Ivo Nižić. Novi su scenograf Robert Košta, kostimografkinja Marijana Jakelić i ispicijentica Radojka Kozulić. U predstavi igra Gabrijela Meštrović Maštruko.