30. rođendan Mješovitog zbora „Bašćina”

                                        

Članovi Zbora BAŠĆINA uz spomenik Ćirila i Metoda u Nitri (Slovačka) 23. svibnja 2008.

Piše: Narcisa Potežica, mr.sc.                                                                        

Ove godine 31. siječnja navršit će se 30 godina od osnivanja Mješovitog pjevačkog zbora Društva prijatelja glagoljice BAŠĆINA. Naime kad je 22.veljače 1993. godine osnovano Društvo prijatelja glagoljice uskoro se među osnivačima rodila ideja da se uz proučavanje i promicanje glagoljice održavanjem tečajeva glagoljice, predavanja na tribinama i uz pokretanje časopisa treba čuti i glagoljaško pjevanje. Naime jedan od osnivača Društva prijatelja glagoljice - potpisnik na listi pri osnivanju udruge novovjekih glagoljaša bio je fra Izak Špralja, franjevac trećoredac glagoljaš, poznati i veliki poznavatelj glagoljaške glazbene baštine. Tako je pod vodstvom maestra dr.sc. Izaka Špralje, koji je postao umjetnički voditelj i dirigent, osnovan 31. siječnja 1995. pjevački zbor nazvan „Bašćina”. Ovo je prvi pjevački zbor u Republici Hrvatskoj osnovan sa ciljem promicanja glagoljaške glazbene baštine i to njegovanjem glagoljaškog pjevanja, izvornog liturgijskog pjevanja, crkvenih popijevki i izvođenjem skladbi suvremenih naših skladatelja na hrvatskome crkveno-staroslavenskom jeziku. Članovi Mješovitog pjevačkog zbora „Bašćina” bili su raznih zanimanja i životne dobi i u početku zbor je bio strukturiran od 14 soprana, 14 alta, 6 tenora, 7 basa. Pokusi su bili jednom tjedno i to utorkom u 19 sati u ugodnim podrumskim prostorijama Matice hrvatske na Strossmayerovom trgu 4. gdje bio i glasovir. Dirigent fra Izak Špralja želio je članove Zbora ne samo naučiti pjevati stare glagoljaške napjeve, već je brinuo o stručnoj obradi i čak o notama a na kraju svake probe uz čašicu domaćeg vina ili uz sok i kekse a bilo je i kolača uvijek se prijateljski porazgovaralo a članovi Zbora su odlazili radujući se novom ugodnom susretu na probi. Obzirom da je djelatnost Zbora bilo upoznavanje, njegovanje i promicanje glagoljaške glazbene baštine repertoar Zbora sastojao od dvije staroslavenske mise maestra Anđelka Klobučara (1995., praizvedba druge), pučke glagoljaške mise, slijedili su staroslavenski moteti (od kojih neki praizvedeni kao "Isus že jest va viki" A. Klobučara) zatim djela Odaka, Vidakovića, Klobučara, Županovića i drugih autora. Također pjevali su se starinski hrvatski liturgijski i duhovni napjevi, posebno božićni, pjevanja zapisivača iz različitih hrvatskih krajeva a najčešće u obradbi dirigenta i umjetničkog voditelja Zbora fra Izaka Špralje.

Stalni pratitelji na orguljama bili su maestro Anđelko Klobučar, Hvalimira Bledšnajder, Eva Kirchmayer Bilić, Josip Magdić, Katja Krolo Šarac, Mirta Kudrna Pandurić, Pavao Mašić, Neven Kraljić, Javor Valjak, Edmund Andler Borić, Miljenko Bajat,Tajana Gaćeša, Ana Kaić Poslek, Krešimira Klarić, Ante Knešaurek, Eva Košir, Bosiljka Pavlović i Neda Perdija.
    

Sadašnja orguljašica Hvalimira Bledšnajder diplomirala je u klasi ak. Anđelka Klobučara, usavršavala se u Rimu, nastupa na solističkim recitalima, prati soliste i zborove, od 1987. stalna je orguljašica Zagrebačke katedrale. Snimila je 30-tak gramofonskih ploča, kazeta i CD-a, a bavi se i pedagoškim radom i postala je docent na Sveučilištu u Zagrebu. Njenim sudjelovanjem Mješoviti pjevački zbor „Baština” i zalaganjem maestra Miroslava Salopeka sadašnji Zbor u nikada manjem obimu po broju članova/ glasova zvuči s kora u crkvi na Ksaveru kao da ih ima puno više. Želja svih je da se Mješoviti pjevački zbor „Bašćina” poveća, da se upišu novi pjevači jer se nažalost zbog njihovih poodmaklih godina svake godine broj članova smanjuje.

Na proslavi 15.godišnjice

Zbora BAŠĆINA u Matici hrvatske,

Narcisa Potežica, tadašnja predsjednica

DPG-a  i Ivanka Koller Štefanči,

tajnica Zbora BAŠĆINA. 2010

Ovom prigodom uz 30. obljetnicu svima koji su sudjelovali treba reći veliko hvala. Posebno tajnici Zbora gospođi Ivanki Koller Štefančić koja je ne samo tajnica već godinama glavni organizator, piše programe, šalje pozivnice, vodi brigu o mnogim poslovima oko djelovanja Zbora, pa je vrijedni koordinator i srce našeg Mješovitog zbora „Bašćina” bez koje je upitno postojanje našeg Zbora.

U zlatno doba djelovanja kad je brojio više od trideset članova Mješoviti pjevački zbor „Bašćina” je 1999. godine u crkvi sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu snimio CD pod naslovom "U se vrime godišća" sa starohrvatskim božićnim napjevima. Sjećam se 10.godišnjice Zbora kad je bilo upisano preko 35 članova i kad je bila velika proslava u Matici hrvatske, tada sam ja bila predsjednica Društva prijatelja glagoljice. Za Zbor smo počeli dobivati sredstva od Grada Zagreba, rizničar DPG-a je postao Slobodan Mavar koji je bio član Zbora a slijedeće godine također od Ministarstva kulture dobili  smo prvi put namjenska sredstva za putovanja prigodom gostovanja. Treba istaknuti da je u trideset godina održano nekoliko stotina nastupa u zemlji i inozemstvu, snimljena su tri CD-a, jedan DVD i već spomenuti božićni CD popraćen prigodnom monografijom čija je promocija bila u Mimari. 

Mješoviti pjevački zbor „Bašćina” je uskoro po osnivanju dobio i prepoznatljiv vizualni glagoljaški identitet: amblem u obliku glagoljaškog slova B (buki) koji je za njega projektirao Vlatko Bilić, dipl. ing. arh., ujedno jedan od članova Zbora. A tada je postojao i barjak na kojem je glagoljično slovo Z (zemlja) izradila slikarica i kiparica Lidija Salvaro, dok su glagoljaškim slovima ukrašenu zborsku odoru koju su dizajnirali u Etno butiku Mara  - prvi put izvan domovine u Slovačkoj godine 2008. s ponosom nosili članovi Zbora i time i vizuelno pokazali našu glagoljašku baštinu. Po toj svojoj odori Mješoviti pjevački zbor dobio je prepoznatljiv identitet. U prvih petnaestak godina djelovanja Zbor „Bašćina” je osim gostovanja diljem Hrvatske uspješno nastupao i izvan njenih granica u Irskoj, Italiji, Češkoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Slovačkoj. 

U Zagrebu bili su već prvih godina po osnivanju održani mnogi sjajni nastupi kao na primjer u velikoj dvorani Matice hrvatske na Skupštinama Društva prijatelja glagoljice a postoji podatak koji govori o uspješnosti da je već tri i pol mjeseca po osnivanju Zbor „Bašćina” nastupio 21. svibnja 1995. u crkvi sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu na blagdan posvećenja crkve i tada se izvodila Staroslavenska misa maestra A. Klobučara (praizvedba). Već sljedeće godine je Zbor nastupio 11. lipnja 1996. na FERu na  Skupštini Društva prijatelja glagoljice, pa u Europskom domu 17. lipnja 1996. prigodom predstavljanja knjige "Hrvatska glagoljica" Darka Žubrinića i 21. rujna iste godine u župnoj crkvi u Omišlju nastupio u sklopu proslave 600-te obljetnice Brevijara Vida Omišljanina. Zatim slijedi gostovanje 22. rujna 1996. u  Dubašnici  kraj Malinske u crkvi  sv. Apolinara –  misa, pa nastup 3. prosinca  1996.uz obljetnicu smrti biskupa Mahniča (glagoljaška misa ), te 22. prosinca u Zagrebu u Osnovnoj školi u Zapruđu ( božićni koncert) i drugi dan 23. prosinca 1996. u Domu umirovljenika na Ksaveru ponovo izvode Božićni koncert.

Naime u prvih 10 godina djelovanja Zbora (1995 -2005) održano su 204 nastupa, u drugom desetljeću (2005–2015)  bilo je 227, a u zadnjih desetak godina ( 2015 -2025) ostvareno je preko 100 nastupa.

Značajni nastupi Mješovitog pjevačkog zbora bila su godišnja sudjelovanja na smotri zagrebačkih amaterskih zborova. Također zalaganjem predsjednika DPG Darka Žubrinića svake godine postalo je tradicija da Zbor pjeva 1. listopada na sv. Misi u spomen na Jurja Slovinca. 

A prvi nastup izvan zemlje bio je 2001. odlazak u Dublin kada se pamti prvo  veliko predstavljanje glagoljice svijetu.  

Uopće Zbor je svojom pjesmom često uveličao predstavljanje novih knjiga s područja glagoljaštva, na primjer sudjelovao je na promocijama i uz otvorenje izložbi u Knjižnici Novi Zagreb u Travnom na tradicionalnim akcijama „Susreta glagoljaša u Travnom” kada bi nastupio sa svojim programom. Posebno kad se čuje zborsko pjevanje „Otče naš” koji je postao skoro himna novovjekih glagoljaša svi su uvijek oduševljeni tom interpretacijom.   

Tijekom petnaestak godina umjetničkog vođenja Zbora „Bašćina” dr.sc Izak Špralja ne samo da je stavio na repertoar glagoljske napjeve, već je i mnogo toga sam sakupio i zabilježio i tako ih sačuvao od zaborava. Po odlasku u mirovinu sada na svom rodnom Dugom otoku otoku i dalje vrijedno piše a ovom prigodom uz zahvalnost i sve najbolje za njegov 90.rođendan koji je krajem 2024. proslavio u zdravlju okružen maslinama s pogledom na more i želimo od srca i dalje uspjeha u njegovom radu u istraživanju i bilježenju glagoljaške baštine. 

Nakon fra Izaka Špralje, dr.sc. vodili su Mješoviti pjevački zbor dirigenti Krešimir Brlobuš, Anita Kaić Poslek i Marijan Tucaković (povremeno Martina Gojčeta Silić, Eva Kirchmayer Bilić, Ivan Marić, Dubravka Lenac, Kristian Petrović, Josip Škvorc). Sada vodi Zbor maesto Miroslav Salopek, koji je poznat po svom bogatim iskustvu kao dirigent u Baletu Hrvatskog narodnog kazališta i suradnji s Operom HNK, zatim kao pijanist i dirigent nastupio je u mnogim gradovima Europe, često koncertira i kao klavirski pratitelj istaknutih opernih umjetnika – pa svojim umijećem i stručnim znanjem nastoji da relativno malobrojni Zbor redovno nastupa i dalje pronosi glagoljaško pjevanje. 

Treba istaknuti da je već tradicija da je svake prve nedjelje  u mjesecu redovito mjesečno izvođenje glagoljaške mise u crkvi sv.Franje Ksaverskog, Jandrićevoj 21. u Zagrebu. Iako je u potresu oštećena na sreću je ubrzo bila obnovljena. Nastavila se i velika pokroviteljska briga, organizacijska i operativna suradnja redovnika Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša iz samostana sv. Franje Ksaverskoga na Ksaveru. Naravno u početku posredovanjem osnivača Zbora i dirigenta dr.sc. Izaka Špralje i kasnije svih ostalih u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša sve do sadašnje prekrasne pomoći fra Zvonimira Brusača  -  kontinuirano traje trideset godina suradnja i uvažavanje značaja njegovanja glagoljaške tradicije, pa uz ovaj 30. godišnji jubilej treba svima ponovo zahvaliti. Svakako se i zna među ljubiteljima glagoljice i hrvatske baštine da glagoljaško pjevanja mogu u lijepoj baroknoj crkvi na Ksaveru čuti jednom mjesečno, pa na glagoljašku misu rado tamo odlaze mnogi članovi Društva prijatelja glagoljice i Društva Krčana i prijatelja otoka Krka.

Neko kraće vrijeme na Ksaveru su bile i probe ali zbog oštećenja crkve u potresu i a starijim članovima je to predaleko pa zadnjih godina Zbor ima probe u prostorijama Zajednice Nijemaca u Zagrebu u Palmotićevoj ulici što je u ovom trenutku jedino moguće i dobro rješenje kako bi ovaj Zbor mogao dalje održavati probe u ugodnim prostorijama u središtu grada i na taj način nastaviti svoje djelovanje. 

Uz već više puta spomenute Provinciju franjevaca trećoredaca glagoljaša rad Zbora podupire uz Društvo prijatelja glagoljice i Grad Zagreb. Društvo prijatelja svoju kulturnu misiju promicanja glagoljice potpunije ostvaruje jer Zbor „Bašćina ” djeluje kao segment Društva a zahvaljujući postojanju Zbora u svom okrilju na najljepši način se predstavlja glagoljaško pjevanje. Daljnje  postojanje Zbora koji njeguje glazbeni izričaj glagoljaške baštine je važno jer je glagoljaško pjevanje uvršteno na Listu odnosno u Registar nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske i na tome možemo svi biti ponosni. 

Na kraju želimo 31. siječnja 2025. našem Mješovitom pjevačkom zboru „Bašćina” Društva prijatelja glagoljice sretan 30.rođendan! 

U Matici hrvatske, 16. siječnja 2025