Kazališna predstava U potrazi za Ivanom – biografska drama o Ivani Brlić Mažuranić za tri glumice

 

10. listopada u 19 sati

Književni i kulturni program Malih zvona "Zvonjava na Trešnjevci" u sezoni 2024./2025. počinje u četvrtak, 10. listopada u 19 h, u dvorani Centra za kulturu Trešnjevka u Zagrebu (Park Stara Trešnjevka 1) biografskom dramom za tri glumice "U potrazi za Ivanom" u izvedbi zaprešićkog Max teatra. Predstava dramatizira život i rad najveće hrvatske spisateljice za djecu Ivane Brlić Mažuranić, a utemeljena je na nagrađenom romanu Sanje Lovrenčić "U potrazi za Ivanom" (Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski" 2007.). Nakon predstave održat će se i kratak razgovor s autoricama predstave i glumicama koji će moderirati profesorica književnosti i urednica Lidija Dujić. Ulaz na predstavu je besplatan. Dobrodošli su učenici završnih razreda osnovne škole, srednjoškolci, studenti i svi stariji uzrasti! Ja hoću i moram da ostanem na domu, jer sam baš za njega, za djecu, za muža, za ideju obitelji živjela od 18 do 64 godine kao svaka druga poštena žena. Moja književnost, ta moja najmilija razonoda, jedva je potajice i da nitko nije vidio, smjela da mi uzme stoti dio vremena. Toliko sam vjerovala u potpunu dužnost žene da se posveti do zadnjih sila domu! Dakle, kad ne bi poznala moju djecu kao da su još uvijek 10 godina stari, to bi mislila da je Tvoja rečenica „zašto ne uživam sreću u domu” u ovaj čas, kad je sva moja briga u tom da za me i Nevicu nema doma – mislila bi da je ta rečenica ironija. (Ivana Brlić Mažuranić) O predstavi "Glumice Katarina Perica Kirin, Marina Kostelac i Matilda Sorić sjajno su odigrale svoje uloge (...) Nije bilo potrebno 'učitavanje' u postojeći tekst ove biografske drame, nisu bile potrebne intervencije u misaonom spektru gledatelja. Dovoljno je bilo gledati da bismo kasnije na ovaj način, uz pomoć sjećanja obuhvatili sve ono što smo gledali. Povijesni kontekst sačinjen od konkretnih godina uz pomoć kojih smo mogli doznati što se događa na općem planu, globalnijem kao što je godina rođenja Ivane Brlić Mažuranić ili pak godina Prvih zimskih olimpijskih igara, pripada jednoj viziji o Ivaninoj univerzalnosti (u)temeljenoj na zbivanjima koja je se čas tiču, a u nekim slučajevima ona su dio s kojima Ivana nema direktne veze s obzirom na unutarnje nemire, proživljavanja svoga svijeta prepunog doživljaja tužnih napose ali i sretnih na trenutke, spokojnih događaja i sjećanja." (Ivana Seletković, Plusportal.hr)