O Milanu Kunderi i njegovom romanu „Identitet”

Piše: Narcisa Potežica, mr.sc.

Prije nekoliko dana odjeknula je vijest da je u 94. godini umro poznati pisac Milan Kundera. Najčešće se govori o njemu kao o jednom od najpoznatijih književnika svih vremena, kao o poznatom češkom piscu ali se navodi da je ustvari češko-francuski pisac. Naime kao disident emigrirao je 1975. godine u Francusku, a poznato je da je kritika komunizma njegova najčešća tema naročito u knjigama koje je pisao u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Njegova najvažnija djela su "Neponovljiva lakoća djelovanja", "Šala", "Smiješne ljubavi" i "Oproštajni valcer".

Rođen je u Brnu 1. travnja 1929. a umro 11.srpnja 2023. u Parizu. Njegov otac Ludvig Kundera bio je muzikolog i pijanist, na čelu Muzičke akademije u Brnu pa je Milan rano naučio od oca svirati glasovir i poslije otišao na studij muzikologije. Također je u Pragu studirao književnost i estetiku ali je prešao na čuvenu Prašku filmsku akademiju i to na studij režije i scenaristike. Diplomirao je 1952. i ondje počeo predavati svjetsku književnost. Prigodno povodom njegove smrti na hrvatskoj televiziji čak je naš redatelj i pisac Rajko Grlić govorio o Kunderi kao o svom profesoru na Filmskoj akademiji u Pragu.

Preminuo je Milan Kundera

 

Milan Kundera (Brno, 1. travnja 1929. – Pariz, 11. srpnja 2023.) češko-francuski je književnik.

Životopis

Milan Kundera se rodio u obitelji srednjeg sloja. Njegov otac, Ludvík Kundera (1891. – 1971.), svojedobno učenik skladatelja Leoša Janáčeka bio je češki muzikolog i pijanist, a bio je i na čelu Janáčekove Muzičke akademije u Brnu (1948. – 1961.). Milan je naučio svirati glasovir od oca i kasnije je otišao na studij muzikologije i kompozicije. Muzikološki utjecaji i referencije brojni su u njegovom književnom opusu.

Kundera je, također, u Pragu studirao književnost i estetiku, no nakon dva semestra prešao je na prašku filmsku akademiju, gdje je slušao predavanja iz režije i scenaristike. Nakon što je godine 1952. diplomirao, ondje je počeo predavati svjetsku književnost.

Kundera je pripadao generaciji mladih Čeha koji su stekli malo ili nimalo iskustva s predratnom demokratskom Čehoslovačkom Republikom. Na njihovu su ideologiju znatno utjecala iskustva Drugog svjetskog rata i njemačke okupacije; tako, godine 1948., Kundera se - još mladić - pridružio vladajućoj Čehoslovačkoj komunističkoj partiji. Godine 1950. on i još jedan češki pisac, Jan Trefulka, bili su isključeni iz partije zbog «antipartijske djelatnosti». Obojica su književno obradila taj incident: Kunderu je on nadahnuo za glavnu temu romana Šala (1967.).

Kundera je ponovo primljen u Komunističku partiju godine 1956., da bi naposljetku po drugi put iz nje bio isključen godine 1970. Zajedno s drugim češkim umjetnicima i književnicima, poput Václava Havela, i Kundera se angažirao u Praškom proljeću 1968., kratkom razdoblju reformističkog optimizma koje je ugušila sovjetska invazija Čehoslovačke u kolovozu iste godine.

Kundera je i nadalje ostao angažiran u reformi češkog komunizma i oštro je javno, u tisku, polemizirao s Havelom, govoreći da bi svatko trebao ostati staložen, jer «nikoga još ne zatvaraju zbog mišljenja», a «značaj Praške jeseni mogao bi u konačnici biti veći od značaja Praškog proljeća». No na kraju je Kundera napustio svoje refromističke snove i odselio se u Francusku godine 1975. Francuski je građanin od 1981.