Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

Prikazani su postovi s oznakom Lada Žigo Španić. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Lada Žigo Španić. Prikaži sve postove

četvrtak, 29. svibnja 2025.

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića | Marija Rukljač: Bijelim rukavicama pjesma dotaknuta - Utorak, 3. lipnja 2025. u 19.30 sati

  

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige 

                                MARIJE RUKLJAČ 

          BIJELIM RUKAVICAMA PJESMA DOTAKNUTA


Sudjeluju: 

Zorka Jekić, urednica 

Diana Rosandić Živković, književnica 

Đuro Vidmarović, književnik 

Marija Rukljač, autorica 


Pjesme interpretira: Lejdi Oreb, scenaristica 

Moderatorica: Lada Žigo Španić, književnica 


Utorak, 3. lipnja 2025. u 19.30 sati 

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb 

Veselimo se Vašem dolasku!


Pjesnikinja ne dijeli motive na bitne i nebitne, velike ili male, već svakom materijalnom i metafizičkom elementu, koji joj zaokuplja pozornost, pridaje svu posvećenost filigranske izvedbe, kako bi zlatnim i srebrnim nitima izradila dostojnu kolajnu vrijednu kraljevske krune, koju će također bijelim rukavicama pospremiti u dragocjenu kutiju. A nju katkad treba ostaviti na tavanu, u skrovištu, pa potrčati k Moru, Mjesecu, u šume, gdje spotiču se hrastovi / o tonove smrekinih nota.

Diana Rosandić Živković


nedjelja, 27. travnja 2025.

Lada Žigo Španić | U uskoj varoši megalomanija je smiješna



Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar

Koje su osobine suvremene proze i lirike, koje teme prevladavaju i koji se autori ističu, odgovorila je u svojoj devetoj knjizi (kritika i eseja) književnica, urednica, kritičarka esejistica i prozaistica Lada Žigo Španić. Nakon proznih knjiga „Ljudi i novinari“, „Babetine“, „Rulet“, „Iscjelitelj“, „Noć ruskog ruleta“, „Živote, samo teci“, „Punom parom u Europsku uniju“ i knjige eseja „Avanture na stazama kulture“ - najnoviju knjigu Lada Žigo Španić naslovila je „Život među koricama“. U knjizi su eseji o djelima Dražena Katunarića, Božice Jelušić, Ludwiga Bauera, Marine Šur Puhlovski, Milane Vuković Runjić, Ivane Šojat, Darije Žilić, Ane Horvat i drugih suvremenih pisaca te nekoliko polemika. Dr. sc. Davor Šalat u pogovoru primjećuje kako se, pod dojmom nekadašnje novinarske prakse, autorica uvijek izravno i kritički suočava s aktualnim društvenim problemima te daje kratak presjek tema kojima se dosad bavila Lada Žigo Španić, od novinarskog senzacionalizma, preko radikalnog feminizma do depresije. Kako primjećuje dr. Šalat, čitatelj će „nakon živahnih i slojevitih analiza u knjizi 'Život među koricama' doista poželjeti pročitati knjigu o kojoj se govori“.

Lada Žigo Španić objavljuje već trideset godina u raznim kulturnim novinskim prilozima i u književnim časopisima, na radiju i na televiziji, uređuje i predstavlja knjige, a često je gostovala i u inozemstvu. Dobitnica je Nagrade Europske unije za književnost 2012. godine.

Kao u esejima, Lada Žigo Španić provokativna je i aktualna u razgovorima koji vodi na tribinama u Društvu Hrvatskih književnika. Ležerni, a istodobno analitički; ozbiljni, a povremeno duhoviti; strukturirani, ali bez vremenskog pritiska na koji nas navikavaju sveprisutni mediji – takvi su razgovori o književnosti koje vodi Lada Žigo Španić u Društvu hrvatskih književnika okupljajući publiku koju zanima književnost izbliza.

Stoga u povodu objavljivanja knjige „Život među koricama“ s Ladom Žigo Španić razgovaramo o njezinim esejima i polemikama te o razgovorima na tribinama u Društvu književnika, daleko od senzacija i spektakla.

Po kojem kriteriju ste birali djela o kojima pišete u knjizi “Život među koricama”? Koliko je za izbor djela u esejima presudna generacijska povezanost?

Da, dobro je to i teško pitanje – koliko nam je danas važna generacijska povezanost? Mislim da smo mi danas prava “izgubljena generacija”, jer nas ne veže niti neki zanos za nekom poetikom, niti neki časopis niti strast za održavanjem stvaralačkog plamena. Mi živimo u autističnoj tehnosferi. Posljednja naša generacija bila je FAK generacija, ujedinjena više medijski negoli književno. Dobro je da je suvremena književnost stilski raznovrsna, ali je ta raznovrsnost zagubljena u tržišnom kaosu i medijskom populizmu. Dvije tisuće knjiga godišnje se tiska na našem malom tržištu – pa tko će to prokrčiti? Ne osjećam osobno nikakvo zajedništvo među piscima, nikakvu borbu za vizije, nego samo hrpu malih ega u međusobnom antagonizmu, na obamrloj sceni ideja. A ima puno dobrih knjiga, domaćih i prevedenih, o kojima možemo razgovarati, no mnogi pisci ne žive u beskraju (što bi im trebao biti jedini dom), nego samo u sebi. Razumijem takmičarski duh u SAD-u, gdje neki žanrovski pisci, poput Stephena Kinga, zarađuju stotine milijuna, a neki “ozbiljni”, poput Jonathana Franzena, uživaju neobjašnjivu duhovnu i novčanu slavu. Uz njih jedan njujorški pisac koji cijeli dan konobari i čeka odgovor književnoga agenta ima razloga za apatiju. Ali što, pobogu, znači književna utakmica hrvatskih pisaca u ovoj maloj Lijepoj našoj, u kojoj nitko od svojih knjiga ne zarađuje za kruh, pa čak ni oni razvikani? Prosječan honorar za knjigu je nekoliko stotina eura (možda sada mrvicu više), dok se u bivšoj državi od honorara mogao kupiti dobar polovni auto. Zbog čega se toliko ogovaraju i ne podnose hrvatski pisci? U ime kojega to velikana, u ime kojeg remek-djela? Čemu napuhivanje prijevodima koji na svjetskom tržištu mahom ne znače ništa? Mi smo generacija egomana koji se ne druže, čak ni boemi nemaju više kavanu, jer se kafići puritanski zatvaraju u 11 sati. Mi smo u Tehnopolisu generacija bez novca, bez ideala i bez klape. U uskoj varoši megalomanija je smiješna.

U izboru u Vašoj knjizi je “poezija u prozi života” slamera Roberta Roklicera i duhovna alkemija Zvonimira Baloga te “Gastrolatrija” dviju Božica - Božice Jelušić i Božice Brkan. Zašto ste u svoju knjigu uvrstili eseje o poeziji, koju rijetki čitaju? Kako to da ste prostor namijenili pjesnicima slobodnog stiha, poput Baloga i Roklicera?

ponedjeljak, 7. travnja 2025.

DHK | Lada Žigo Španić razgovara s uglednim književnim povjesničarem i sveučilišnim profesorom Vinkom Grešićem

 Srdačno Vas pozivamo na tribinu na kojoj će gostovati


Vinko Brešić

DHK, srijeda, 9. travnja 2025. u 19 sati


Lada Žigo Španić razgovara s uglednim književnim povjesničarem i sveučilišnim profesorom o njegovu širokom i raznovrsnom opusu, a u fokusu su dvije nove važne knjige. Jedna je „Ivana Brlić Mažuranić - Pisma majci i ocu“ (1902. – 1928), 7. svezak kritičkoga izdanja „Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić“ (urednik Vinko Brešić), a druga je Brešićeva knjiga „Ivana & Tadija - I druge slavonskobrodske teme“.



Za drugu stranu


- Objedinivši većinu napisa o književnosti i kulturi „grada svoje mladosti“ nastalih u raznim povodima tijekom minule polovice vijeka, autor ove knjige pokazuje da je Slavonski Brod grad ne samo bogate književne baštine i da ta baština nije mrtvo slovo na papiru, nego da živi i na najbolji način prožima i oblikuje prostor brodske svakodnevice. U nizu velikih imena onih koji su u njemu živjeli i stvarali dva danas funkcioniraju kao zaštitni znak „grada na Savi“: prvo ne ime Ivane Brlić-Mažuranić, „najpoznatije Brođanke“, autorice Šegrta Hlapića i Priča iz davnine – kultnih djela dječje književnosti na kojima se i danas odgajaju novi naraštaji čitatelja, a drugo je ime Dragutina Tadijanovića, „pjesnika iz Rastušja“, barda hrvatske lirike 20. stoljeća, autora Dugo u noć, u zimsku bijelu noć i drugih već odavna antologijskih stihova… („Ivana i Tadija“, 2024.)

četvrtak, 13. ožujka 2025.

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića | Lada Žigo Španić, Predstavljanje knjige eseja: Život među koricama

 


















































Uz to što je spisateljica proze, Lada Žigo Španić je na domaćoj književnoj sceni intenzivno percipirana i kao ona koja u prvome redu esejističkim diskursom izrazito upućeno i ažurno reflektira o novim knjigama različitih žanrova i o raznovrsnim pitanjima koja one provociraju – od estetičkih i spoznajno-filozofskih do etičkih i društvenih. 

(Iz pogovora Davora Šalata)