Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

Prikazani su postovi s oznakom Božidar Brezinščak Bagola. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Božidar Brezinščak Bagola. Prikaži sve postove

ponedjeljak, 14. listopada 2024.

Božidar Brezinščak Bagola | Volja za život


Knjiga se sastoji od predgovora prof. dr. Hrvoja Jurića,  9 eseja, 10 putopisa, 9 ogleda i 3 zaokružene korespondencije s pjesnikinjom Vesnom Parun, urednikom Jožom Pogačnikom i pjesnikom Borisom A. Novakom. Riječ je o djelu koje iz prvog lica i putem međusobno povezanih autobiografskih fragmenata ispisuje, kako u uvodu naglašava dr. Hrvoje Jurić, „važne stranice kulturne i društvene povijesti Hrvatskog Zagorja i Hrvatske u njihovoj organskoj povezanosti ponajprije sa slovenskim, ali i širim južnoslavenskim (srbijanskim, bosanskohercegovačkim i makedonskim) susjedstvom te Njemačkom“.

ESEJI

Esej Hrvatsko proljeće 1971. izvorno je svjedočenje o povijesno-političkim zbivanjima i pjesničkom buđenju samog autora. U eseju Osobna smjelost Friedricha Nietzschea autor se bavi njemu najdražim filozofom te filozofsko-pjesničkim preispitivanjem i odgonetavanjem sebe sama. Svoju dvojezičnost (hrvatsku i slovensku) autor temeljito obrazlaže u eseju pod naslovom Dvojezični impulsi pjesnikovanjana što se izravno nadovezuje esej Hrvatsko-slovenske kulturne veze  prije i poslije 1990. O svom dvojezičnom prethodniku piše u eseju Stanko Vraz preteča europeizmaIlirskom idejom Gajevih prethodnika, slavističkim buđenjem, jezičnim klasifikacijama, Panonskom teorijom Jerneja Kopitara i Gajevom „ilirskom“ formulom u ime hrvatstva bavi se u eseju pod naslovom Slava i prokletstvo Ljudevita Gaja. O međusobnom uvažavanju dvojice hrvatskih velikana piše u eseju Antun Gustav Matoš i Viktor Kovačić, a o svom zavičajnom identitetu u eseju Zavičajnost i stvaralačko nadahnuće. Poglavlje završava esejem Enciklopedija Hrvatskog zagorja, kronološkim pregledom od časopisa Hrvatsko zagorje 1969. – 1971.; Hrvatsko zagorje u antologijama i monografijama; Ponovno pokretanje časopisa Hrvatsko zagorje 1995.; Osnivanje Hrvatsko-zagorskog književnog društva 2002.; do inicijative, dopisivanja i pripremnih sastanaka, potpisivanja ugovora, rada na enciklopediji i svečane promocije u travnju 2017.

PUTOPISI

U putopisima Dva ljubavna autor opisuje svoju gimnazijsku avanturu u slavonskom selu Miokovićevu te svoje studentsko hodočašće u bosansko svetište Olovo. Putopis U predgrađu Bologne predočava nam sindikalni posjet tvornici stakla u Italiji, a putopis Tri dana u Lohru na Majni poslovnu suradnju i druženje s poslovnim partnerima u Njemačkoj. Putopis Pobratimstvo u Vojvodini opisuje bratimljenje mjesnih zajednica Huma na Sutli i Kljajićeva kod Sombora u Vojvodini, dok nam Putovanje Bavarskom predočava službeno putovanje općinskih načelnika gradovima i općinama u Bavarskoj. Putovanje na svjetski esperantski kongres i doživljaje za vrijeme trajanja kongresa donosi nam putopis U slovačkom gradu Nitri. Svoje gotovo svakodnevne šetnje rodnim krajem, od sela Vrbišnice, preko Lastina, Poredja, Prišlina do Huma na Sutli autor opisuje u putopisu Na šetnji s Aresom, a u putopisu  Od Huma do Huma saznajemo značenje riječi Hum i upoznajemo Hum na Sutli; Hum Košnički; Hum Zabočki; Hum Stubički; Hum Bistrički i Hum Breznički. Putopis U makedonskoj prijestolnici predočava nam posjet Društvu makedonskih književnika i trodnevni boravak u Skopju. Na povratku iz Makedonije autor se zaustavio u južnoj Srbiji te u putopisu Manastir Ljubostinja opisao svoj doživljaj pravoslavne duhovnosti.

četvrtak, 2. studenoga 2023.

Božidar Brezinščak Bagola | Već kao gimnazijalac pisao je pjesme, pripovijetke i književne osvrte


Božidar Brezinščak Bagola
rođen je 9. studenog 1947. u Vrbišnici (općina Hum na Sutli, Hrvatsko zagorje). Srednju vjersku školu završio je na Svetom Duhu u Zagrebu. Već kao gimnazijalac pisao je pjesme, pripovijetke i književne osvrte. Studij teologije započeo je u Ljubljani, nastavio u Eichstättu i Münchenu, a diplomirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1974. Zbog pripovijetke „Žrtva unatoč svemu“ s temom homoseksualnosti u crkvenim odgojnim ustanovama, objavljene u Večernjem listu 15. prosinca 1973, bilo mu je uskraćeno ređenje za svećenika i morao je smjesta napustiti zgradu bogoslovije na zagrebačkom Kaptolu. Kao diplomirani teolog i „gastarbajter“ upisao je studij filozofije u Münchenu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1978. Iste godine vratio se u rodni kraj i zaposlio se u Humu na Sutli kao prevoditelj s njemačkog jezika, urednik radničkih novina i rukovoditelj službe za informiranje i kulturu Tvornice stakla Straža. Od 1990. do 1993. bio je kadrovski direktor tvornice, od 1993. do 1996. načelnik općine Hum na Sutli, od 1996. do 2001. ravnatelj Humskog kulturnog središta, od 2001. do 2009. načelnik općine Hum na Sutli u dva uzastopna mandata, a od 2009. do odlaska u mirovinu 2012. knjižničar Narodne knjižnice u Humu na Sutli.

Član je Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnih prevoditelja, Hrvatskog filozofskog društva, Društva hrvatsko-slovenskog prijateljstva i Esperantskog društva Trixini.

U listopadu 2021. dodijeljena mu je Povelja počasnog člana Društva slovenskih pisateljev u Ljubljani. Dobitnik je Nagrade Fonda „A. B. Šimić“ za prvu pjesničku zbirku 1971. godine, Nagrade „dr. Stjepan Kranjčić“ za duhovno pjesništvo 2010, Nagrade „Rikard Jorgovanić“ za pjesničku zbirku na materinskom humskom govoru 2013, Nagrade „Franjo Horvat Kiš“ za najbolji putopis 2017. i Nagrade „dr. Stjepan Kranjčić“ za najbolji duhovni putopis 2018. Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman odlikovao ga je 1996. Redom danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, Krapinsko-zagorska županija dodijelila mu je 2007. Plaketu za životno djelo, a Općina Hum na Sutli 2017. Priznanje za životno djelo.


Autorska djela

Božidar Brezinščak Bagola | Svetkovina u predvečerje, niova zbirka poezije


Ovih dana izašla je u biblioteci „Hrvatski pjesnici“ kod Matice hrvatske knjiga izabranih pjesama pod naslovom Svetkovina u predvečerje s kojom će autor sljedećeg četvrtka (2.11.2023.) proslaviti svoj 77. rođendan na promociji u Narodnoj knjižnici Hum na Sutli.

Knjiga ima 267 stranica, sadrži ukupno 183 pjesme podijeljene u deset ciklusa, i to: Bjegunac svete uspomene (20); Samoosuda(18); U ime pračovjeka (19); Sve hladnija svanuća (13); Staklo u nama (10); Učitelj ovaj nije poput drugih (9); Između sumnje i predanja (24); Moja duša s tvojom (16); Humske popeifke (26) i Djedomir (28).

Više o knjizi na internetskim stranicama:
https://www.matica.hr/knjige/svetkovina-u-predvecerje 

Svoj je pjesnički opus Božidar Brezinščak Bagola ispisivao u razdoblju duljem od pola stoljeća, ostvarivši autentično, proživljeno i opsežno poetsko djelo koje je, makar se nalazilo izvan temeljnih tokova suvremenoga hrvatskog pjesništva, imalo zavidnu kritičku recepciju i u hrvatskoj i u slovenskoj književnosti.

nedjelja, 15. svibnja 2022.

Značajan kulturno-turistički projekt | Književnim stazama Hrvatskog zagorja

 
U subotu 29. svibnja 2021. bit će  u sklopu kulturne manifestacije posvećene obilježavanju 270. obljetnice Hrašćinskog meteorita (1751.-2021.) u općini Hrašćina, na otvorenom prostoru ispred kurije u vlasništvu esperantske i hrvatske spisateljice Spomenke Štimec, službeno predstavljen značajan kulturno-turistički projekt Književnim stazama Hrvatskog zagorja
Nositelj projekta je Božidar Brezinščak Bagola, predsjednik Hrvatsko-zagorskog književnog društva (HZKD) sa sjedištem u Klanjcu. Ostvarivanje projekta započelo je 2018.  prikupljanjem gradiva i fotografija. Bagola je sa svojim suradnicima uspio na jednom mjestu prikupiti i na zanimljiv način prenijeti čitateljima znanje o književnoj baštini Hrvatskog zagorja te na taj način kulturno-odgojno, socijalno i interaktivno povezati književnu baštinu s današnjicom. 

utorak, 19. travnja 2022.

Jubilejna pjesnička zbirka Božidara Brezinščaka Bagole

 

Nakladnička kuća „Tonimir”, Varaždinske Toplice

Ulica Vladimira Nazora 6, 42 223 Varaždinske Toplice

Gsm: 098 446 190, E-mail: info@tonimir.hr

Biblioteka Lirika, knjiga 142

Broj stranica: 176

Godina izdanja: 2022.

Crteži: Božica Jelušić

Naklada: 300 primjeraka


Iz recenzija:


Pjesnička zbirka DJEDOMIR Božidara Brezinščaka Bagole,
osebujnog pjesnika, proznog pisca i književnog prevoditelja,
odlikuje se jedinstvenom poetičkom i stilskom uobličenošću.
Na tragu vidrićevske pejzažne slikovitosti i domjanićevskog patosa prilikom uranjanja u vanjski i unutarnji svijet pjesnik gradi osebujne poetske slike u kojima prevladava prirodna i domovin ska motivika.

Ovom pjesničkom zbirkom, grafički obogaćenom crtežima
Božice Jelušić, dostojanstveno je obilježena 75. godišnjica
autorova rođenja i 50. obljetnica objavljivanja autorskih djela
te prijevoda s njemačkog, slovenskog i esperantskog jezika.

                                                                                 Dr. sc. Tin Lemac
                                                književni kritičar, teoretičar i pjesnik



Pjesnik Božidar Brezinščak Bagola bilježi ono posebno i jedinstveno što prolazi kroz njegovu dušu i tijelo, kroz njegovu misao i znanja i time daje svjedočanstvo o vlastitom postojanju, vrijednostima i izborima. Bagolin stih korespondira s jedne strane s ponajboljim našim suvremenim i nešto starijim pjesnicima moderne, a s druge se strane naslanja na biblijsku mudrosnu poetiku. Bagolina poetika unosi vedrinu i optimizam, sporazumijevanje i zajedništvo slavljenja svetih tajni – koje nije sakramentalnog već duhovnog određenja – pa sa nadaje onima što se prepoznaju u Tinovoj sintagmi pobratimstva lica u svemiru. 

Bagoline su pjesme zrele, njegova je misao sedimentirana i puna ljudskog suosjećanja. Stih mu je kratak, bez suvišnih opisnosti. Pjesnik zamjećuje i u svoj poetski imaginarij ucrtava stvari, pojave i bića iz svoga vidokruga, te od svega toga gradi svoj svijet isprepleten mislima i kovitlacima tijela, melankoličnim osjećajima, pritajenim željama i pomislima na vječnost. 


                                                                              Dr. sc. Anton Šuljić 

                                                                   teolog, pjesnik i kantautor


četvrtak, 14. travnja 2022.

Promoviranje značajnog kulturnog projekta | Književnim stazama Hrvatskog zagorja


Piše:
Božidar Brezinščak Bagola


Tijekom proljetnih mjeseci u brojnim knjižnicama Hrvatskog zagorja (Klanjec, Zlatar, Lepoglava, Novi Marof, Zabok) promovirat će se značajan kulturno-turistički projekt Književnim stazama Hrvatskog zagorja. Nositelj projekta je Božidar Brezinščak Bagola, predsjednik Hrvatskozagorskog književnog društva (HZKD) sa sjedištem u Klanjcu.


Ostvarivanje projekta započelo je 2018.  prikupljanjem gradiva i fotografija. Autor je uspio na jednom mjestu prikupiti i na zanimljiv način prenijeti čitateljima znanje o književnoj baštini Hrvatskog zagorja te na taj način kulturno-odgojno, socijalno i interaktivno povezati književnu baštinu s današnjicom. Obrađeno je ukupno devedeset i troje pjesnika i pisaca.


Putovanje književnim stazama Hrvatskog zagorja započinje u općini Hum na Sutli, gdje su rođeni  Ivan Krizmanić (1766.-1852., kajkavski pisac i prevoditelj, opat u Mariji Bistrici,  dobrotvor hrvatskih preporoditelja) i  Rikard (Flieder) Jorgovanić (1853. 1880., pjesnik, feljtonist, pripovjedač, utemeljitelj hrvatske fantastičke proze). Iz Huma na Sutli književna nas staza vodi u grad Pregradu, gdje je sredinom 19. stoljeća službovao pjesnik i pripovjedač Vladimir Nikolić (1829.-1866.), autor poznate pjesme „Na te mislim, kada zora sviće“. U dvorcu Gorica kraj Pregrade živjela je Mimica Kantoci Kaučić (1886.-1975., trajna opsesija Miroslava Krleže od njegove rane mladosti pa sve do smrti). Istočnije od dvorca prostire se selo Donja Plemenščina odakle su korijeni Augusta Cesarca (1893.-1941., pripovjedača, istaknutog intelektualca i komunista). Južnije od Pregrade nalazi se Valentinovo, rodno selo Janka Leskovara (1861.-1949., najpoznatijeg pripovjedača hrvatske moderne). Malo zapadnije, u Pavlovcu Pregradskom rodio se Pero Pjer Barić (1903.-1965., pjesnik i pripovjedač), a na Vinagori, zapadno od Pregrade, neko je vrijeme službovao svećenik i pjesnik Andrija Palmović (1847.-1882.). Jož zapadnije, u općini Desinić rodna je kuća Gjure Prejca (1870. -1936., pjesnika, pjevača, skladatelja, glumca i redatelja). U općini Zagorska Sela djelovao je župnik Tomo Gajdek (1809.-1886., pjesnik i pučki prosvjetitelj), a rodio se ondje Zvonimir Devčić (1881.-1949., pjesnik i publicist).