moje oči su bile plave
nevino gledale svijet
koji je gledao mene
stvarno
dugo
ne trepnuvši nijednom
vidim dugu iznad oceana
po rukama mi pada tuča
vidim oči djeteta
dok znatiželju ne izbije navika
vidim i dok nitko ne vidi
niti gleda
jer buka postaje prejaka
a slike pretamne
zato
zatvaram oči pred tim svijetom
slijep sam od mržnje
nasilja
atomske bombe
rukama bih udarao po njemu
kao gorila u odiseji
dok ne bi ostao samo
prah i tišina
moje oči postale bi crne
bezlične
bezosjećajne
nasladne svijetom od
kojeg sam ih sakrio
zato ću
u začaranom svijetu čuda
šutjeti
ne vidjeti ništa
jer vidim sve
srcem
oči su mi blage
iako crne
no pogledaj dublje
tu ljubav stanuje
tu je dom
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.