Rukopis Sjaj neotkopane krune proglašen je najboljim rukopisom pristiglim na Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman, koji je GKK ove godine raspisala po treći put s ciljem poticanja književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti. Rukopis Sjaj neotkopane krune je na Natječaj stigao pod zaporkom Zijon.
Tu je odluku donijelo Povjerenstvo književne nagrade u
čijem su sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica,
povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist,
književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje
Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski
scenarist.
Obrazloženje Povjerenstva
Prosudbeno Povjerenstvo ocijenilo je kako je rukopis Sjaj
neotkopane krune najbolji roman s temom iz hrvatske povijesti koji je
pristigao na ovogodišnji Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski
povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela.
Auktor je izvrstan poznavatelj hrvatske povijesti na
kojoj se temelji tekst, a ujedno riječ je i o sudbini glavnoga junaka priče fra
Luje Maruna. Opširni i kronološki izložen raskošno opremljen tekst vodi nas od
rođenja djeteta 1857. godine u Skradinu koje će postati budući fra Lujo Marun,
te putem njegova rada kao franjevca, arheologa i domoljuba dovodi na koncu
romana do smrti 1939. Punina teksta donosi točne i bogate podatke koje
potvrđuje u poznatim dokumentima, ali ujedno prati i osobne ljudske sretne i
nesretne trenutke fra Lujina života. Time se povijest kao široka baza pretače u
naizgled uski vrč jednoga života i donosi lik danas zanemarena i širokoj
javnosti uglavnom nepoznata i hrabra, višekrat usamljena zanesenjaka za
hrvatske starine otkrivene na području Knina i okolice, na kojima počiva i
povijest kao teorija. Auktor je u posjedu mnogih saznanja o ličnostima koje su
odlučivale o hrvatskoj sudbini, zauzimajući stav prema njihovim djelima iz
vizure fra Luje Maruna. Taj stožerni lik, prgav i ustrajan u grčevitoj borbi za
spas hrvatskih arheoloških spomenika, beskompromisan, žrtvuje sve svoje
svećeničke, znanstvene i ljudske pogodnosti koje bi imao da se poklonio
ignorantima i protivnicima čudesnih nalaza na iskopanim lokalitetima kojima
dokazujemo svoju istinsku povjesnicu.
Roman je pun iznenađenja (pr. javnosti slabo poznata
činjenica sukoba fra Luje Maruna i don Frane Bulića), ponešto misterija, kao
što je to i red u životnom ciklusu svakoga čovjeka, kako bi tajanstvenost
postojanosti života i smrti bila dostojanstvena i nespoznata. Od povijesnih
činjenica do dirljivih osobnih momenata u romanu, smjenjuju se upravo
izbalansirane silnice općega vremenskoga i političkoga konteksta i sudbinskoga
puta jednoga lika, koje čine tkivo djela napetim i čitljivim (pr. susret fra
Luje Maruna i Stjepana Radića, ukop fra Luje – sam načinio kovčeg i dao se
pokopati u Vrpolju, bez kovčega u zemlji…)
Roman je svakako otkriće za široku publiku kao i za
sladokusce povijesnih i arheoloških činjenica te vjerujemo kako će zbog toga
privući čitatelje svih naraštaja, zaključak je Povjerenstva, koje je također
donijelo i odluku o pohvali rukopisa Mila Gojsalić koji je na natječaj
stigao pod zaporkom Blago.
Auktoru će biti dodijeljena novčana nagrada u iznosu
od 10.000,00 kn (deset tisuća kuna), a roman će objaviti NAKLADA
BOŠKOVIĆ u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela. Pokrovitelj glavne
nagrade je Grad Kaštela.
Premijerno predstavljanje nagrađenoga romana Sjaj
neotkopane krune i autora istog bit će održano u prosincu u Kaštelima na
Dan Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.
O Natječaju GKK Najbolji neobjavljeni hrvatski
povijesni roman Knez Trpimir
Iz razloga što su dva prethodno raspisana Natječaja
bila iznimno uspješna te zato što su isti izazvali veliko zanimanje javnosti i
uključenje poznatih hrvatskih književnika, ali isto tako i mladih javnosti
nepoznatih autora, Gradska knjižnica Kaštela raspisala je 2020. godine po treći
put Natječaj za najbolji (izvorni) neobjavljeni hrvatski povijesni roman pisan
na hrvatskomu jeziku.
Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti
hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni
roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti
s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo
biti postignuto upravo kroz ovakvu formu.
Natječaj je bio otvoren od 6. ožujka do 20. srpnja
2020. godine, a Gradska knjižnica Kaštela je istog raspisala iz razloga što se
upravo u Kaštelima, kolijevci hrvatske državnosti i mjestu bogatom
kulturno-povijesnom baštinom čuva prijepis Trpimirove darovnice (povelje)
iz 852. godine (najstarija hrvatska vladarska isprava i rodni list hrvatske
državnosti), a ista je ujedno i prvi pisani dokument u kojem se spominje
Hrvatska i ime HRVAT.
Kaštela obilježavaju Dan grada upravo na datum 4.
ožujka u spomen na isti datum daleke 852. godine kada je knez Trpimir darovavši
crkvicu Svetog Jurja na lokalitetu Putalj iznad današnjeg Kaštel Sućurca
splitskoj nadbiskupiji u pisanoj darovnici izdanoj u Bijaćima po prvi put
napisao “knez Hrvata milošću Božjom”, odnosno “dux Croatorum iuvatus munere
divino”.
Gradska knjižnica Kaštela
Vezane objave:
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.