(ni)TKO (ne) ŽELI BITI „Švorcvaldski siromaharadža“?(!) | Promocija treće sreće Denisa Giljevića

 

ŠVORCVALDSKI SIROMAHARADŽA, treća zbirka priča okorjelog saloonskog revolucinika, predstavit će sebe & autora, riječju, oriđinđe! Nekritičko slavljenje najnovijeg čeda probisvjetske krindževnosti i skoka s elementima sunovrata u novi rođendalj njegovog oca & majke & tate & mate, riječju, besmislastica, počet će 17. svibnja u 19:00 sati u najluckastijoj knižari u gradu/državi, a ziher i šire, BOOKARI (Maksimirska cesta 39)! A onako, tek tako, krajičkom oka, uha i duha, moći ćete doživjeti i kolekciju majica kratkih rukavaca za izvanprostorno-izvanvremensku sezonu proljeće/ljeto/jesen. Nešto majica kratkih rukavaca, dopalo se nekome ili ne, dopast će posjetitelji(ca)ma priredbe pa pamet u glavicu! Nemoj da te poslije pitaju gdje si bio kad se majica dijelila.

Drugim riječima i desetim mislima, (ni)TKO (ne) ŽELI BITI „ŠVORCVALDSKI SIROMAHARADŽA“?(!) mješavina je promocije nove, 3. zbirke priča i proslave još novijeg, 54. ljeta intelektualno neumjesno skučenog, ali istovremeno i neumjereno širokogrudnog krindževnika, događaj s kojeg će najsretniji otići, ako već ne bogatiji duhom, s nekom prčkarijom, majic(aric)om ili spiskarijom pod rukom!

Denis Giljević | Građanin drugog reda (do mora)

Jutarnje sunce me probudilo na nepoznatom mjestu. Nakon doručka koji me dočekao na starinskom, metalnom klimavom stoliću na terasi, mirisna kava je bila ugodan dodatak početku dana i šetnji. Intuicija mi je govorila da se nalazim na otoku. Ali, kojem? U ovo vrijeme ribari bi se vraćali iz ribolova, ali na molu nije bilo nikoga. Nije bilo ni ljudi ni čamaca, nije bilo ni žamora niti ikakvog pokreta. Uvrnuto, ali miris vrele kave bio je uvjerljiviji od glasa intuicije. Posegnuo sam za šaličicom i tada spazio presavijen papirić što je virio ispod tanjurića. Intuicija je zašutjela. Umjesto nje prozborila je znatiželja. Odložio sam šaličicu, izvukao papirić i pažljivo ga rastvorio.