Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

srijeda, 30. travnja 2025.

#BeInclusiveWaterPolo u akciji: Bugarski i hrvatski tim povezani kroz sport



Od 22. do 26. travnja 2025. godine, grad Rijeka je ugostio sudionike iz Bugarske na jedinstvenom međunarodnom događaju u sklopu projekta #BeInclusiveWaterPolo, sufinanciranog kroz program Erasmus+ Europske unije. Domaćin događaja bio je Parasportski savez grada Rijeke, u suradnji s Bugarskom udrugom za razvoj sporta i Udrugom bugarskih plivača. Događaj je pokazao moć inkluzivnog sporta u povezivanju ljudi, rušenju stereotipa i promicanju jednakih mogućnosti za osobe s intelektualnim teškoćama.


Inicijativa #BeInclusiveWaterPolo donosi svjež i dinamičan pristup prilagođenim sportovima. Inkluzivni vaterpolo omogućuje osobama s intelektualnim teškoćama sudjelovanje u ekipnom sportu zajedno s vršnjacima slične dobi i sposobnosti. Time se stvara zabavno i natjecateljsko okruženje koje pomaže u razbijanju predrasuda i promiče istinsku inkluziju kroz tjelesnu aktivnost. Koncept je prvi put predstavljen na Pozivnim igrama Specijalne olimpijade na Malti 2022. godine, a njegov uspjeh potaknuo je daljnji razvoj i prekograničnu suradnju.

Ovaj je događaj ujedno bio i vrhunac redovitih inkluzivnih treninga vaterpola koje su tijekom protekle godine provodili bugarski i hrvatski timovi, čime se dodatno istaknula predanost lokalnih zajednica održivoj i smislenoj inkluziji kroz sport.


U Rijeci je program uključivao praktične treninge i kulturna istraživanja. Prvog dana grupa je stigla i bila srdačno dočekana u Rijeci. Drugog dana posjetili su Art Kvart „Dječja kuća“, nakon čega je uslijedio trening na bazenu Kantrida i orijentacijska avantura u povijesnoj četvrti Trsat. Treći dan donio je šetnju središnjom pješačkom ulicom u Rijeci – Korzom, a dan je zaključen prijateljskom utakmicom inkluzivnog vaterpola na bazenu Kantrida i rekreativnim posjetom primorskom gradiću Opatiji. Posljednjeg dana održan je univerzalni sportski trening te nezaboravan izlet u Hum, poznat kao najmanji grad na svijetu, nakon čega su se timovi pripremili za povratak kućama.

Projekt ima za cilj ne samo pružiti kvalitetno inkluzivno sportsko iskustvo, već i ponuditi praktične alate i resurse kako bi se osigurala održivost i mogućnost prenošenja koncepta. Kao jedan od očekivanih rezultata, inicijativa će izdati tiskano izdanje priručnika "#BeInclusiveWaterPolo" koji sadrži metodologiju testiranu tijekom mobilnosti, čime će se sportskim klubovima diljem Europe omogućiti implementacija inkluzivnih vaterpolo programa. Digitalne verzije priručnika, zajedno s videouputama, bit će dostupne na mrežnoj platformi www.mywaterpolo.org, što omogućuje široku dostupnost i primjenu unutar EU.


Projekt #BeInclusiveWaterPolo predstavlja sjajan primjer kako se timski sportovi mogu prilagoditi kako bi se promicala inkluzija, gradila zajednica i svima pružila prilika za sudjelovanje, razvoj i zabavu – bez obzira na njihovu pozadinu ili sposobnosti. Kombiniranjem sportskog duha, suradnje i inovacije, ova inicijativa stvara trajne promjene u području inkluzivnog sporta.


Stanovnik Hrvatske u 2023. godini posudio je prosječno 1,33 knjige

 

Rozin kutak

 

TAJNE I SIMBOLI "ČAROBNE FRULE" I ZVONČIČOF

Piše: Eleonora Ernoić Krnjak

I… tak.
Ja vam se više opče ne bavim politikom.
Se vam je to kak v operi.
Sem bila na “Čarobnoj fruli” neki den.
Si su moji kolege izversni, ali Schickaneder se baš i ni isprsil.
Se je kak čušpajz: mate Tamina, princa, pred “zlom” se onesvesti.
Najdu ga tri žemske, sperve im se jahke dopadne ali se saberu i sete da ih kontrolirja Kraljica noći koja oče da T. spasi njenu kčer Paminu koju je zaprl Sarasto kaj je zločesti. T. se zaljubi mam vu slikicu kčeri…
Tu je i čovek-ptica Papageno kaj iste dela za Kraljicu i oni buju skup (T. i Papageno) dišli po Paminu.
Je, ali se onda ustanovi da je S zel Paminu jer je on zaprav dobri a Kraljica to nie i kak ju je htel spasiti (Paminu) buju dal T. ak ovaj prejde tri kušnje…
Jena od njih je i da bu mučeči kaj je v operi gotovo pa nemoguče napraviti.
Onda bu prešel v Hram kojeg čuvaju čuvari i vodiči i se je kak v piramidi i masonskoj tajnoj knjigi (kaj je več Tolstoj v Ratu i miru v detalje opisal) ali se sie režiseri i dirigenti sveta kunu da to ni pod razne ni slobodnozidarjska tema jer je to Tajna a ionak se se klima ali ja ne vidim da to ne bi mogla i biti s obzirom na potresne i antistatičke zidarjske obnove v stvarnemu i prenesenom značenju vu RH.
No, v glavnem, ni jasne zakaj Pamina i T. liepe popievaju a onda moraju čkomiti.
I Paminu kojoj je inače nepoznato boravište pronajde mamica kraljica i veli da ak ne probode S. bu je se odrekla… Pamina mesto da dekne S. oče deknuti sebe jer se Pamino z njom ne spomina… onda dojde Papageno pa ju vteši i ona njega i dojde Papagena koju Papageno dozove ž “zvončekimi” na kraju i buju mali puuunooo dece i Tamino i Papagena na i z “čarobnom frulom” buju “zbrani” i “sveti” i mamica-kraljica zgine v pakel i sie su sretni i veseli.
Nišče se nie nigdar usudil pitati o zvončekima i čarobnoj fruli kak čega simbolima pa se nem usudila ni ja.
To nišče nie razmel nigdar…
Kak ni politiku EU i okolnih institucijof.

CeKaTe | Premijera predstave „Zatvorsko cvijeće”

 

logo.png
Zagreb, 29. travnja 2025.

Centar za kulturu Trešnjevka i TeatarR s ponosom najavljuju premijeru predstave Zatvorsko cvijeće, koja će se održati u utorak, 6. svibnja 2025. godine u 20 sati u Društvenom domu Prečko (Prečko 2a).

Ulaznice su besplatne uz obaveznu prijavuameniss@cekate.hr.

O predstavi „Zatvorsko cvijeće”

Na Badnjak, zatvoreniku Bruni Ružiću, koji mjesec dana nevin provodi iza rešetaka, u ćeliju ubacuju glasnog i pripitog nasilnika Narcisa Pupoljka. Situaciju dodatno otežava zatvorski čuvar Mladen (Mlađo) Jaglac, a ni dolazak neiskusne odvjetnice Jasenke Lavande ne donosi olakšanje. Bruno je primoran suočiti se s beznadnom situacijom, u priči ispunjenoj crnim humorom i životnim apsurdima.

Predstava Zatvorsko cvijeće peta je produkcija kazališne družine TeatarR, poznate po specifičnom stilu prepunom crnog humora, dubokim i kompleksnim pričama te upečatljivim glumačkim izvedbama.

Glumačka podjela:

  • Mladen Jaglac — Ivan Stanić

  • Narcis Pupoljak — Mišo Goman

  • Bruno Ružić — Dejan Seferović

  • Robert Slak — Ricardo Osmanović

  • Mirna Ružić — Nikolina Bubnjar

  • Jasenka Lavanda — Valentina Seferović

  • Rupert Trn — Mislav Marinović

Tekst: TeatarR
Režija: Zvjezdana Bubnjar
Oblikovanje rasvjete: Zdenko Trandler

Trajanje predstave: 60 min

Program se održava uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.

O TeatruR

TeatarR djeluje u sklopu Umjetničke organizacije Multikulti, osnovane 2017. godine s ciljem aktivnog uključivanja svih društvenih skupina u umjetnički i kulturni život grada Zagreba. Organizacija kroz kazališne, glazbene, scenske i filmske projekte potiče kreativnost, osobni razvoj te društvenu osviještenost.

Jedan od značajnih projekata Multikultija je i osnutak TeatraR, kazališne skupine koja od 2018. godine djeluje kao platforma za kvalitetnu integraciju mladih Roma kroz kazališni rad i edukaciju, potaknuta inicijativom Udruge Kultura Nova, Udruge žena Romkinja Hrvatske Bolja budućnost i Instituta za demokraciju iDemo.


Stevo Leskarac | Ciklame

 

Ivanu Goranu Kovačiću


Pjesniče pogledaj obzor, noć mu se evo šulja,

Životu jeza u inat ukrasti šapat kani.

Valjda si ipak znao gdje čekaju partizani.

Kupa u maglu roni, a stari se čamac ljulja.


Nek pjesma tvoja živne dok srce stihovlju srlja!

Plamtećih slika je puna nevinost krvi site.

Gone te opojne misli teške i ubojite...

Paziš da čistoga duha savjest se ne uprlja.


Možda si vječitu ognju jezika plamen krao

Braneći izmučen vrisak u gluhoj crnoj jami.

Pišući gusta slova dobro si, ipak, znao


Da ćemo oči u tamu, u smrt nositi sami.

Patnju je duboka mraka trak svjetla izigrao,

Kaplja se tvoje krvi krijesila na ciklami!


Biserje samoće, Beletra, 2024.

Ivan Pozzoni | «MICKEY»


Danas sam otkrio, na lit-blogu, iz predavanja amatera bez mozga

da se u mojim proučavanjima književne historiografije činilo da postoji karika koja nedostaje,

moja je makropogreška bila da se cjelokupna književnost dvadesetog stoljeća sastoji

u liniji trinoma Dossi/Lucini/Sanguineti i na temu dédoublement,

originalnost činjenica opovrgla je moje mišljenje

središnju osovinu talijanske književnosti čini tema »kurca«.


"Budala" počinje pokazivati ​​svoju snagu u realizmu,

kod kombinacije «minchione»/Verga nema opasnosti od eufemizma,

upotreba ovog izraza često se nalazi u meandrima kazališnog Triveneta

kombinacija «minchione»/Goldoni uzrokuje kontracepcijsku kombinaciju,

nije mogao ne uključiti se u polemiku između neoklasicizma i prosvijećenog romantizma

kombinacija «minchione»/Manzoni je sinonim za neimenovanog kastrata.


Napuljski terorizam Flag sestara je ono što uzrokuje sramotu

kombinacija «minchione»/Giusti kao da je naslov porno filma,

Razmišljam o petom i posljednjem paru, idiot piše pisac Vampa

razmišljanje, trmòn, trmòn, trmòn, i odjednom hipokampus zasvijetli,

Vampa neće biti Bertelli Luigi, poznat kao Vamba, kreator mog avatara Gianburrasca

Odbijam kombinaciju «minchione»/Vamba i s pravom se upisujem na Accademia della Crusca,

Ja, magarac koji posjećujem ove zabranjene zone jednostavno tražim glupu drolju

i otkrivam na www velike poznavatelje "kurca", koji i Galantaru dovode do suza.



Ana Mihovilović | Mogli bismo

 

Ljudi se

Kreću

S tim zlokobnim

Vjetrom

Ništa

Ne pitajući.

Oblaci su

Brzi 

Vlakovi budućnosti.


Mi? Mogli bismo

Pobjeći daleko

Postati srne…


Pošalji mi pjesme

Iz onog davnog svijeta

Da znam da sve to

Nije bio samo san.


Da ih pjevamo u trenucima

Kad iskonski

Strahovi u nama

Pretvoreni u tjeskobu i smiješne fobije

Ponovno ožive

U spasonosnim

Šumama.

utorak, 29. travnja 2025.

Milkica Ursa | Pusti neka ljeto bude ljeto

 

Pusti ljetu da bude ljeto

da cvrčci odsviraju simfoniju do kraja,

mravi pokupe zadnju mrvicu.

Neka žega raspali svaki piksel tvoga tijela,

krpelji isišu krv staru,

solisticij skupi pleme u krug i svakom dodirne čelo.

Nek' pjesma odzvanja šumom hrastova, a oni uzvrate zagrljajem.

More neka podatno primi u svoju dubinu sve neispunjene nade.

Kamen ostruže bol.

Znoj ga očisti.

Bor i smreka iglicama zalijepe smolu po odjeći.

Ne očekuj povjetarac u vreli dan

niti ljetnu kišu.

Pusti ljetu da bude ljeto,

neka se događa život usklađen s valovima mora,

sada i ovdje.


Premda su iznenađenja moguća. 

Pljusnulo je.



ponedjeljak, 28. travnja 2025.

Tomislav Beronić gost emisije Na rubu znanosti: Glagoljica prije Ćirila i Metoda

 
Tomislav Beronić hrvatski književnik, glagoljaš i programer gostovao je u emisiji Na rubu znanosti i ispričao zanimljivu priču o glagoljici.



Slobodno istraživanje o porijeklu glagoljice. Format B5. Kvalitetni tisak u boji. Tvrdi uvez.
Naklada Društvo za promicinja kulture "Kvaka"

Knjiga se može naručiti ovdje

CeKaTe | Trešnjevački 3 d print: Učimo 3D modeliranje i printanje u praksi – za djecu, početnike i napredne

 


Nakon iznimno uspješnog ciklusa radionica provedenog 2024. godine, Centar za kulturu Trešnjevka s ponosom najavljuje novu sezonu besplatnih edukativnih programa pod nazivom TREŠNJEVAČKI 3D PRINT: Učimo 3D modeliranje i printanje u praksi, koja će se održavati od 10. svibnja do 30. lipnja 2025. godine. Program je namijenjen svim uzrastima i razinama predznanja – djeci, početnicima i naprednim korisnicima koji žele razvijati vještine 3D modeliranja, dizajniranja i printanja.  

PRIJAVE!

Cilj projekta je kroz praktičan rad, uz stručnu mentorsku podršku, približiti svijet 3D tehnologije široj javnosti, poticati kreativnost i tehničku pismenost te pružiti polaznicima osnovu za daljnji razvoj u području digitalne proizvodnje i dizajna.

Radionice su organizirane u tri razine:

  • Djeca (9–14 godina)
    Program za djecu osmišljen je kako bi motivirao najmlađe da se uključe u svijet 3D printanja i digitalnog dizajna. Kroz uvodna predavanja i praktične vježbe polaznici će naučiti koristiti osnovne alate za 3D modeliranje i upoznati procese izrade trodimenzionalnih objekata. Nakon uvoda, izrađivat će jednostavne modele poput 3D aviona, a potom razvijati vlastite ideje i projekte koje će samostalno isprintati na 3D printerima.

  • Početnici (15+ godina)
    Radionice za početnike usmjerene su na sve koji nemaju prethodno iskustvo, a žele zakoračiti u svijet 3D tehnologije. Program obuhvaća upoznavanje s osnovnim softverima za 3D modeliranje, kao i vještine potrebne za pripremu i realizaciju modela za ispis. Polaznici će, uz stručno vodstvo, izraditi svoje prve 3D modele, isprintati pripremljene predloške te se okušati u kreiranju vlastitih dizajna.

  • Napredni polaznici (15+ godina)
    Radionica za napredne namijenjena je onima koji već imaju osnovna znanja i žele ih dodatno razvijati. Polaznicima će biti pružena potpuna sloboda u kreiranju vlastitih projekata, uz mogućnost rada na kompleksnijim zadacima i suradnje s drugim entuzijastima. Fokus radionice je na korištenju profesionalnih alata poput Blendera i PrusaSlicera, međusobnoj razmjeni znanja i vještina, te poticanju kreativnosti kroz izradu zahtjevnijih modela poput kule i krune.

Metodologija rada temelji se na pristupu „uči radeći“, uz stalnu podršku i mentorstvo stručnjaka, omogućujući polaznicima da se upoznaju s cijelim procesom – od ideje i dizajna do gotovog 3D printanog proizvoda. Svaki sudionik proći će kroz faze planiranja, modeliranja, pripreme za ispis i konačne izrade objekta.

TREŠNJEVAČKI 3D PRINT ima za cilj stvoriti novu zajednicu entuzijasta 3D tehnologije, pružajući prostor za kreativno izražavanje, edukaciju i međusobno povezivanje.

Projekt sufinanciraju Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Pozivamo sve zainteresirane da se priključe i zajedno s nama istraže svijet novih tehnologija, razvijanja ideja i stvaranja opipljivih rezultata vlastitim rukama!

Festival stripa za djecu i mlade JEDAN, DVA... STRIP!

 


U šest festivalskih dana, na strip-radionicama i strip predstavljanjima djeca i mladi Zagreba i Rijeke upoznat će hrvatske strip autore i naučiti kako se piše i crta strip. U okviru Festivala održat će se i okrugli stol TKO SE BOJI STRIPA JOŠ? na kojem će se, između ostalog, govoriti o potrebi uvođenja stripa u školsku lektiru, kao idealnog štiva za promicanje čitanja. 

Na festivalu će sebe i svoj rad predstaviti strip-autori: Irena Jukić Pranjić, Branka Hollingsworth, Korin Hunjak, Goran Duplančić, Frano Petruša, Robert Solanović, Dario Kukić, Dalibor Talajić, Antonio Filipovih Athan, Damir Steinfl i Darko Macan.


"U susretima i druženjima, u razgovoru i zajedničkom radu strip-autora, djece i mladih, želimo podstaknuti kreativne načine razmišljanja (i delanja) mladih generacija. Koje sve blagodati, i kakve sve različite interpretacije pojedinih aspekata života i svakodnevice, može pružiti upravo  strip (bilo kroz čitanje, bilo kroz pisanje scenarija, bilo kroz strip crtež) želimo pokazati i djeci i mladima i njihovim odgajateljima i roditeljima. Način na koji strip-autori doživljavaju svijet, način je koji upravo u ovo naše, užurbano (i pomalo mahnito) doba, omogućuje da udahnemo i složimo slike stvarnosti u potpuno nove kvadrate", ističu organizatori festivala, udruga Knjiga u centru iz Zagreba te njihovi partneri Gradska knjižnica Rijeka i Knjižnice grada Zagreba. 


Festival stripa za djecu i mlade JEDAN, DVA... STRIP! održava se pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

JEDAN, DVA… STRIP!

U subotu, 26. travnja 2025. u 86. godini života napustio nas je književnik i znanstvenik dr. sc. Ivo Kalinski, član Društva hrvatskih književnika


Ivan (Ivo) Kalinski (Črečan kod Sv. Ivana Zeline, 8. ožujka 1940. – Zagreb, 26. travnja 2025.), diplomirao je jugoslavistiku 1966. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je 1987. i doktorirao monografijom Poetika i jezik kajkavskih pjesama Dragutina Domjanića (1988). Od 1968. bio je zaposlen u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje; radio je na području kajkavske leksikografije i dijalektologije. Sustavno se bavi poetikom i jezikom suvremene kajkavske književnosti (Anatomija kmice ili Umjetnina teksta, 2004). Bio je glavni urednik časopisa Kaj 1983–90; uredio je i više knjiga, zbornika i antologija, urednik Male biblioteke »Dragutin Domjanić« i Male biblioteke »Ignac Kristijanović«. Objavio zbirke kajkavskih pjesama, uglavnom refleksivno-egzistencijalnih, ali i intimističko-pejsažnih, Pha kaj (1979), Valctakt i lajno (1984), zbirke na standardnom hrvatskom jeziku Kristalni aed (2005) i Nemir podvornika Szerbe (2009), zbirku kratkih priča Ono drugo more (2006), esejističku zbirku Kiborg kao emotivni alien (2009) i dr., donosi Hrvatska enciklopedija.

Od dr. sc. Ive Kalinskoga oprostit ćemo se  u utorak, 29. travnja 2025. na Gradskom groblju u Sv. Ivanu Zelini u 14:30 sati.

 

 

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

Trg bana Josipa Jelačića 7/I

+38514816931 

Božica Jelušić | Protunedjeljna, nova



Prvo su zvona zvonila i golubovi prhali.
Mlado je lišće u parku rimske klasike šuštalo.
Potom su mladi na trgu krčag tišine skrhali,
I staro srce grada lirske je dane otpuštalo

Takvo je ovo vrijeme, takva klima i spirit:
Udobna žuta fotelja više od prijestolja vrijedi.
Ideje, k'o male zametke staviti valja u špirit,
Neće se naći nitko da ih othrani i sliijedi.

Srčem svoj škrti espresso, site sate odimim:
Svi su iz drugoga gnijezda, stipsom osuti stranci.
Što bi vrijedilo uopće i da se posla primim,
Dan Gospodnji će mimo mene proći po špranci.

I netko sanja spokoj i odmor, a neko buru, vihor i rat.
Samotnik cestom posrće, svoj slogan nosi, kliče ga,
Glasnice su mu usahle, u njemu hrđav je automat.
Pusta je nedjelja, tupa je i u njoj nema ničega.

Nikola Dubroja | Dvoje


Kroz nas koji ćemo se 

jednom upoznati 

zagrlio sam nebo i more 

i pisao o iskrenim dušama 

čije se boje naziru 

u sveopćem mraku 


Neka nas do tada 

predstavljaju dvije ptice 

koje su se pod oblacima 

odvojile od jata 

Eđidija Baldini | Kad vitar zapuše


Kad vitar zapuše

sve zapleše

šuma se u ritmu debla miče

grane se njišu

rože mirišu


Oblaki prikuraju

da dojdu pri kraju

gabijane ne muči

ča vitar fijuče

a mačak mijauče


Ronde s vitrom se igraju

leptir za list se čapiva

čeka da se vrime kalma

njemu je draži

onaj vitar blaži