Da ne postoje ljudi koji prošavši našim životom ne dodaju po komadić sebe našem bivstvu mi bi bili potrgane spodobe, od koje je svatko uzeo po dio kako je prolazio našom putanjom i ostavio iza sebe prazninu.
S vremenom naučiš da nisu isti oni koji daju i oni koji uzimaju i da postoji jedna jasna linija razgraničenja. Bitno je napraviti distancu od onih koji samo uzimaju i nastavljaju dalje, u suprotnom neće puno ostati nama od nas samih.
Kada se sve zbroji i oduzme život zna za ravnotežu, ali ne znaju ljudi. Pa kada se osjećaš da nekamo ne pripadaš, nije ti se samo učinilo, to ti tvoja intuicija govori gdje si doma, a gdje si samo stranac.
A nitko ne voli u svom životu biti tuđ, jer svi mi žudimo za mjestom kojeg možemo nazvati domom. Ponekad je to mjesto druga osoba i ako imamo sreće naši putevi će biti vječno isprepleteni. Zato je tako teško oprostiti se od nekoga tko je tako puno dao našem smislu. Ali ako sam išta naučio, na svako doviđenja život uzvrati s novim dobrodošao.
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.