Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

Prikazani su postovi s oznakom Disput. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Disput. Prikaži sve postove

petak, 29. listopada 2021.

Naklada Disput | Lina Meruane: Postati Palestinkom



Disput je upravo objavio Postati Palestinkom, knjigu publicističko-memoarskih zapisa čileanske novinarke palestinskog porijekla Line Meruane.
 
"Postati Palestinkom" izvrsna je knjiga razmišljanja, sjećanja i čitanja o zemlji svojih predaka što ih autorica započinje u trenutku kad se pojavi mogućnost povratka u zemlju u kojoj nikada nije bila, u zemlju iz koje su njezini baka i djed otišli u potrazi za drugim životom.

"Postati Palestinkom" govori o labirintu identiteta, ali i o svim onim opetovanim pitanjima koja su stalno na karti sukoba, primjerice, o zastrašujućoj sramotnosti Židova koji na pročeljima kuća u Hebronu ispisuju "Arape u plinske komore". Knjiga je i polemički dijalog između Meruane i komentatora koji su najviše izoštrili kritičku misao o toj temi: Amosa Oza i Davida Grossmana.

Više o knjizi i autoru možete saznati na disput.hr.

Ako ste zainteresirani pisati o knjizi ili ju na drugi način predstaviti, slobodno nas kontaktirajte telefonski (01 2949 921) ili mailom (mateja.pavlic@disput.hr).



srijeda, 1. rujna 2021.

Disput | Adrien Le Bihan: Aušvički grafiti


Aušvički grafiti francuskog književnika Adriena Le Bihana komentar su i analiza jednog po mnogočemu specifičnog žanra: zapisā iz Knjige sjećanja koncentracijskog logora Auschwitz. Svojim analitičkim skalpelom, koji u obzir uzima političku poziciju autora zapisa, njihove jezične kompetencije, ili pak njihov izostanak, te povijesnu i etičku težinu samog mjesta, Le Bihan demonstrira kako ljudi – zvali se oni Fidel Castro, Šimon Peres ili Jane Fonda – u namjeri da velikom zlu pridruže veliku riječ sjećanja počesto čine upravo suprotno, postajući žrtve banalnih misli, patetičnog izraza i nemuštog jezika.

Aušvički grafiti su lucidna diskurzivna analiza, opomena onima koji jezik shvaćaju olako te uputa kako ne bi trebalo pisati ako se pišući želi odati počast i zadržati dostojanstvo.

Više o knjizi i autoru možete saznati na https://disput.hr/shop/ausvicki-grafiti/.

četvrtak, 26. kolovoza 2021.

Disput | Heinrich Mann: Profesor Smeće

 

Profesor Smeće Heinricha Manna kanonsko je djelo njemačke književnosti i jedna od najvažnijih knjiga s prijelaza stoljeća u Europi. Središnji i naslovni lik romana, profesor Unrat, kojeg njegovi učenici zovu profesor Smeće, izvodeći nadimak iz podudaranja prezimena i karakternih osobina, otjelovljenje je pruskog duha i nositelj konzervativnih ideja epohe. Prema učenicima je okrutan, prema svijetu krut, a svuda oko sebe nalazi neprijateljske elemente koji podrivaju sustav, pri čemu se napose ističe učenik Lohmann, u čijem se liku kriju osobine samog pisca. Međutim život profesora Smeća iz korijena se mijenja kada upozna fatalnu kabaretsku pjevačicu Rosu Fröhlich...

U ovom je romanu Heinrich Mann duhovito prikazao licemjerje njemačkog društva s početka XX. stoljeća, ali i duh čovjeka koji bira između razuma i strasti. 

Po romanu je 1930. u režiji Josefa von Sternberga snimljen film Plavi anđeo s Marlene Dietrich. Prizor iz filma s njom u glavnoj ulozi krasi naslovnicu knjige.

Više o knjizi i autoru možete saznati na https://disput.hr/shop/profesor-smece/.


petak, 16. srpnja 2021.

Novitet iz Disputa | Vojko Senker, "Libijski košmar"


Libijski košmar naslov je uzbudljive knjige karijernog diplomata Vojka Senkera u kojoj se prisjeća svog diplomatskog boravka u Libiji od rujna 2008. do srpnja 2014. Senker je imao tu sreću da iz prvog reda svjedoči "zanimljivim vremenima": vrhuncu Gadafijeve vladavine, kaosu revolucije i životu u postgadafijevskoj Libiji.

Autor ne piše konformistički ni kalkulantski, nego iskreno i po savjesti, dok stilom Libijski košmar podsjeća na kakav napeti politički triler. Također, čitatelju se pruža pregršt informacija o ustroju libijske države, o njenoj povijesti, ali i bilateralnim odnosima s Hrvatskom, pri čemu su posebno zanimljivi opisi posjeta hrvatskih državnika Libiji. Uza sve to autor podastire i sasvim intimna svjedočenja svoga odnosno obiteljskog položaja u tim prevratničkim vremenima te s puno literarno-publicističkog dara donosi mnoštvo sličica i anegdota iz kuloara najviših političko-diplomatskih krugova. 

Vojko Senker rođen je 1945. u Zagrebu. Gimnaziju je završio u Puli 1964, a diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu 1969. godine. Tijekom zadnjih godina studija završio je Vjesnikovu jednogodišnju novinarsku školu i praktični dio odradio je u gradskoj kronici Večernjeg lista.

četvrtak, 15. srpnja 2021.

Sonja Smolec | Miep Gies: „Sjećanje na Anne Frank“

  

Vjerojatno je malo onih koji nisu čuli za Anne Frank i njen dnevnik o životu u kući gdje su bili sklonjeni kako bi izbjegli sudbinu mnogih Židova i kojima to na žalost nije uspjelo.

Ova knjiga je nešto sasvim drugo i različito od dnevnika Anne Frank, a opet toliko blisko svemu što su Anne i njena obitelj proživjeli. O životu u Nizozemskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata piše žena koja je sklonila dvije obitelji, obitelj Frank i obitelj Van Daan i koja se i sama nekoliko puta našla u životnoj opasnosti.

Knjiga je to koja će nas jednako očarati i šokirati. Očarati ljepotom pripovijedanja autorice u prvom licu koje teče jednostavno, spontano i profinjeno, glasom osobe koja zna. Šokirat će nas pričom o događajima za vrijeme rata u Nizozemskoj i Europi, koja je toliko nevjerojatna da, što god smo ikada čuli, sada doznajemo da može biti još i gore.

Knjiga je podijeljena u tri dijela i na kraju je Pogovor. U prvom dijelu Izbjeglice, autorica govori o vlastitom djetinjstvu u rodnoj Austriji koje podsjeća na slične živote siromašnih obitelji u mnogim drugim europskim zemljama, a vjerojatno i diljem svijeta, koja nisu više mogla brinuti o vlastitoj pothranjenoj i bolesnoj djeci.

četvrtak, 8. srpnja 2021.

Noviteti iz Disputa | Marija Vinski, "Velik je misterij života"


Disput je u svojoj već etabliranoj dijarisitičkoj biblioteci "Svagdan" upravo objavio još jedan dnevnički dragulj, još jedno veliko i uistinu važno književno otkriće. Riječ je o dnevniku liječnice intelektualke Marije Vinski, koja je dosad u hrvatskoj kulturi bila ili potpuno nepoznata ili tek rijetkima znana samo kao partnerica Augusta Cesarca. Dnevnik je pisala od 1917. do 1934, a u njemu prikazuje svoju borbu za emancipaciju, osobnu i profesionalnu, te osvjetljava brojne detalje života u međuratnom razdoblju u Beču i Zagrebu.

Marija Vinski, VELIK JE MISTERIJ ŽIVOTA

Dnevnik Marije Vinski, dosad nepravedno zanemarene u hrvatskoj kulturi, osvjetljava stremljenja, nazore i ideale ove liječnice i intelektualke. Rođena 1899. u današnjoj Ukrajini, Marija Vinski završila je studij medicine u Beču, a od 1924. živi u Zagrebu i bavi se temama dječjeg razvoja. U Zagrebu upoznaje Augusta Cesarca, s kojim putuje u sovjetsku Rusiju i s kojim dijeli nesretnu sudbinu revolucionara pogubljenih u Dotrščini. 

Dnevnik je pisala od 1917. do 1934, a u njemu se – osim osobnim životnim odabirima i introspektivnim zakucima svog nježnog, ali i odvažnog duha – bavi međuratnom svakodnevicom, umjetnošću te aktualnim političkim događajima. Iz tog je razloga ovaj dnevnik, osim kao svjedočanstvo života i djela jedne iznimne žene, važan i kao prilog razumijevanju života u međuratnom razdoblju s posebnim naglaskom na Beč i Zagreb.

Mariju Vinski dosad su poznavali rijetki, a i oni uglavnom kao partnericu Augusta Cesarca. Velik je misterij života pokušava ispraviti tu nepravdu i pronaći joj mjesto koje u hrvatskom kulturnom pamćenju neosporno zaslužuje. 

Više o knjizi i autorici možete saznati na https://disput.hr/shop/velik-je-misterij-zivota/  

ponedjeljak, 21. lipnja 2021.

Disput | Nada Brčić Crnogorac: "Vrijeme promatranja"



Zbirka priča Nade Brčić Crnogorac Vrijeme promatranja na emotivno i psihološki uvjerljiv, a književno promišljen i umješan način komentira i opisuje svakodnevicu likova koji kao da nemaju snage za životnu promjenu i iskorak. Riječ je mahom o ženama koje, bilo da im je trideset ili pedeset, na svojoj koži, u odnosima u kojima se nalaze, u predmetima koji ih okružuju, u nesvjesnom svojih misli i pokreta osjećaju cinizam patrijarhata i svijeta u kojima muškarci vode igru. Gospođa je to čiji je muž, očito pod teretom krize srednjih godina, odlučio kupiti motor, ili je to mlada žena ostavljena s djetetom na plaži dok njen suprug karta u hladovini, ili pak nevidljiva prodavačica lažnih parfema kojoj šef ne isplaćuje plaću...

Po motivima bliske i "svakodnevne" i takoreći inficirane stvarnošću, priče su to u kojima se ipak – da budemo optimistični – može prepoznati neka sretnija buduća stvarnost, stvarnost koja počinje upravo pisanjem, pomnim promatranjem sadašnjeg.


Više o knjizi i autorici možete saznati na https://disput.hr/shop/vrijeme-promatranja/.


ponedjeljak, 31. svibnja 2021.

Disput | Debitantska zbirka priča Igora Ivka: "Nepovredivo mjesto"


Zbirka priča Igora Ivka Nepovredivo mjesto jedno je od onih debitantskih ostvarenja koja svjedoče svu pripovjednu zrelost i književnu snagu svog autora. Ivko piše kao da mu o pisanju ovisi život: iskreno, spuštenog garda, s maksimalnom koncentracijom i posvećenošću likovima, pričama i stilskim zahvatima.

U širokom spektru antijunaka, od beskućnika koji dane provode u salonu namještaja, preko mladih gastarbajtera do zrelih ljudi koji pucaju pod težinom tjeskobe i besmisla uredskih poslova, čitatelj lako prepoznaje najmanje dva elementa: pažljivo oblikovan književni tekst i sebe sama, kao čitatelja i kao čovjeka koji s likovima dijeli stvarnost, kako onu u tekstu, tako i onu drugu na koju tekst upućuje.

Rafinirani spoj egzistencijalnog nemira, Zeitgeista, realizma i visoke stilizacije daje nam za pravo da sa sigurnošću izjavimo: hrvatska književna scena dobila je novo ime s kojim mora računati u budućnosti – talentiranog mladog pripovjedača čija će vas proza udariti u pleksus.

Više o knjizi i autoru možete saznati na https://disput.hr/shop/nepovredivo-mjesto/.

srijeda, 19. svibnja 2021.

Bestseler iz Disputa | Trevor Noah: "Zločin rođenjem"


Zločin rođenjem, bestseler koji je od objavljivanja 2016. u svijetu prodan u više od milijun primjeraka, priča je o odrastanju rasno miješanog djeteta u aparthejdom obilježenom i razdvojenom južnoafričkom društvu. Noah duhovito, ali i realistično opisuje svakodnevna poniženja i predrasude kojima su crnci, ali i mulati, bili izloženi, ali isto tako pripovijeda i o načinu na koji se čovjek može boriti protiv zla i nepravde. Taj otpor utjelovljen je u liku autorove majke, žene koja se borila kao lavica ne bi li sebi i svom sinu osigurala budućnost koju će, vrijeme će pokazati, Trevor itekako dobro znati iskoristiti.

Osim što je talentirani komičar i vrhunski televizijski voditelj, Noah je i pronicljiv i duhovit pisac koji je napisao gorko-slatku posvetu djetinjstvu obilježenom rasizmom i majci koja je od njega napravila čovjeka.

Nevjerojatan put Trevora Noaha od južnoafričkog aparthejda do ureda The Daily Showa započeo je zločinom: njegovim rođenjem. Naime, njegova je majka crnkinja iz plemena Xhosa, a otac bijeli Švicarac. Tih je godina – osamdesetih – rasno miješanje bilo kažnjivo s pet godina zatvora. Živi dokaz nesmotrenosti roditelja, Trevor je najranije godine svog života uglavnom proveo u kući, sputan radikalnim i često bizarnim mjerama koje je njegova majka poduzimala da ga sačuva od zla rasizma i segregacija. Nakon pada aparthejda, oslobođeni od tiranske vladavine bijelaca, Trevor i njegova majka krenuli su u veliku pustolovinu, živeći otvoreno i slobodno.

ponedjeljak, 10. svibnja 2021.

Novitet iz Disputa | István Örkény: "Jednominutne novele"


Jednominutne novele kultnog mađarskog književnika Istvána Örkénya (1912. – 1979.) prava su poslastica za ljubitelje ludičkog pripovijedanja. Osim zgusnutim izrazom, priče se odlikuju neobičnim izborom motiva, njihovim naoko nelogičnim povezivanjem i osobitom motivacijom likova: autorov pogled na naoko jednostavne stvari, poput jezičnog nerazumijevanja ili vijesti o letu na mjesec, od ovih kratkih proznih zapisa čini bizarne, apsurdne, a gdjegod i groteskne priče.

Örkény je bez sumnje lucidan, zaigran i maštovit pripovjedač. Čitatelju novela koji bi u njima tražio red i smisao poručio je sljedeće: "Pažnja! Onaj tko nešto nije shvatio, neka ponovno pročita sporno djelo. Ako ni nakon toga nije razumio, onda je pogreška u noveli."

István Örkény (1912-1979), mađarski književnik porijeklom iz građanske židovske obitelji. Diplomirao ljekarništvo pa kemijsko inženjerstvo. Nakon što mu je objavljena pripovijetka u kojoj predviđa ludilo fašizma, napustio je zemlju i živio u Londonu i Parizu, da bi se 1940. vratio u Mađarsku. Za vrijeme rata bio je na prisilnom radu na ruskoj fronti (1942), potom u ratnom zarobljeništvu (1943-1946).

srijeda, 5. svibnja 2021.

Naklada Disput | Jordan Radičkov: "Okrutno raspoloženje"


Zbirka priča Okrutno raspoloženje Jordana Radičkova (1929. – 2004) jedna je od najvažnijih knjiga bugarske književnosti dvadesetog stoljeća. Objavljena 1965, zbirka je promijenila paradigmu onodobnih književnih strujanja i učinila odlučni otklon od poetike socrealizma.

Taj je poetski iskorak njen autor usmjerio u nadrealno i magično. U selu Čerkazkiju, gotovo predmodernom svijetu napučenom seljacima te domaćim i divljim životinjama, stvorio je snoliki svemir u kojem je sasvim moguće – i stanovnicima nimalo neobično – da se na nebu pojavi primjerice, krokodil.

Radičkovljeve su pripovijesti pune "uvrnutog" šarma i humora, ali i očuđujuće u svojoj bogatoj i nadrealnoj motivici. Kao što je i u vrijeme objavljivanja predstavljala promjenu i modernitet par excellence, ova će knjiga i u današnjem kontekstu – dakle, suvremenoj hrvatskoj književnosti – ponuditi osvježenje na tematskoj i na formalnoj razini, zabavljajući pritom čitatelja koji će, vjerujemo, nerijetko zastati i zapitati se: "Što sad ovo, zaboga, znači?"

Objavljena 1965. godine, ova je zbirka pripovijedaka izazvala burne reakcije među književnim kritičarima. Jedni su smatrali da je potpun promašaj jer se udaljila od tada dominantnog socrealizma, drugi su pak odmah prepoznali da je riječ o djelu koje će zauvijek promijeniti bugarsku književnost.

četvrtak, 1. travnja 2021.

Naklada Disput | Antoni Sobański: "Civil u Berlinu"

 

Antoni Sobański, Civil u Berlinu

Knjiga poljskog novinara, erudita i germanofila Antonija Sobańskog zbir je njegovih reportaža iz Berlina koje je za časopis Wiadomości Literackie pisao tridesetih godina. Kao svjedok promjena u njemačkom društvenom i političkom životu, Sobański je iz prvog reda gledao (i, naravno, bilježio) sveopću narodnu militarizaciju, provođenje rasnih zakona, spaljivanje "opasnih" knjiga, pri čemu se posebice zanimao za utjecaj nacionalsocijalizma na njemačku svakodnevicu. Tako će, među ostalim, opisivati modu, građansku autocenzuru u naoko neobaveznim razgovorima, izbjegavanje trgovina u vlasništvu Židova u širokom luku... Posebno je upečatljiv opis Nirnberškog kongresa 1936, koji Sobański naziva "festivalom nacionalizma".

Civil u Berlinu je dragocjen prilog očevica na osnovi kojeg se mogu provjeriti teorijske postavke o prirodi totalitarizma.

Više o knjizi i autoru možete saznati na https://disput.hr/shop/civil-u-berlinu/

četvrtak, 25. ožujka 2021.

Disput predstavlja | Željko Funda: "Lepoglava", Roman


Roman "Lepoglava" Željka Funde povijesno utemeljeno i ekspresionistički vehementno, na dosad u hrvatskoj književnosti neviđen način, prikazuje užas ustaškog logora u Lepoglavi 1944 godine.

Ovo pripovjedno slojevito djelo duguje fikciji koliko i fakciji – tako će neki od protagonista biti, primjerice, Maks Luburić i njegov rođak Ljubo Miloš, upravnik logora, egzekutori i žrtve, ali i brojni Lepoglavčani, zatvorenici, kolaboracionisti, partizani...

Ako bismo osnovnu ideju romana morali svesti na jednu rečenicu, ona bi stala u retoričko pitanje bojnika Miloša: "Kameradi, ima li pakla?"

Eno ga, u Lepoglavi 1944, uvjerava nas Funda pripovijedanjem majstora i posvećenošću povjesničara.

Više o knjizi i autoru možete saznati na
https://disput.hr/shop/lepoglava/.

četvrtak, 4. ožujka 2021.

Naklada Disput | Karel Čapek: Knjiga apokrifa


Knjiga apokrifa ovjerava Čapeka kao vrsnog pripovjedača te kao velikog erudita, humanista i humorista. Grabeći iz bazena književne tradicije, povijesti religije i mitologije, Čapek na motivima poput uništenja Sodome i Gomore, nesretne ljubavi Romea i Julije ili Isusovih čuda gradi pripovijesti u središtu kojih se nalazi ljudska priroda u svoj svojoj šarmantnoj i bliskoj nam nesavršenosti.

Kongenijalni prijevod s češkog potpisuje naša poznata slavistkinja Dubravka Dorotić Sesar, koja je ovog klasika na hrvatski prevela u svoj punini njegova stila, duha i intertekstualne dubine.

Više o knjizi i autoru možete saznati na: 
https://disput.hr/shop/knjiga-apokrifa/
ISBN: 978-953-260-398-9
Godina izdanja: 2021
Broj stranica: 176
Dimenzije: 13 x 20,5 cm
Uvez: tvrdi

ponedjeljak, 14. prosinca 2020.

Naklada Disput | Objavljena knjiga 'Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća' J. Užarevića


vrijeme: 14.12.2020.
Knjigu Josipa Užarevića 'Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća', u kojoj sagledava cjelinu ruske književnosti u njezinu rasponu od jedanaest stoljeća, objavila je zagrebačka izdavačka kuća 'Disput'.

Rusist Užarević u obimnoj knjizi (864 str.) analizira rusku književnost od djela mitropolita Ilariona "Slovo o Zakonu i Milosti" do vrhunskih djela i književnih imena koja (veliko)ruskoj književnosti u 19. i 20. stoljeću trajno osiguravaju svjetsko značenje i svjetsku recepciju (Puškin, Ljermontov, Gogolj, Turgenjev, Dostojevski, Tolstoj, Čehov, Blok, Cvetaeva, Ahmatova, Mandeljštam, Majakovski, Pasternak, Jesenjin, Zabolocki, Bulgakov, Šolohov, Nabokov, Solženjicin, Brodski, Petruševskaja, Pelevin i drugi).

utorak, 30. lipnja 2020.

Disput predstavlja | Đurđice Čilić: Fafarikul


Autorica i izdavačka kuća Disput
imaju čast pozvati vas na predstavljanje knjige priča


Đurđice Čilić
FAFARIKUL


Predstavljanje će se održati u četvrtak 2. srpnja 2020.
na Ljetnoj pozornici Tuškanac
/Dubravkin put bb, Zagreb/ s početkom u 19 sati


O knjizi će govoriti:
Miljenko Jergović, Korana Serdarević, Đurđica Čilić i
Josip Pandurić, a nekoliko priča iz knjige pročitat će glumac
Danijel Ljuboja

subota, 2. studenoga 2019.

Disput predstavlja | Mihaela Gašpar: Nemirnica


DISPUT

nas poziva

na predstavljanje romana
Mihaele Gašpar
NEMIRNICA
/Disput, 2019/


Predstavljanje će se održati u Knjižnici “Bogdan Ogrizović”
/Zagreb, Preradovićeva 5/

u ponedjeljak 4. studenoga 2019. u u 20 sati.

Uz autoricu Mihaelu Gašpar
knjigu će predstaviti Dorta Jagić, Darija Žilić i Josip Pandurić,
a dijelove iz romana pročitat će
Vilim Matula

subota, 12. listopada 2019.

Naklada Disput predstavlja | Benno Meyer-Wehlack: HODANJA, ČEŽNJE Berlinsko-zagrebački dnevnik 1970–1977.


Irena Vrkljan i izdavačka kuća Disput
imaju čast pozvati vas na predstavljanje knjige

Benna Meyer-Wehlacka
HODANJA, ČEŽNJE
Berlinsko-zagrebački dnevnik 1970–1977.
/Biblioteka "Svagdan", Disput, 2019/

Predstavljanje će se održati u Knjižnici "Bogdan Ogrizović"
/Zagreb, Preradovićeva 5/ u srijedu 16. listopada 2019. u 18.00 sati.

Dnevnik će predstaviti književnica Irena Vrkljan, prevoditeljica Sandra Brkljačić, književni kritičar Zdravko Zima
i urednik/izdavač Josip Pandurić.

Veselimo se vašem dolasku!

utorak, 1. listopada 2019.

Disput predstavlja | Marija Pilić: Luđaci i djeca




Pozivamo Vas na predstavljanje knjige priča

MARIJE PILIĆ,
LUĐACI I DJECA   /Disput, 2019./

u četvrtak, 3. 10. 2019. u 19 sati u Knjižnicu Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Uz autoricu, knjigu će predstaviti Tomica ŠĆAVINA i Matija JANEŠ.
Priče čita Alan KATIĆ.
Veselimo se Vašem dolasku!

utorak, 12. ožujka 2019.

Preminula je književnica, prevoditeljica i urednica Irena Lukšić


Fotografija: Mirko Cvjetko
Javljamo tužnu vijest da je preminula književna prevoditeljica, spisateljica, znanstvenica i urednica Irena Lukšić, dugogodišnja članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca koja je radila za nakladu Disput s kojom smo surađivali. Umrla je u 67. godini.

Irena Lukšić rodila se 10. ožujka 1953. u Dugoj Resi. Studij rusistike i komparativne književnosti završila je 1978. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala 1996.

Pisala je prozu, drame, eseje, TV i radio drame, filmske scenarije, stručne i znanstvene radove, te prevodila s ruskog djela Aksjonova, Berberova, Bunina, Harmsa, Čehova, Platonova, Brodskog, Koljadu, Tolstoja, Puškina i drugih.