Roman „San o Križaniću“, podnaslovljen kao (meta)roman o Hrvatu bez granica Denisa Peričića, fikcionalizira, ako ne i sniva, izvorima i dokumentima rupičastu biografiju Jurja Križanića, u čije je prezime već upisan križ.
Križanić je kao katolički svećenik, teolog i polihistor, utemeljitelj panslavističke ideje, ali i više od toga, geostrateg koji je mislio globalno i pokušavao utopistički izmiriti pravoslavlje i katoličanstvo. I naravno da je, raspet između svojih ideja i političke zbilje, stoga teglio svoj križ sve donde kamo nijedan Hrvat prije njega nije stigao, u Rusiju, Sibir, Tobolsk, i natrag…
Križanić je kao katolički svećenik, teolog i polihistor, utemeljitelj panslavističke ideje, ali i više od toga, geostrateg koji je mislio globalno i pokušavao utopistički izmiriti pravoslavlje i katoličanstvo. I naravno da je, raspet između svojih ideja i političke zbilje, stoga teglio svoj križ sve donde kamo nijedan Hrvat prije njega nije stigao, u Rusiju, Sibir, Tobolsk, i natrag…
Peričićev roman napisan je kao u transu, tako se nekako i čita, sve skandirajući u sebi. Njegov esejističko-ludistički pristup ne bježi od pjesničkih jezičnih poticaja, a tu je, kako smo od tog autora već i navikli, cijeli arsenal postmoderne, citati, reference, fusnote, komentari, spekulacije…
Ako, pak, enigma Križanić – koja je fascinirala čak i Krležu – ovim romanom slučajno nije dodatno osvijetljena, možemo biti sigurni da će u njezinu gravitaciju biti uhvaćen još poneki čitatelj, budući proučavatelj nevjerojatne biografije i strašnog europskog 17. stoljeća, koje razdiru vjerski ratovi.
Denis Peričić (Varaždin, 1968.), magistar znanosti o književnosti i profesionalni književnik, u posljednjih je četvrt stoljeća objavio 30-ak knjiga gotovo svih rodova i žanrova te osvojio oko 90 književnih i srodnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu. Bavi se svim aspektima pisane riječi, od jezikoslovlja do prevođenja.
Uz četiri knjige drama i sedam zbirki pjesama, objavio je i četiri romana: Hrvatski psycho (AGM, 2003.), Netopir i črni ljudi (VBZ, 2010.), Travanj (časopis Sirius B, br. 16, 2014.) i Idoli (Vošicki, 2020.), zatim pet zbirki kratkih priča: Krvavo (Disput, 2004.), Ljubav, zlo i naopako (Hena com, 2014.), Techno gost (Kajkavsko spravišče, 2016.), Tijelo od snova (Hena com, 2018.) i Prozamanterija (s Anitom Peričić, Hena com, 2019.), od kojih je prva prevedena na češki (Až na krev, Altenberg, Jihlava, 2018., prev. Josef Kodet), roman Spiritisti (Hena com, 2020.) a tu su i monografske studije Zavičajnost Miroslava Krleže (s Ivanom Grabarom) i Fernando Consag – Textos y testimonios (s Carlosom Lazcanom, na španjolskom, objava u Meksiku), zbirka kolumni i eseja Hrvatski san te nekoliko antologija. S engleskog je preveo 10 knjiga. Radovi su mu 164 uvršteni u 20 antologijskih izbora te prevođeni na devet jezika. Autor je 60-ak znanstvenih i stručnih radova. Dobitnik je Nagrade Varaždinske županije i Medalje Grada Varaždina za najviše zasluge u kulturi i umjetnosti.
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.