#BeInclusiveWaterPolo u akciji: Bugarski i hrvatski tim povezani kroz sport

Od 22. do 26. travnja 2025. godine, grad Rijeka je ugostio sudionike iz Bugarske na jedinstvenom međunarodnom događaju u sklopu projekta #BeInclusiveWaterPolo, sufinanciranog kroz program Erasmus+ Europske unije. Domaćin događaja bio je Parasportski savez grada Rijeke, u suradnji s Bugarskom udrugom za razvoj sporta i Udrugom bugarskih plivača. Događaj je pokazao moć inkluzivnog sporta u povezivanju ljudi, rušenju stereotipa i promicanju jednakih mogućnosti za osobe s intelektualnim teškoćama.

Inicijativa #BeInclusiveWaterPolo donosi svjež i dinamičan pristup prilagođenim sportovima. Inkluzivni vaterpolo omogućuje osobama s intelektualnim teškoćama sudjelovanje u ekipnom sportu zajedno s vršnjacima slične dobi i sposobnosti. Time se stvara zabavno i natjecateljsko okruženje koje pomaže u razbijanju predrasuda i promiče istinsku inkluziju kroz tjelesnu aktivnost. Koncept je prvi put predstavljen na Pozivnim igrama Specijalne olimpijade na Malti 2022. godine, a njegov uspjeh potaknuo je daljnji razvoj i prekograničnu suradnju.

Ovaj je događaj ujedno bio i vrhunac redovitih inkluzivnih treninga vaterpola koje su tijekom protekle godine provodili bugarski i hrvatski timovi, čime se dodatno istaknula predanost lokalnih zajednica održivoj i smislenoj inkluziji kroz sport.

U Rijeci je program uključivao praktične treninge i kulturna istraživanja. Prvog dana grupa je stigla i bila srdačno dočekana u Rijeci. Drugog dana posjetili su Art Kvart „Dječja kuća“, nakon čega je uslijedio trening na bazenu Kantrida i orijentacijska avantura u povijesnoj četvrti Trsat. Treći dan donio je šetnju središnjom pješačkom ulicom u Rijeci – Korzom, a dan je zaključen prijateljskom utakmicom inkluzivnog vaterpola na bazenu Kantrida i rekreativnim posjetom primorskom gradiću Opatiji. Posljednjeg dana održan je univerzalni sportski trening te nezaboravan izlet u Hum, poznat kao najmanji grad na svijetu, nakon čega su se timovi pripremili za povratak kućama.

Projekt ima za cilj ne samo pružiti kvalitetno inkluzivno sportsko iskustvo, već i ponuditi praktične alate i resurse kako bi se osigurala održivost i mogućnost prenošenja koncepta. Kao jedan od očekivanih rezultata, inicijativa će izdati tiskano izdanje priručnika "#BeInclusiveWaterPolo" koji sadrži metodologiju testiranu tijekom mobilnosti, čime će se sportskim klubovima diljem Europe omogućiti implementacija inkluzivnih vaterpolo programa. Digitalne verzije priručnika, zajedno s videouputama, bit će dostupne na mrežnoj platformi www.mywaterpolo.org, što omogućuje široku dostupnost i primjenu unutar EU.

Projekt #BeInclusiveWaterPolo predstavlja sjajan primjer kako se timski sportovi mogu prilagoditi kako bi se promicala inkluzija, gradila zajednica i svima pružila prilika za sudjelovanje, razvoj i zabavu – bez obzira na njihovu pozadinu ili sposobnosti. Kombiniranjem sportskog duha, suradnje i inovacije, ova inicijativa stvara trajne promjene u području inkluzivnog sporta.

Stanovnik Hrvatske u 2023. godini posudio je prosječno 1,33 knjige

 

Stanovnik Hrvatske u 2023. godini posudio je prosječno 1,33 knjige - više od 2.000 autora čeka isplata za javne posudbe njihovih knjiga

­ ­ U hrvatskim je knjižnicama u 2023. godini bilo 5.145.298 posudbi knjiga, pokazuju podaci koje je prijavilo 20 županijskih narodnih knjižnica, a obradila služba HDS ZAMP.    Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je sredinom 2023. godine imala 3.859.686 stanovnika, što bi značilo da je stanovnik Hrvatske u javnim knjižnicama (isključujući posudbe obavljene u školskim i sveučilišnim knjižnicama) godišnje posudio 1,33 knjige.    To je izrazito malo u usporedbi sličnih podataka s europskim šampionima Fincima (15,3 posudbe godišnje) ili susjedima Slovencima (11 posudbi). I ta loša vijest, ipak, ima svoju dobru posljedicu: književnici, prevoditelji i ilustratori uskoro će dobiti svoje zaslužene honorare za javnu posudbu knjiga iz knjižnica diljem RH.    HDS ZAMP, u suradnji s Društvom hrvatskih književnika (DHK), ovih dana započinje s isplatama autorskih naknada za javne posudbe u knjižnicama obavljene u 2023. godini.   Zahvaljujući kontinuiranoj (i očito je – opravdanoj) potpori Ministarstva kulture i medija RH, ova se praksa uspješno provodi već osam godina, a i ove godine osiguran je iznos od 500.000 eura. Iznos naknade po jednoj posudbi iznosi 0,17461 € za pisce, 0,08730 € za ilustratore i 0,06984 € za prevoditelje.   Književni ukus Hrvata u 2023. godini   Vrh ljestvice najčitanijih književnika i 2023. godine držao je niz živućih klasika kao što su Sanja Pilić-Spindler, Pavao Pavličić, Sanja Polak i Miro Gavran, kojima se pridružio i pokojni velikan Ivan Kušan, dok se na listi najčitanijih knjiga u 2023. nalaze djela Kristiana Novaka, Ivane Šojat, Gorana Tribusona, Olje Savičević Ivančević, Roberta Perišića, Vedrane Rudan, Jurice Pavičića, Mire Furlan te Zorana Ferića.   Kada je riječ o prijevodima, hrvatski čitatelj bira emotivne i univerzalne naslove. Valerie Perrin osvojila je srca s "Svježom vodom za cvijeće", Kristin Hannah s američkim sagama "Četiri vjetra" i "Mojom Aljaskom", dok korejski hit "Molim te, pazi na mamu" otvara vrata korejskoj kulturi, ali i općenito u život jedne majke. Elena Ferrante i dalje vlada s "Genijalnom prijateljicom", a Matthew McConaughey je s "Zelenim svjetlima" dokazao da i memoari slavnih mogu biti inspirativni i duboki.   Najposuđivanija domaća beletristika u 2023. godini: "Voli me više od svega na svijetu" - Mira Furlan "Ciganin, ali najljepši" i "Črna mati zemla" - Kristian Novak "Dok prelaziš rijeku" - Zoran Ferić "Sama" - Ivana Šojat "Mater Dolorosa" - Jurica Pavičić "Zbogom, Izabel" - Goran Tribuson "Ljeta s Marijom" - Olja Savičević Ivančević "Brod za Issu" - Robert Perišić "Doživotna robija" - Vedrana Rudan   Najposuđivanija strana beletristika u 2023.godini: "Svježa voda za cvijeće" - Valerie Perrin, prijevod: Maja Ručević "Četiri vjetra" i "Moja Aljaska" - Kristin Hannah, prijevod: Mirjana Valent "Pačinko" - Min Jin Lee, prijevod: Mirna Čubranić "Molim te, pazi na mamu" - Kyung-sook Shin, prijevod: Mirna Čubranić "Povratak" - Nicholas Sparks, prijevod: Selma Muftić Pustički "Knjižnica na obali mora" - Roisin Meaney, prijevod: Ana Knežević "Genijalna prijateljica" - Elena Ferrante, prijevod: Ana Badurina "Zelena svjetla" - Matthew MacConaughey, prijevod: Vedran Pavlić "Greta: godine ljubavi, godine sjećanja" - Susanne Abel, prijevod: Sanja Gjenero   Najčitaniji domaći autori (abecedno): Miro Gavran Ivan Kušan Pavao Pavličić Sanja Pilić-Spindler Sanja Polak   Prevoditelji i ilustratori s najviše posudbi (abecedno):   Prevoditelji: Aleksandra Barlović Mirna Čubranić Ozren Doležal Ira Martinović Igor Rendić   Ilustratori: Stjepan Bartolić Niko Barun Jelena Brezovec Ivana Guljašević Kuman Ljubinka Vončina     Čestitamo svim autorima! „Dugogodišnja suradnja knjižnica, Ministarstva kulture i medija, Društva hrvatskih književnika i HDS ZAMP-a rezultirala je primjerom iznimno uspješne implementacije prava književnika – modelom koji je danas među rijetkima u cijeloj Europi, pa čak i šire. Čestitke svim autorima – onima na vrhu ljestvica, ali i svima ostalima čije knjige možda nisu najposuđivanije, no njihova važnost za kulturu i književnost je neupitna“, istaknuo je Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a.    Poziv autorima i nositeljima prava U sustavu javne posudbe još uvijek postoji dio autora i nositelja prava za koje DHK i HDS ZAMP nemaju dostavljenu potrebnu dokumentaciju za isplatu naknada za književna djela. Kako vam sredstva ne bi otišla u zastaru, važno je dostaviti dokumentaciju za isplatu odnosno jednokratno potpisanu Punomoć.   Ako se nalazite na abecednom popisu neidentificiranih autora ili nasljednika, molimo vas da što prije dostavite: Potpisanu Punomoć (za autore i nasljednike) Rješenje o nasljeđivanju (za nasljednike preminulih autora)   Dokumente možete poslati na: DHK – Trg bana Josipa Jelačića 7, 10000 Zagreb ili na HDS ZAMP – Heinzelova 62a, 10000 Zagreb   Za upite vezane uz ovaj popis ili status vaših prava, slobodno se javite na javna.posudba@hds.hr ili na telefon 01/6387-000   Više informacija o pravima javne posudbe i sustavu naknada možete pronaći i na službenim stranicama DHK-a: https://dhk.hr/o-nama/autorska-prava/

Rozin kutak

 

TAJNE I SIMBOLI "ČAROBNE FRULE" I ZVONČIČOF

Piše: Eleonora Ernoić Krnjak

I… tak.

Ja vam se više opče ne bavim politikom.

Se vam je to kak v operi.

Sem bila na “Čarobnoj fruli” neki den.

Si su moji kolege izversni, ali Schickaneder se baš i ni isprsil.

Se je kak čušpajz: mate Tamina, princa, pred “zlom” se onesvesti.

Najdu ga tri žemske, sperve im se jahke dopadne ali se saberu i sete da ih kontrolirja Kraljica noći koja oče da T. spasi njenu kčer Paminu koju je zaprl Sarasto kaj je zločesti. T. se zaljubi mam vu slikicu kčeri…

Tu je i čovek-ptica Papageno kaj iste dela za Kraljicu i oni buju skup (T. i Papageno) dišli po Paminu.

Je, ali se onda ustanovi da je S zel Paminu jer je on zaprav dobri a Kraljica to nie i kak ju je htel spasiti (Paminu) buju dal T. ak ovaj prejde tri kušnje…

Jena od njih je i da bu mučeči kaj je v operi gotovo pa nemoguče napraviti.

Onda bu prešel v Hram kojeg čuvaju čuvari i vodiči i se je kak v piramidi i masonskoj tajnoj knjigi (kaj je več Tolstoj v Ratu i miru v detalje opisal) ali se sie režiseri i dirigenti sveta kunu da to ni pod razne ni slobodnozidarjska tema jer je to Tajna a ionak se se klima ali ja ne vidim da to ne bi mogla i biti s obzirom na potresne i antistatičke zidarjske obnove v stvarnemu i prenesenom značenju vu RH.

No, v glavnem, ni jasne zakaj Pamina i T. liepe popievaju a onda moraju čkomiti.

I Paminu kojoj je inače nepoznato boravište pronajde mamica kraljica i veli da ak ne probode S. bu je se odrekla… Pamina mesto da dekne S. oče deknuti sebe jer se Pamino z njom ne spomina… onda dojde Papageno pa ju vteši i ona njega i dojde Papagena koju Papageno dozove ž “zvončekimi” na kraju i buju mali puuunooo dece i Tamino i Papagena na i z “čarobnom frulom” buju “zbrani” i “sveti” i mamica-kraljica zgine v pakel i sie su sretni i veseli.

Nišče se nie nigdar usudil pitati o zvončekima i čarobnoj fruli kak čega simbolima pa se nem usudila ni ja.

To nišče nie razmel nigdar…

Kak ni politiku EU i okolnih institucijof.

CeKaTe | Premijera predstave „Zatvorsko cvijeće”

 

Zagreb, 29. travnja 2025.

Centar za kulturu Trešnjevka i TeatarR s ponosom najavljuju premijeru predstave Zatvorsko cvijeće, koja će se održati u utorak, 6. svibnja 2025. godine u 20 sati u Društvenom domu Prečko (Prečko 2a).

Ulaznice su besplatne uz obaveznu prijavu: ameniss@cekate.hr.

O predstavi „Zatvorsko cvijeće”

Na Badnjak, zatvoreniku Bruni Ružiću, koji mjesec dana nevin provodi iza rešetaka, u ćeliju ubacuju glasnog i pripitog nasilnika Narcisa Pupoljka. Situaciju dodatno otežava zatvorski čuvar Mladen (Mlađo) Jaglac, a ni dolazak neiskusne odvjetnice Jasenke Lavande ne donosi olakšanje. Bruno je primoran suočiti se s beznadnom situacijom, u priči ispunjenoj crnim humorom i životnim apsurdima.

Predstava Zatvorsko cvijeće peta je produkcija kazališne družine TeatarR, poznate po specifičnom stilu prepunom crnog humora, dubokim i kompleksnim pričama te upečatljivim glumačkim izvedbama.

Glumačka podjela:

• Mladen Jaglac — Ivan Stanić

• Narcis Pupoljak — Mišo Goman

• Bruno Ružić — Dejan Seferović

• Robert Slak — Ricardo Osmanović

• Mirna Ružić — Nikolina Bubnjar

• Jasenka Lavanda — Valentina Seferović

• Rupert Trn — Mislav Marinović

Tekst: TeatarR

Režija: Zvjezdana Bubnjar

Oblikovanje rasvjete: Zdenko Trandler

Trajanje predstave: 60 min

Program se održava uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.

O TeatruR

TeatarR djeluje u sklopu Umjetničke organizacije Multikulti, osnovane 2017. godine s ciljem aktivnog uključivanja svih društvenih skupina u umjetnički i kulturni život grada Zagreba. Organizacija kroz kazališne, glazbene, scenske i filmske projekte potiče kreativnost, osobni razvoj te društvenu osviještenost.

Jedan od značajnih projekata Multikultija je i osnutak TeatraR, kazališne skupine koja od 2018. godine djeluje kao platforma za kvalitetnu integraciju mladih Roma kroz kazališni rad i edukaciju, potaknuta inicijativom Udruge Kultura Nova, Udruge žena Romkinja Hrvatske Bolja budućnost i Instituta za demokraciju iDemo.

Za više informacija na: https://cekate.hr/program/premijera-predstave-zatvorsko-cvijece/  

Stevo Leskarac | Ciklame

 

Ivanu Goranu Kovačiću

Pjesniče pogledaj obzor, noć mu se evo šulja,

Životu jeza u inat ukrasti šapat kani.

Valjda si ipak znao gdje čekaju partizani.

Kupa u maglu roni, a stari se čamac ljulja.

Nek pjesma tvoja živne dok srce stihovlju srlja!

Plamtećih slika je puna nevinost krvi site.

Gone te opojne misli teške i ubojite...

Paziš da čistoga duha savjest se ne uprlja.

Možda si vječitu ognju jezika plamen krao

Braneći izmučen vrisak u gluhoj crnoj jami.

Pišući gusta slova dobro si, ipak, znao

Da ćemo oči u tamu, u smrt nositi sami.

Patnju je duboka mraka trak svjetla izigrao,

Kaplja se tvoje krvi krijesila na ciklami!

Biserje samoće, Beletra, 2024.