Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

Prikazani su postovi s oznakom kroz ključanicu. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom kroz ključanicu. Prikaži sve postove

petak, 21. travnja 2023.

Kroz Ključanicu | Jelena Zlatar Gamberožić


Jelena Zlatar Gamberožić (1982.) je viša znanstvena suradnica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, vanjska suradnica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i dopredsjednica Centra za kreativno pisanje u Zagrebu (CeKaPe). Njezini glavni interesi su ruralna i urbana sociologija te sociologija prostora. Doktorirala je 2012. godine. Autorica je znanstvene knjige pod naslovom Urbane transformacije suvremenog Zagreba. Sociološka perspektiva (Plejada i Institut za društvena istraživanja, 2013). Glavna je urednica biblioteka Znanost i društvo (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu) i Posebna izdanja (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu). Napisala je roman Slijepa točka (CeKaPe, 2015.) te zbirke kratkih priča: Odjavna karta (CeKaPe, 2014.), Ticala (HENA COM, 2016.), Strani gradovi (CeKaPe, 2018.) i Svijet je gladno mjesto (CeKaPe, 2022.).

Osim titula književnice i znanstvenice, tko ili što stoji iza imena Jelena Zlatar Gamberožić? 


I sama bih voljela dobiti odgovor na to pitanje, ako ga netko ima :) Oduvijek sam u konstantnom preispitivanju i promjeni i strano mi je vezanje uz čvrst identitet, ulogu ili, najmanje - titulu.

Uostalom, kao što kaže dr. House: Želite li saznati istinu o nekome, taj netko je zadnja osoba koju biste to trebali pitati. Vjerojatno imam neke ideje o sebi koje se u manjoj ili većoj mjeri poklapaju sa stvarnošću, ali isto tako, ne 'stojim' uz njih.


Odakle ideja za najnoviju zbirku priča "Svijet je gladno mjesto"? 

Snovi, ono snovito, latentno, nevjesno i na neki način skriveno zanima me više od onog razvidnog. Dugo sam se bavila idejom zbirke koja se sastoji od snova koji junacima sugeriraju, napominju ili rasvjetljuju sve ono što u budnom stanju potiskuju. Ta me tema zanima i u književnosti, filmu, a pogotovo u kombinaciji s omiljenim žanrom- hororom. Recimo da sam razmišljala o nekoj kombinaciji Strave u ulici Brijestova, von Trierovog Dogvillea i Kingovih poslastica (npr. Langolijera ili Tamne polovice) dok sam osmišljavala tematske okosnice zbirke. To su prostori u kojima osjećam ushićenje.


Koliko je teško zadirati ispod površine surove ljudske svijesti? 

Ne znam je li ljudska svijest surova, ono nesvjesno mi se uvijek činilo opasnijim, pa i id i super ego su mnogo 'strašniji' od ega koji ih samo nastoji 'stabilizirati'. Koliko je to teško? Pa, vjerojatno kako za koga, neke ljude sve to uopće ne zanima (i ne treba), nas koje zanima očito nešto vuče prema tome i tjera na postavljanje pitanja o tim temama. Nedavno sam čitala intervju s redateljem filma 'Skinamarink' o dvoje djece koja se probude u kući bez roditelja, vrata i prozora. Rekao je da je ideju za film dobio kroz istraživanje čega se ljudi najviše boje, tj. koje noćne more najčešće imaju i vraćanje u dječje doba, u dom iz djetinjstva u kojem nema roditelja bila je najčešća. Kad promatram ljude, uvijek prvo razmišljam o tome čega ih je najviše strah. A to je vrlo slojevito. Vrlo dobro skrivamo prave strahove, čini mi se da nam je čak lakše glumiti lažne.

srijeda, 15. veljače 2023.

Kroz ključanicu | Biljana Gabrić

 

Razgovor vodila Jelena Hrvoj 

Tko je Biljana Gabrić kao privatna osoba, a tko je kao autor? 

Nema razlike. Za mene je i pisanje nešto posve privatno. U svakoj su pjesmi moje misli i osjećaji potpuno ogoljeni, neovisno jesu li plod izravnog životnog iskustva ili su nadahnuti nekim njegovim dijelovima. Svaki je stih izrečen čitatelju u povjerenju, tajnoj nadi da će i on u njemu pronaći dio sebe, prepoznati neku vlastitu intimnu emociju, sjećanje za koje nije niti znao da još živi u njemu. 

Kad bih bila netko posve drukčiji privatno i kao autor, možda ne bih mogla u svoje tekstove utkati onoliko sebe koliko bih htjela.

Napokon je objavljena tvoja zbirka poezije „Sibilski vrtovi”. Ispričaj nam što sama zbirka predstavlja za tebe i  koliko je dugo nastajala.

"Sibilski vrtovi" su metafora životnog; svatko od nas u sebi stvara vlastite vrtove, raduje se suncu, strepi od oluja, pustoši ga korov. No svaka biljka, svaki cvijet, kada vene, ujedno baca sjeme novog početka. Svaki kraj za sobom donosi i novo rođenje. Možda ne u obliku u kakvom smo ga očekivali, no donosi.

Upravo je to poruka zbirke - svaki vrt, čak i onaj najmračniji, najzapušteniji ima potencijal biti rajski.

Inače, teško je nastanak zbirke smjestiti u neki vremenski okvir; najstarijoj je pjesmi petnaestak godina, dok su neke nastale prije možda dva-tri mjeseca. Također, još ih mnogo nije ušlo u zbirku (a pisane su tijekom dugog razdoblja), već čekaju neki drugi "pravi" trenutak.

Zbirka je objavljena kod Naklade Calliope. Kako je došlo do suradnje? Kako je izgledao sam put objave?

Imala sam tu sreću (s obzirom na to da sam prilično samokritična, pa bih sama vjerojatno  dugo mozgala o objavi zbirke (smijeh)) da su mi se djevojke iz Naklade Calliope prve javile i ponudile mi izdavanje zbirke. Mislim da neću pretjerati ako kažem da su mi na neki način dale vjetar u leđa i pomogle da svjetlo dana ugleda jedan dio mene koji je čekao biti oslobođen i kao misao nastaviti živjeti u svakome koji iščita stihove „Sibilskih vrtova“.

Također, lako smo se dogovorile i oko ilustracija u zbirci, ja sam imala ideje kakva bi ilustracija trebala ići uz pojedinu pjesmu, djevojke su te ideje doradile i, u konačnici, ispunile. Osobno sam bila jako zadovoljna s konačnim rezultatom i sve mi je to, na neki način, djelovalo jako nadrealno. Nešto što je počelo kao misao, boja, sjećanje, odjednom je dobilo oblik i korice.

Smatraš li da je poezija dovoljno zastupljena u hrvatskoj književnosti?

Mislim da nije. Mnogo je kvalitetnih pjesnika čiji stihovi dopiru do relativno malog broja ljudi. Je li to zbog onog, kako se voli reći, najtraumatičnijeg školskog pitanja - "što je pjesnik htio reći?", potrebe većeg angažmana pri čitanju (obično mnogi stihovi kriju brojne, dublje, slojeve koje otkrivamo nakon više čitanja, one o kojima promišljamo) ili do čega drugog, nisam sigurna, no posve je izvjesno da se poezija premalo čita. I šteta da je tako. Jer može mnogo dati onome koji joj odluči pružiti priliku.

Poezija je uvijek negdje u zapećku, na kraju police u knjižnici,  među lektirom i drugim nečistim silama (smijeh). A ne bi trebala biti. Stihovana je misao jednako moćna kao i prozna. Možda čak i snažnija, jer traži da se s malo riječi kaže mnogo.

Možemo li od tebe očekivati neko duže prozno djelo u budućnosti?

Radim na tome već neko vrijeme, koliko mi obveze dopuštaju, i nadam se da će uskoro biti privedeno kraju.

Što bi poručila svojim budućim čitateljima?

Neka ih ne plaše stihovane misli. Nema ispravnog ili pogrešnog tumačenja, svaka se poezija ionako prvenstveno čita srcem. Njena je osnovna premisa sloboda, sloboda stvaranja, sloboda tumačenja, a nema ljepše stvari od slobode, zar ne?

A što bi poručila budućim autorima? 

Vjerujte u ono što stvarate i ostanite dosljedni. Budući će čitatelji znati prepoznati energiju i iskrenu emociju uloženu u vaše djelo. Nema ljepšeg komplimenta od onog kad vam netko kaže kako se pronašao u onom što ste napisali. ___________________________________

O meni

Zovem se Biljana Gabrić, rođena sam u Osijeku 1980. godine, diplomirani sam pravnik, anglist i prevoditelj i lektor engleskog i hrvatskog jezika. Vodim obrt za prevoditeljstvo i lekturu, kao i knjiški blog Write Owl, a poezija mi je „let u drugi svijet“. Pišem svaki dan i svaki dan ponešto zapiše u mene. „Sibilski vrtovi“ moja su prva knjiga, a dosad sam pjesme objavljivala uglavnom na različitim književnim portalima, društvenim mrežama i skupnim zbirkama poezije. 

Volim glazbu, putovanja, kasno ljeto i ranojutarnje čitanje. Plaši me da ću jednog dana zaboraviti sanjati.

I vjerujem kako nisu izgubljeni svi koji lutaju. Do najljepših se mjesta stigne posve slučajno.


srijeda, 18. svibnja 2022.

Kroz ključanicu | Marina Mađarević


Marina Mađarević rođena je 14. travnja 1990. u Virovitici gdje stječe osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stekavši titulu magistre edukacije hrvatskoga jezika i književnosti. Prije romana prvijenca Noć knjige: nemoguće i svemoguće (Redak, 2017.), objavila je nekoliko znanstvenih članaka te sudjelovala na nekoliko znanstvenih projekata.

Kao učitelj-mentor sudjelovala je s učenicima na različitim književnoumjetničkim manifestacijama (LiDraNo 2016., literarni skup Preradovićev rođendan u Grabrovnici).U slobodno vrijeme volontira u Udruzi za Down sindrom Virovitičko-podravske županije, sudjeluje u radu društva Društvo Naša djeca i zajednice Vjera i svjetlo. Marina se bavi pisanjem književnih i kazališnih osvrta (portal Virovitica.net, blog Patuljasta Šmu), članica je Čitateljskoga kluba, Nije bilo slučajno i Roklicerove večeri te tajnica Ogranka Matice hrvatske u Virovitici.

Godine 2022. objavljuje svoj treći roman "Onaj koji otvara vrata" u izdanju Naklade Cranium. Velika je ljubiteljica bajki, glazbe, životinja i dobrih ljudi.

srijeda, 9. ožujka 2022.

Kroz ključanicu | Renata B. Obrljan



Renata B. Obrljan rođena je u ožujku 1989. godine u Koprivnici. Po struci je komercijalist i živi i radi u rodnoj Podravini.

2016. godine osvaja nagradu za vilinsku priču, a 2022. godine objavljuje svoj prvi roman Besmrtnici.

Voli sve magično i mistično, povijest i vampire, a pisanje joj je poput rasplitanja zamršenih kablova u glavi. Uzori su joj veliki G.R.R.Martin i J.K.Rowling, a Miles Vorkosigan jedini super junak. Njezin roman prvijenac „Besmrtnici“ objavljen je u veljači 2022. godine kod Naklade Cranium. 


Tko je Renata B. Obrljan u privatno vrijeme? 


Volim čitati, gledam serije, strastvena sam oko prikupljanja korisnih i beskorisnih znanja, istražujem random mjesta na google karti. Obožavam povijest, fan sam mačaka, iako imam i dva predivna psa. Volim sve zapisivati, uvijek radim nekakve popise i  imam penkala s kojima lijepo pišem i ona s kojima ne pišem lijepo.


Kako si s odvažila na pisanje romana i odakle ideja?

ponedjeljak, 7. ožujka 2022.

Kroz ključanicu | Magdalena Blažević

 

Magdalena Blažević (1982.) rođena je i odrasla u Žepču. Diplomirala je hrvatski i engleski jezik i književnost. Kratke priče su joj objavljene u književnim časopisima i na književnim portalima: Balkanski književni glasnik, Riječi, Život, Ajfelov most, Strane, Astronaut itd. Neke od njih prevedene su na engleski, ruski i makedonski jezik. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju priču. Živi i radi u Mostaru.

Jesi li spisateljicom postala planski ili je to nešto urođeno?

subota, 26. veljače 2022.

Kroz ključanicu | Sonja Šumić

 
Razgovor pripremila i vodila: Jelena Hrvoj
Sonja Šumić rođena je 11.10.1980. godine u Prigradici na otoku Korčuli. Na otoku završava osnovnu školu te upisuje Ekonomsku i trgovačku školu u Dubrovniku. 

 Nakon završene srednje škole 1999. godine, seli se u Split gdje upisuje Ekonomski fakultet i prekida ga na drugoj godini zbog osobnih razloga.  Par godina kasnije, točnije 2004. godine zapošljava se u privatnoj tvrtki u računovodstvu i tamo ostaje 15 godina kada se tvrtka prodaje većoj tvrtki, kao takva prestaje postojati i tu se završava zajednički put te branše i Sonje.  

ponedjeljak, 28. prosinca 2020.

Kroz ključanicu | Ina Moore


Razgovor pripremila i vodila: Jelena Hrvoj

Inna Moore autorica je modernih i povijesnih romansi te romantičnih komedija. Živi i radi u Zagrebu, udana je i ima dvoje djece. Završila je Filozofski fakultet, ali radi u informatičkom sektoru.

Pisanjem i samoizdavaštvom bavi se par godina, a dosad je objavila 14 romana koji se prodaju na Amazonu, u knjižarama u Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji.

Romane Zelenooka i Krivo vrijeme za ljubav objavio je Felix Liber, a roman Dodir zvijeri poslužio je kao podloga za online ljubavnu igricu.

I dalje aktivno piše na platformi Wattpad, gdje čitatelji mogu sudjelovati u komentiranju prvog drafta priče. Redovno komunicira s pratiteljima na Facebook stranici i Instagramu.

Voli gumene bombone, memove, samoću, kavu i naravno, hrpe knjiga. 

Bibliografija:

Voajer, Usudi se, Dvojnica, Krivo vrijeme za ljubav, Zelenooka, Dodir zvijeri, Gladan tvoga tijela, U okovima požude, U okovima prkosa, U okovima tajni, Tatica (koautor Kiki Knox), Pogrešna (koautor Kiki Knox), Vidar mojih rana te najnovija Naša mala tajna 

ponedjeljak, 21. prosinca 2020.

Kroz ključanicu | Maja Šimleša

 

Razgovor pripremila i vodila: Jelena Hrvoj

Maja Šimleša simultana je prevoditeljica i dječja spisateljica, koja je u ona prijašnja, normalnija vremena prevodila na relaciji Zagreb-Bruxelles, pisala priče u avionima i restoranima te održavala radionice čitanja za djecu po čitavoj Hrvatskoj. Dosad je objavila tri slikovnice o avanturama žirafe Suli, uskoro izlazi i nova knjiga slikobasni, a odnedavna radi i na 4. nastavku Sulinih pustolovina.

Supruga pisca i mama 11-godišnje curke obožava putovanja, čitanje, kolače, društvene igre i iznenađenja, a život vidi kao more ideja i mogućnosti, a na nama je da naučimo što bolje i ljepše ploviti. 

Draga Maja, čast mi je ugostiti Vas u Kvakinoj brbljaonici „Kroz ključanicu“. U posljednje vrijeme Vaša žirafica „Suli“ osvaja naša srca. Kako je nastala ideja za ove predivne slikovnice? 

ponedjeljak, 14. prosinca 2020.

Kroz ključanicu | Maria Vermisoglou


Razgovor pripremila i vodila: Jelena Hrvoj

Moje ime je  Maria Vermisoglou. Internacionalna sam autorica Bestseller fantasy romana koja voli svoje likove postavljati u nemoguće situacije. Inspiraciju crpim iz knjiga, putovanja i plafona. Stoga, krivite plafon za moje knjige. 

Svoju sam spisateljsku karijeru započela knjigama o vješticama, nakon čega su se u tematiku uvukli mjenjoliki, Boginje, vile i ostala bića koja nižem u beskonačnu mrežu romana. Moja su djela također objavljena u mnogim antologijama. 

ponedjeljak, 7. prosinca 2020.

Kroz ključanicu | Jelena Pataki


Razgovor pripremila i vodila: Jelena Hrvoj Jelena Pataki rođena je 1991. u Đakovu. Na Filozofskom fakultetu Osijek diplomirala je hrvatski i engleski jezik i književnost (prevoditeljski smjer) te pohađa poslijediplomski studij Književnost i kulturni identitet.

Zahvaljujući intenzivnom prevoditeljskom radu, 2018. godine na istom je fakultetu radila kao asistentica na Katedri za primijenjenu lingvistiku u sklopu anglističkih prevoditeljskih kolegija, a trenutačno radi na Katedri engleskoga govornog područja.

Osim znanstvenim radom i prevođenjem, bavi se uredništvom i lekturom. Prevela je više od 45 naslova za sedam izdavačkih kuća (Vorto Palabra, Koncept izdavaštvo, Znanje, Sonatina naklada, Egmont Hrvatska, Stilus knjiga i 24sata), a uredila/lektorirala njih desetak. Povremeno ogrezne u konferencijsko prevođenje čisto da unese malo adrenalina u sjedilački način života pisanog prevođenja.

Voli književnost i jezik u svakom obliku, a omiljeni su joj interesi fantastična i gotička književnost te distopija. 

S obzirom na to da ti je prevoditeljski posao primaran reci nam, molim te, koje su prednosti i nedostatci ovog posla?

ponedjeljak, 30. studenoga 2020.

Kroz ključanicu | Marijana Dragičević

 

Razgovor pripremila i vodila: Jelena Hrvoj

Marijana Dragičević rođena je 1989. godine u Bjelovaru. Završila je Gimnaziju Bjelovar, a 2014. i 2016. godine magistrirala povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao student radila je na arheološkim terenskim istraživanjima u Gradskom muzeju Bjelovar.

Nakon završenog stručnog osposobljavanja i položenog stručnog ispita za kustosa, zaposlena je kao kustos u Arheološkom odjelu u bjelovarskom muzeju. 

ponedjeljak, 23. studenoga 2020.

Kroz ključanicu | Vlatka Basioli

 

Razgovor pripremila i vodila: Jelena Hrvoj

Vlatka Basioli rođena je 1985. godine u Zadru. U srednjoj školi počela je pisati za tad vrlo popularan srednjoškolski časopis Spektar i to je njen bio početak učenja vještine pisanja. Za svoje kratke priče i novinske članke u ovo je vrijeme bila i nagrađivana.

Nakon srednje škole upisala je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i tamo nastavila brusiti ovaj zanat, ali i produbljivati znanje o književnosti. Magistrirala je južnoslavenske jezike i književnost i fonetiku.

ponedjeljak, 16. studenoga 2020.

Kroz ključanicu | Tamara Štiglić Vodopić

 

Tamara Štiglić Vodopić rođena je 30.3.1987.u Rijeci. Odrasla u Opatiji, završila osnovnu i osnovnu glazbenu školu, te jezičnu gimnaziju i paralelno srednju glazbenu. Svira klavir. 

Nakon srednje škole upisuje engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci sa željom da bude prevoditelj, ali na kraju ju obrazovanje odvodi u nastavničke vode. 

Radi u riječkom Klubu mladih gdje predaje njemački jezik na tečaju za odrasle polaznike, te u osnovnoj školi.

Prošle je godine počela prevoditi knjige s engleskog i u tome neizmjerno uživa. 

Udata je i ima dvoje djece, četverogodišnjeg sina i dvomjesečnu kćer. 

Ogromni je gurman, hedonist, obožava putovanja, nove kulture, hranu, upoznavanje običaja. Uz njemački i engleski, govori i talijanski, te posjeduje osnovne komunikacijske vještine na španjolskom.

ponedjeljak, 9. studenoga 2020.

Kroz kjučanicu | Snežana Kanački


Razgovor pripremila i vodila: Jelena Hrvoj

Snežana Kanački
, rođena 27.01.1987 u Beogradu. Član Sveslovenskog književnog društva. Studirala je biomedicinsko inženjerstvo, a danas se bavi kliničkim ispitivanjima. Iza sebe ima jedan objavljen roman Polaris – Poslednji grad (2018 Nova Poetika), zbirku horor priča Besan (2019 Sovensko slovo), zbirku horor priča Besan 2 (2020 Slovensko slovo). Idejni je tvorac i jedan od autora horor zbirke Besan koja se sadrži od 10 priča od 10 autora iz regije.
 

Draga Snežana, čast mi je ugostiti te u našoj brbljaonici „Kroz ključanicu“. Kao mlada autorica koja se probija brzinom svjetlosti, reci nam kako je izgledao tvoj početak na književnoj sceni? Je li bilo lako ili teško probiti se do izdavača? 

 

Hvala na ovoj prilici da se predstavim. Svaki trud se na kraju isplati, bar u mom slučaju. Svaki upit, email, svako traganje mi se isplatilo. Bilo je jako teško, pogotovo kada sam tek počela da krčim svoj put. Često sam govorila da, ako me ne prokune Sizif, onda će me stići Marfi i njegov čuveni zakon. Statistika kaže, bar u mom slučaju, da od 100 poslatih upita, bar će 10 imati odgovor, a pozitivan odgovor će biti bar 1. Ako ništa drugo, ti ljudi, tih 10 posto koji su bili ljubazni i odgovorili mi na moje upite, bar su me poslali u pravom smeru. 


Verujem u Njutnov treći zakon, da svaka akcija ima reakciju, i to primenjujem. 

ponedjeljak, 26. listopada 2020.

Kroz ključaonicu | Ivanka Ferenčić Martinčić

 

Razgovor pripremila i vodila: Jelena Hrvoj

Ivanka Ferenčić Martinčić
rođena je u Podravini (1983.) gdje i danas živi i radi. Završila je dvopredmetni studij knjižničarstva i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Nakon studija radila je u školskim knjižnicama OŠ Ivan Lacković Croata Kalinovac, Tehnička škola Bjelovar i Gradskoj knjižnici Đurđevac. Od 2014. radi u Narodnoj knjižnici Virje gdje je ravnateljica. Godine 2020. napredovala je u stručno zvanje Viši knjižničar. U svim knjižnicama u fokusu bili su joj marketing i inovativni programi za sve segmente korisničkih zajednica, naročito djecu. 

ponedjeljak, 12. listopada 2020.

Kroz ključanicu | Božena Glavan

 

Razgovor pripremila i vodila: Jelena Hrvoj
Božena Glavan rođena je u Zadru. Završila je jezičnu gimnaziju, a zatim nakon završenog diplomskog studija povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu završava poslijediplomski doktorski studij povijesti na istom Sveučilištu.
Redovito objavljuje znanstvene radove iz područja ranoga novog vijeka (16.-18. st.) i sudjeluje na znanstvenim skupovima.

 

Roman U KRILU LAVA  prvi joj je objavljeni roman, napisan u formi povijesne fikcije. Božena Glavan govori kako je ideja za roman došla na temelju njenog doktorskog rada o gradu Ninu u 17. st. Za doktorat se pripremala na temelju povijesnih dokumenata iz arhiva tako da su likovi u romanu zapravo stvarne osobe iz toga vremena, no element fikcije je ubačen kako bi se razradili likovi, njihovi međuodnosi i stvorila slika svakodnevnog života toga dalmatinskoga grada u vremenu mletačko-osmanskih sukoba u Dalmaciji.

nedjelja, 4. listopada 2020.

Kroz ključanicu | Zlatka Minđek

 

Razgovor pripremila i vodila: Jelena Hrvoj
Zlatka Minđek
rođena je u prekrasnom Varaždinu, baroknom gradu na sjeveru Hrvatske. 

U Varaždinu je završila osnovnu i srednju školu, pri tom stalno naginjući kreativnim sadržajima, pisanju, glumi, stranim jezicima. 

Nakon toga je upisala Ekonomski fakultet u Zagrebu, zašto - ne zna ni sama. Još za vrijeme studiranja zapošljava se kao voditelj ureda gdje ostaje sljedećih 16 godina. U privatno vrijeme i dalje se bavi kreativnim hobijima - izradom nakita, pisanjem, prirodnom kozmetikom. U tom periodu počinje otvara i stranicu Life&Socks i piše osvrte na knjige.  

2019 -te zaključuje da joj je dosta i seli se s obitelji u Irsku. Zasad tamo živi i radi. 

Tvoja stranica Life&Socks odskače kako imenom, tako i nešto drugačijim osvrtima knjiga koje nisu uvijek pozitivni. Reci nam, kako čitatelji prihvaćaju tvoje osvrte, posebno one s čijim se mišljenjem možda ne slažu?

ponedjeljak, 28. rujna 2020.

Kroz ključanicu | Sanja Srdić Jungić

Sanja Srdić Jungić


Razgovor pripremila i vodila: Jelena Hrvoj

Sanja Srdić Jungić rođena je 1988. u Zagrebu. Magistrirala je Komunikologiju na Hrvatskim studijima, smjerovi Odnosi s javnošću te Mediji. Pisanjem se bavi odmalena; od literarne grupe u osnovnoj školi pa sve do novinarske grupe i Lidrana u srednjoj školi, kao i raznih novinarskih honorarnih poslova tijekom i nakon fakulteta. Nakon sakupljanja iskustva u odnosima s javnošću i organizaciji evenata 2017. preuzela je poziciju voditeljice marketinga u knjižarskom lancu Hoću knjigu, na kojoj radi i danas. 2019. objavila je roman prvijenac Zvijezde među nama koji je privukao pažnju medija zbog radnje povezane s megapopularnom serijom Igra prijestolja u kojoj je Sanja u dva navrata statirala. Krajem godine planira objaviti drugi roman dramsko-ljubavne tematike. Trenutno živi u Zagrebu sa suprugom Sašom, maltezericom Toyom te mačkom Cecilijem.  

Pozdrav, Sanja. Čast mi je ugostiti te u našoj pričaonici „Kroz ključanicu“. Koliko vidim, tvoj put karijere odavno je bio isplaniran. Kako to da si se opredijelila upravo za marketing i odnose s javnošću?  

ponedjeljak, 21. rujna 2020.

Kroz ključanicu | Snježana Gabelić


Razgovor pripemila i vodila: Jelena Hrvoj

Snježana Gabelić,
rođena kao Snježana Slavica u Splitu, završila je kroatistiku na Filozofskom fakultetu Zagrebu, te završava poslijediplomski studij Znanost o književnosti na istom fakultetu.  Radila je u rubrici kulture i TV-spektakla u Slobodnoj Dalmaciji. Nakon  zamjena u osnovnim školama i rada u privatnoj gimnaziji Benedikt Kotruljević, zapošljava se u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji.

Autorica je gramatičkog udžbenika za drugi razred gimnazije, kao i autorica Vodiča za lektiru za osnovnu školu, Sys printa.

Danas je profesor mentor i radi na pripremama za maturu u Trinomu. Dugogodišnja je suradnica udruge Djeca susreću umjetnost i su-autorica u programu  filmske pismenosti „Sedmi kontinent“, autorica je filmskih radionica i voditeljica radionica, suradnica na programu Film u bolnici i u programu „Ruksak pun kulture“, Ministarstva kulture.