Svečana dodjela Književne nagrade Predrag Matvejević za 2025. godinu Srđanu Gagiću za pjesničku zbirku "Varljiva istorija doma" | četvrtak, 30. 10. u 20 sati, KIC, Preradovićeva 5

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na svečanu dodjelu Književne nagrade Predrag Matvejević za 2025. godinu koju će primiti Srđan Gagić za pjesničku zbirku Varljiva istorija doma (Raštan izdavaštvo, Beograd 2025.), u četvrtak, 30. listopada u 20 sati u Kulturno informativnom centru (Preradovićeva 5, Zagreb).  

   

Drago nam je što se u iznimno kvalitetnoj konkurenciji i užem izboru, ovaj talentirani mladi pjesnik istaknuo isključivo dubinom svog poetskog izraza, zapanjujuće zrelog u svojoj svježini. Brojnim se temama - poput putovanja i povratka, nevinosti i krivnje, sjećanja i zaborava, kruha i neimaštine - dotiče Matvejevićevih tema, istovremeno govoreći o suvremenosti i svevremenosti.

   
Obrazloženje žirija bit će objavljeno uz dodjelu Nagrade koja se sastoji od novčanog dijela (2000 €) i skulpture Matvejević beogradskog kipara Mrđana Bajića.
   

Uz dobitnika Nagrade Srđana Gagića, sudjelovat će članovi žirija Suzana Matvejević, Nataša Govedić, Namik Kabil i Andrea Grgić, a razgovor će moderirati Zrinka Vrabec Mojzeš. Pjesme iz zbirke Varljiva istorija doma čitat će Vili Matula. 

  

Srđan Gagić rođen je 1988. godine u Bosanskom Novom/Novom Gradu. Osnove i master studije srpske književnosti i jezika sa komparatistikom završio je na Filološkom fakultetu u Beogradu. 

Autor je knjiga poezije: Deca u izlogu, za koju je dobio Brankovu nagradu i Nagradu Risto Ratković za mlade pjesnike; Prelazno doba, koja je nagrađena Nagradom Međunarodnog beogradskog festivala poezije i knjige.

Autor je antologije Meko tkivo: izbor iz nove poezije u regiji, koja je objavljena 2015. godine. Koautor je antologije ratne proze Bila jednom jedna zemlja. 

Zastupljen je u više antologija srpske i bosanskohercegovačke poezije. 

Varljiva istorija doma njegova je treća pjesnička zbirka.  

   

Književna nagrada Predrag Matvejević dodjeljuje se za književno djelo bez obzira na žanr – književne eseje, pripovijetke, poeziju, drame, romane ili hibridne forme koje, uz neupitnu književnu kvalitetu, na određeni način odražavaju vrijednosti uključivosti, otvorenog društva, ravnopravnosti i istinske slobode govora, te uopće humanističke vrijednosti koje je Predrag Matvejević zastupao.

Nagradu za 2025. godinu raspisali su Portal Radio Gornji grad (Gornjogradski književni festival), Kulturno informativni centar u Zagrebu i Suzana Matvejević, uz potporu grada Zagreba, podršku hrvatskog PEN-a i medijsko pokroviteljstvo časopisa Nacional.  

Narcisa Potežica | Prikaz o knjizi „Kruh naš“

N. Potežica i P.Matvejević studeni 2012.
susret u Zagrebu u Knjižnici M.J. Zagorke, Zagreb

Pismo - e-mail poruka 25.rujna 2012. (prije objavljivanja članka u časopisu „Novi Omanut“

Poštovana Narcisa Potežica,

Neizmjerno sam Vam zahvalan  na eseju o mom „Kruhu našem“. To je jedan od najljepših osvrta koje sam  dobio u našoj sredini.  Hvala Vam doista, od srca.Potpuno se prepoznajem u Vašem tekstu. To se rijetko događa.

~ Vaš Predrag Matvejević

Preminuo je književnik Predrag Matvejević

Predrag Matvejević (Rođen: Mostar, BiH, 7. listopada 1932. Preminuo: Zagreb, 2.2.2017.), bosanskohercegovački i hrvatski pisac, publicist. Hrvatski i talijanski državljanin, član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002. godine. Matvejević spada među naprevođenije hrvatske književnike u svijetu, a možda najpoznatije njegovo djelo "Mediteranski brevijar" prevedeno je na 23 jezika.

akon školovanja u rodnom Mostaru, gdje je bio i partizanski kurir, započinje studij francuskoga jezika i književnosti u Sarajevu koji završava u Zagrebu. Godine 1967. doktorira na sveučilištu Sorbonni u Parizu disertacijom o angažiranu i prigodnom pjesništvu.

Do 1991. godine predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme velikosrpske invazije na Hrvatsku, kao umirovljenik, napušta Zagreb te od 1991. do 1994. predaje slavenske književnosti na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik i srpsku i hrvatsku književnost na Rimskom sveučilištu La Sapienza.

Matvejević je primio počasni doktorat u Francuskoj (Perpignan) i dva u Italiji (Genova, Trst), a dodijeljen mu je 2002. godine i počasni doktorat na Sveučilištu „Džemal Bijedić“ u njegovu rodnom Mostaru.

Matvejević je jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu. Njegov "Mediteranski brevijar" preveden je na 23 jezika (samo u Italiji prodan je u više od 300.000 primjeraka), a „Druga Venecija“ na desetak. Matvejevićevu publicističku knjigu "Jugoslavenstvo danas" uredili su Jovan Radulović i Rajko P. Nogo a objavio beogradski BIGZ 1984. kao džepno izdanje u 30.000 primjeraka.

Počasni je doživotni potpredsjednik Međunarodnoga PEN kluba u Londonu. Predsjednik je Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u Napulju. Bio je savjetnik

Izvor:Wikipedija - pripremljeno za časopis Kvaka