Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

Prikazani su postovi s oznakom Ana Čaić Blažević. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Ana Čaić Blažević. Prikaži sve postove

četvrtak, 23. ožujka 2017.

Ana Čaić Blažević | Shamanta Shannon: Mimetički poredak


Dugo sam čekala ovaj nastavak, očekujući da me opčini kao i prvi dio- Sezona kostiju. Sjećam se da sam knjigu nosila svugdje sa sobom, pa čak i na posao. Fascinirao me svijet koji je Samantha stvorila a iako sam čula  komentare da su mnogi odustali zbog čitanja prevelikih informacija koje su se pojavljivale u knjizi, meni to nije smetalo. Navijala sam za Paige i njezinu nemoguću vezu s Upraviteljem pa me je užasno zanimalo kako će priča teći dalje i kojem pravcu. Zato sam bila presretna kada sam dobila nastavak i s velikim nestrpljenjem počela čitati knjigu.

Mali info: ako niste pročitali prvi dio Sezonu kostiju preporučujem Vam da započnete s tom knjigom, jer drugi dio Mimetički poredak započinje upravo tamo gdje je prvi završio.

Kada se napokon dočepala slobode, pobjegavši iz Šeola I. i njegovih strašnih gospodara - Refaima, Paige Mahony je ponovno morala prihvatiti utočište Jaxona Halla. Page se tim činom ponadala da će u  vođi njezine stare bande pronaći podršku i koji će zajedno s njom otkriti postojanje strašnih Refaima i tajnog dogovora koji je sklopio Seol s neprijateljima vidovnjačkog svijeta. Page želi napasti svom snagom i to odmah, dok se Refaimi još nisu oporavili od uništenja koje im je napravila u Šeolu I., ali Jaxon očekuje da ona, baš kao i on, okrene glavu na drugu stranu i jednostavno zaboravi sve što se dogodilo. Uskoro shvaća da Jaxon ima planove koje uključuju iskorištavanje nastale situacije i borbu da postane novi Gospodar podzemlja.

četvrtak, 2. ožujka 2017.

Ana Čaić Blažević | Saša Stanišić: Uoči slavlja


Uoči  slavlja
Originalni naziv: Vor dem Fest, Saša Stanišić
Prevoditelj: Anda Bukvić Pažin
(FRAKTURA, 2017/ Buybook 2015)

Rekli bi da je svaki grad, svako selo priča za sebe, zar ne? Svaki njegov stanar koji je živio ili još živi u njemu, svaki njegov  dah, pokret, odluka, žila je kucavica jednog mjesta.

Upravo je to Saša Stanišić pokušao predočiti čitatelju u jednom malom selu usred istočnonjemačkog Uckermarka,  Fürstenfeldea. Selo koje je prije bilo grad ali su propili pravo da se zovu gradom. Kao i u svakom selu postoje živi, ali postoje i mrvi kojih se selo sjeća, čak i ne može bez njih. Tako je i ovdje, u Fürstenfeldeu. Nitko ne može bez skeledžije, ali skeledžija je, pretpostavljate mrtav. Jer tako je to na selu kad selo polako izumire.

subota, 4. veljače 2017.

Ana Čaić Blažević | Sabaa Tahir: Žar u pepelu


Žar u pepelu
Originalni naslov: An Ember in the Ashes, Sabaa Tahir
Prevoditelj: Marko Maras
(Lumen, 2016)

Dobrodošli u Serru, svijet kojem dominira Bojovničko Carstvo.Tu živi narod Učenjaka, pokoren  od ratnika Taiusa koji je izgradio svoje carstvo na okrutnosti i strahovladi. Iako im naziv govori da je taj narod nekoć bio obrazovan i da su se među njima nalazili znanstvenici, akademici i učitelji, sada je svako učenje pisanja i čitanja zabranjeno. Od nekoć uglednog naroda, postali su siromašni i nepismeni ljudi, koji su često završavali svoj život kao tuđi robovi.

Laia je jedna od Učenjaka i kada joj Krabulje, elitna vojska koja širi strahovladu, nemilosrdne ubojice i bezlični zapovjednici zakona upadnu u dom, ubiju baku i djeda, a brata zatvore u dobro utvrđeni zatvor, Laia zna da se s Krabuljama ne može boriti. Svako suprotstavljanje ne samo njima, nego i Carstvu znači smrt. I zato bježi. A kada je  izjede krivnja zbog toga, sklapa savez s pokretom otpora u nadi da će joj pomoći osloboditi brata. Ali sve ima svoju cijenu, pa tako i oslobođenje njenoga brata.  Pretvarajući se da je jedna od robinja, Laia mora otići u Crnu klisuru, mjesto gdje se obučavaju Krabulje, te biti robinja najnemilosrdnijoj Krabulji - zapovjednici Vojne akademije Crne klisure te biti doušnik pokretu otpora.

utorak, 10. siječnja 2017.

Ana Čaić Blažević | Maureen Johnson, John Green, Lauren Myracle: Pada snijeg


Pada snijeg, skup je tri međusobno isprepletenih priča koje su napisali John Green, Maureen Johnson i Lauren Myracle i sve se priče vrte oko Božića u malom američkom gradiću kojeg je pohodilo snježno nevrijeme.

U prvoj priči Jubilej ekspres, koju je napisala Maureen Johnson,  pratimo Jubilee Dougal koja je zahvaljujući svojim roditeljima dobila ime po njihovoj božićnoj opsesiji - zgradi broj 4, Dvorani jubileja koja se nalazi u Flobiejevoj kolekciji. Flobie je skup keramičkih figurica, koje skupljene zajedno tvore veliko selo Djeda Mraza.

A njeni roditelji? Svake godine na Badnju večer odlaze u Flobijev salon da nabave još figurica. I upravo se tada to dogodilo. Zbog malog broja figurica za prodaju, u salonu je nastao nered u kojem su Jubileeini roditelji uhićeni. Jubilee je tada morala vlakom otići do Floride gdje će provesti božićne praznike s bakom i djedom jer je njene roditelje bilo nemoguće pustiti iz zatvora za vrijeme praznika. Jubilee nevoljko odlazi jer se nadala da će tu večer provesti s dečkom Noahom i njegovom obitelji, koji odjednom nema vremena za nju.

utorak, 3. siječnja 2017.

Ana Čaić Blažević | Ekatarina Sedia: Tajna povijest Moskve


Originalni naziv: The Secret History of Moscow, Ekatarina Sedia
Prevoditelj: Marko Frančović
Lumen, 2015.

Iza priče o svakom velikom gradu zasigurno postoje i usmene predaje  o tome kako su njegovi  temelji puni različitih tunela, prolaza i misterioznih katakombi, ostataka davnih vremena. Nitko ne zna odgovor  zbog čega su građeni. Razloga je puno, a ljudi kao ljudi na svaku tuđu priču dodaju još i svoju... i tako nastanu legende.  Ostaci  prošlosti samo čekaju da budu otkriveni i zbog toga su ljudima i zanimljivi.

Moskva. Grad u čijem se podnožju taloži njezina povijest. Roman započinje prateći život mlade djevojke Galine, koja živi zajedno sa majkom i trudnom sestrom Mašom koje jedva spajaju kraj sa krajem. Galina je jedna od onih žrtava komunizma koji su zbog krivog razmišljanja bile hospitalizirane i kojima je dijagnosticirana lažna dijagnoza za političke buntovnike - sporonapredujuća shizofrenija. Bez obzira na lažnu dijagnozu, Galina oduvijek može vidjeti neka sjenovita kretanja krajčikom oka, neku čudnu omaglicu o kojoj nije nikada govorila u strahu da ponovno ne završi u ludnici.

četvrtak, 22. prosinca 2016.

Ana Čaić Blažević | David Lagrcrantz: Što nas ne ubije


Originalni naziv: Det som inte dödar oss, David Lagrcrantz
Prevoditelj: Željka Černok
(Fraktura,2015 )

Svaki će se čitatelj, koji se u jednom trenutku svog čitalačkog života susreo sa Millennium serijalom vjerujem složiti sa mnom kada kažem da je ovaj četvrti dio očekivao sa velikom strepnjom i s još većim strahom odlučivao da li će ovaj najnoviji dio uopće doći na red za čitanje.Ta strepnja i strah, uvukla se i moj čitalački život, iako su me na prvu privukli likovi ovog serijala - Mikael Blomkvist i Lisbeth Salander.

Što nas ne ubije, četvrta knjiga Millennium serijala donosi nam dvije priče u jednom romanu. Prva nam pokazuje Mikaelov život u Millenniumu koji je u dubokoj poslovnoj krizi jer nije već dugo napisao dobru reportažu koja bi podigla prašinu, nešto čime bi tresnuo medijsku Švedsku po glavi. Uz sve to i sam Millennium je u velikoj krizi pa je Mikael primoran prodati dio svog vlasništva kako bi časopis digao na noge. Sada, isti ti ljudi koji su obećavali napredak Millenniuma, pokušavaju zacrniti Mikaelov beskompromisni stav samo da bi mogli Millennium mogli pretvoriti u nekakav komercijalni proizvod.

utorak, 20. prosinca 2016.

Ana Čaić Blažević | Ana Bukovac: Seks i glamur


Sjećam se, bilo je to prije točno godinu dana kada smo se Ana i ja upoznale. Bilo je to na samom Interliberu, nekako odmah nakon izdavanja njenog romana Hrvatsko plemstvo. Malo je reći da me je taj roman oduševio i ugodno iznenadio. Čak sam i u samom osvrtu knjige napisala da ta knjiga definitivno neće biti njena jedina knjiga koju ću pročitati.

I eto, godinu dana kasnije u rukama držim njezin drugi roman-Seks i glamur. I sam naziv romana govori da je potpuno druge tematike od prijašnjeg romana,pa me baš zanimalo kako se Ana snašla u ovom novom, laganijem žanru.

Nikola Weber je muškarac kojeg bi svaka žena poželjela. Besprijekorne vanjštine, muževan i krajnje inteligentan. Ali ono što skriva u sebi duboko je zakopano.

srijeda, 30. studenoga 2016.

Ana Čaić Blažević | R.J.Palacio: Čudo


Naslov originala: Wonder, R.J.Palacio
Prijevod: Tamara Kunić

(FOKUS KOMUNIKACIJE d.o.o, 2016)
Glavni junak ove dirljive priče je August Pullman, desetogodišnji dječak koji je rođen s nasljednom genskom deformacijom lica. Prvih deset godina svoga života Auggie je školovan  kod kuće, ne zbog svog izgleda nego zbog silnih operacija koje je imao na svom licu- čak njih 27. Sada, kada je spreman krenuti u peti razred Auggie jedino što želi je ići u školu kao i svaki drugi školarac, imati puno prijatelja i družiti se s njima poslije škole.

Ali tko je zapravo August?

"Znam da nisam običan desetogodišnjak. Mislim, naravno da radim skroz obične stvari. A i ja se osjećam običnim. Iznutra. S druge strane, jasno mi je da pred običnom djecom drugi klinci ne bježe s dječjeg igrališta, i to vrišteći. Znam da u običnu djecu ne bulje na svakom koraku, kud god krenula."

utorak, 15. studenoga 2016.

Ana Čaić Blažević | Kateřina Tučková: Boginje sa Žítkove


Originalni naziv: Žítkovske bohyně, Kateřina Tučková
Prijevod: Branka Čačković
(Fraktura, 2016)

Od samih početka čovječanstva, žene su imale važnu ulogu u životu zajednice. U davnoj prapovijesti, žena je bila darovateljica života, poveznica sa majkom Zemljom.U tim prvim, primitivnim društvima, ženin položaj bio je ravan muškarčevom zbog poznavanja različitih trava i plodova, što zbog hrane i preživljavanja, što zbog poznavanja njihovih različitih ljekovitih svojstava. Kako povijest prolazi, žene polako gube svoj položaj. Odjednom je znanje bio privilegij muškarca, dok se od žene očekivalo da šuti, rađa i vodi kućanstvo i obitelj. Samo su se one najhrabrije izborile. Njihove vještine u liječenju travama, te njihovo znanje lijekova i otrova bilo je bolje od poznavanja samih metoda liječenja od najstručnijeg muškog doktora u to doba. Sve te žene i njihove nasljednice, preživjele su progon vještica, političke režime, ratove i vojske i nastanile se na području Bijelih Karpata. Boginje - tako ih zovu. Žene koje poznaju način kako da se obrate Bogu i potraže pomoć. Žene koje znaju proricati budućnost ali ne mogu predvidjeti svoju.

ponedjeljak, 31. listopada 2016.

Ana Čaić Blažević | Pierre Lemaitre: Alex


https://scontent.fzag1-1.fna.fbcdn.net/t31.0-8/s960x960/14712862_1097789170303681_6317005617626816176_o.jpg Alex - Originalni naslov: Alex (Verhœven Trilogy #2), Pierre Lemaitre
 
Sve je započelo otmicom žene. Jedini svjedok koji je vidio otmicu može samo reći da je u pitanju mlada žena koja je ubačena u kombi. Ne može reći opis žene niti marku kombija jer je bio   predaleko. Tapčući u mraku, istražitelj Camille Verhæven, osoba koju prati osobna tragedija i koji nije želio prihvatiti slučaj, jedino što zna je to da ima malo vremena da je pronađe. Jer kako    vrijeme prolazi, mogućnost da će je naći živu sve je manja i manja. Nakon što se njen otmičar ubije pred očima policije, te nakon što saznamo gdje je Alex i kakve muke trpi, policija napokon pronalazi mjesto gdje je Alex sakrivena..Ali ona više nije tu. Alex je, na njima neobjašnjiv način, nestala.
Knjiga započinje otmicom djevojke ,žene za koju saznajemo da se zove Alex..Ona nema pojma tko joj je otmičar niti zašto ju je oteo, ali je vrlo jasno da on zna tko je ona. On će je tući, tjerati je da se svuče gola te će je zatvoriti  u drveni kavez koji je premali da joj dopusti da legne ili da se čak ispravi. Onda se postavlja jednostavno pitanje - što je u toj ženi tako značajno da je otmičara prisilila na takvu mjeru da je uhodi, otme i zatvori na tako okrutan način?

petak, 21. listopada 2016.

Ana Čaić Blažević | Lori Nelson Spielman: Sve što sam željela


https://scontent.fzag1-1.fna.fbcdn.net/v/t1.0-9/14720446_1097733506975914_7429933071783545808_n.jpg?oh=ac24c86140336ba9451dc6c71046218e&oe=58A7E004Originalni naziv : The Life List, Lori Nelson Spielman
Prevoditelj: Divina Marion
(FOKUS KOMUNIKACIJE)

Brett Bohlinger ima sve što treba. Uspješna je direktorica u majčinoj kozmetičkoj tvrtki, ima stan u potkrovlju u prestižnom dijelu grada  i ambicioznog dečka na kojem bi joj mnoge djevojke zavidjele. Na prvi pogled, Brett ima savršeni život.

Kad joj se majka odjednom razboli i umre, Brett se suočava sa gubitkom jedinog roditelja koji ju je istinski volio, osobe koji bi je uvijek savjetovala i na koju se mogla osloniti, koja joj je uvijek mogla izgladiti sve životne poteškoće, odgovoriti na svako pitanje i popraviti bilo koji problem.  Odlučna u namjeri da će majci ostati kćer kakva je oduvijek bila, Brett od sebe zahtjeva da bude savršena sestra i šogorica te savršena majčina zamjena, no, sama nema povjerenja u svoju sposobnost za uspjeh. Ubrzo nakon čitanja majčine oporuke Brett doživljava još jedan šok. Umjesto nasljedstva i  položaja u majčinoj tvrtki, majka joj uvjetuje dobivanje nasljedstva samo ako ispuni popis životnih ciljeva koji je napisala još  kao četrnaestogodišnjakinja.

subota, 15. listopada 2016.

Ana Čaić Blažević | Guillaume Musso: Zov anđela


https://scontent.fzag1-1.fna.fbcdn.net/v/t1.0-9/14606368_1097733686975896_263925895425631222_n.jpg?oh=da2631b4986c829828184ac5e9f59ba1&oe=5896C519Originalni naziv: L'appel de l'ange, Guillaume Musso
Prevoditelj: Jelena Butković
(FOKUS KOMUNIKACIJE D.O.O., 2016)

Mobitel. Naš produžetak, naš fetiš i globalni fenomen koji oblikuje vrijeme i živote ljudi. Koliko je dijelova našeg života spremljeno u tu malu stvarčicu? Koliko njih čuva naše najskrivenije tajne? Jesu li sigurne? Da? Hmm...

Sigurno su to mislili i Madeline i Jonathan. Slučajno se sudarivši u zračnoj luci Kennedy, nisu ni primijetili da su zamijenili mobitele. Sada kada su tisuću kilometrima daleko jedno od drugog shvaćaju da u ruci imaju tuđe uređaje.

Postoji izreka: "Reci mi tko su ti prijatelji i reći ću ti tko si.", ovdje se slobodno može primijeniti "Pokaži mi mobitel i reći ću ti tko si." Što učiniti kada je tuđi dio života u vašim rukama? Svaka osobna misao, slike, nevine poruke ili skrivene strasti na uvid su vašim očima. Biste li ih pogledali? Škicnuli... ne? ...samo malo?

ponedjeljak, 3. listopada 2016.

Ana Čaić Blažević | Johna William: Stoner


Ako ste ljubitelj američke književnosti, vjerojatno će te, u velikom izboru knjiga tog područja, pronaći i Stonera, Johna Williamsa. Sada već kultni roman, koji nije privukao  veliku publiku kada je izdan, oduševljava čitatelje diljem svijeta jednostavnim profesorom engleske književnosti.

Zbog čega je Stoner, zapravo "Stoner"? Zašto je toliko poseban?  Zbog čega se svakom čitatelju uvukao pod kožu?

William Stoner odrastao je na farmi, koja je bila  premala da daje više nego što su njeni stanovnici tražili. Njegov otac, na neki način vizionar, uvidjeo je da je poljoprivreda na prekretnici velikih razmjera 20.stoljeća te je Stonera poslao na školovanje na Poljoprivredni fakultet. Ali nitko nije ni pretpostavio da će mirnog mladića, koji nije bio po ničemu poseban, privući engleska književnost te da će se okrenuti radu kao profesor, predajući književnost nezainteresiranim studentima i započeti život toliko drugačiji od života na koji je naviknuo.