Zdenka Čavić | Rob Riemen - Platon naših dana

 

Riječ je naravno o Robu Riemenu istaknutom nizozemskom filozofu i esejisti. Njegovo stvaralaštvo obuhvaća širok spektar tema, uključujući filozofiju, kulturu, umjetnost i društvene znanosti. Riemenovo pisanje karakterizira duboka promišljenost, kritički pristup i snažna etička dimenzija, a njegovi radovi često istražuju složene odnose između pojedinca i društva, ističući važnost humanističkih vrijednosti u suvremenom svijetu. Osnivač je Instituta za humanističke studije u Nizozemskoj. Snažno se protivi marginalizaciji pojedinca.

Stvaralaštvo mu se temelji na filozofskim osnovama i duboko je ukorijenjeno u u filozofskim tradicijama, posebno u humanizmu i protivi se postmodernističkim tendencijama koje, prema njegovom mišljenju, dovode do relativizacije vrijednosti  i gubitka smisla. U svojim esejima, Riemen naglašava važnost povratka humanističkim idealima, koji uključuju poštovanje prema ljudskoj osobnosti, kreativnosti i intelektualnoj slobodi. Njegova filozofska promišljanja često se oslanjaju na misli velikih filozofa Platona, Nietzschea i Heideggera, ali ih on reinterpretira u kontekstu suvremenih izazova u kojima se nalazi društvo. Kreativnost i intelektualna sloboda neophodni su i za zdrav odnos prema pisanoj riječi pa je tako jedan od ključnih aspekata Riemenovog stvaralaštva njegov odnos prema književnosti.

Umjetnost mijenja društvo

On smatra da umjetnost ima moć transformirati društvo i pojedinca, te da je ona neophodna za očuvanje ljudske duhovnosti. U svojim radovima, analizira različite umjetničke forme, od književnosti do vizualnih umjetnosti, i istražuje kako one odražavaju i oblikuju ljudsko iskustvo. Njegova analiza umjetnosti često uključuje kritiku komercijalizacije i banalizacije kulture, te poziv na vraćanje autentičnosti i dubine u umjetničkom stvaralaštvu. Poznat je također po svojoj društvenoj kritici. Bavi se pitanjima identiteta, politike i etike, te analizira kako suvremeni društveni fenomeni utječu na pojedinca. Njegovi eseji često su prožeti osjećajem hitnosti, pozivajući čitatelje da preispitaju svoje stavove i djelovanja u svijetu koji se suočava s brojnim krizama, uključujući klimatske promjene, političke sukobe i društvenu nepravdu. Naglašava važnost aktivnog građanstva i odgovornosti pojedinca prema zajednici.

O djelima Roba Riemena

Kako bismo dobili konkretniji uvid u njegovo stvaralaštvo i njegovo promišljanje o životu svakako je potrebno osvrnuti se na njegova djela. Rob Riemen je autor nekoliko značajnih djela koja se bave filozofijom, kulturom i društvenim pitanjima. O tome progovara u svojim knjigama Plemenite laži (Noble Lies), Vječni povratak (The Eternal Return), Doba čovjeka (The Age of the Human), Filozofija čovjeka (The Philosophy of the Human), te Humanistički imperativ (The Humanistic Imperative). 

Knjiga Plemstvo duha (izvorni naslov: De Adelheid van de geest) jedno je od njegovih najvažnijih djela i predstavlja duboku refleksiju o ljudskoj prirodi, kulturi i etici. U ovom djelu, Riemen istražuje koncept plemenitosti, ne samo u smislu moralne vrijednosti, već i kao načina života koji se temelji na humanističkim idealima. On uvodi i definira pojam plemenitost duha kao sposobnost pojedinca da se uzdigne iznad sebičnih interesa i da djeluje u skladu s višim moralnim vrijednostima. Naglašava važnost integriteta, hrabrosti i suosjećanja kao ključnih osobina plemenitih ljudi. Plemenitost, prema njemu, nije samo osobina, već i način života koji podrazumijeva odgovornost prema drugima i svijetu oko nas. On  se oslanja na filozofske tradicije, kao što su stoicizam i humanizam, kako bi osvijetlio važnost ovih vrijednosti u oblikovanju ljudskog karaktera.

Potraga za smislom u Plemstvu duha

Plemstvo duha je duboko promišljeno djelo koje nas potiče na razmišljanje o vlastitim vrijednostima i ulozi pojedinca u društvu. Njegov  stil pisanja je refleksivan i inspirativan, što čini ovo djelo značajnim doprinosom suvremenoj filozofiji i kulturi. 

To dokazuje i kroz Nataliju, glavni lik knjige koja je u  potrazi za smislom. Natalija je vrlo složen lik čija je potreba za identitetom i smislom života centralna tema djela. Ona teži dubljem razumijevanju sebe, ali i svijeta oko sebe, što je vodi ka istraživanju umjetnosti, filozofije i duhovnosti. Ova potraga je ključna za njezin razvoj, pokazuje  sposobnost da se suoči s izazovima, ali i da teži višim idealima i duhovnom rastu. Životna joj je priča bremenita teškoćama i gubicima. Najveći je zasigurno gubitak supruga koji je ubijen zbog svojih uvjerenja i ideala. Prije smrti joj piše pismo u kojem je moli da bude hrabra i nepokolebljiva u svijetu koji je nemilosrdan i neka ustraje u tome. Njegov lik simbolizira kompleksnost ljudskih odnosa i moralne dileme s kojima se suočavaju pojedinci u teškim vremenima, kao što je bio period nacizma. Ginzburg je bio povezan s ideologijama koje su dovele do nacizma, a njegova sudbina i odluke koje je donio imale su utjecaj i na Nataliju. Njegovo djelovanje i stavovi predstavljaju opće moralne dileme koje se javljaju u kontekstu rata i totalitarnih režima. Ginzburg kao lik može se definirati kao simbol gubitka i moralne krize, a njegov odnos s Natalijom osvjetljava složenost ljudskih veza u teškim vremenima. Njegova sudbina i Natalijina borba za identitet i plemenitost postavljaju važna pitanja o odgovornosti, ljubavi i oprostu.

Povezanost pak između Natalije i njenog prijatelja oslikava složenost ljudskih odnosa i emocionalnih veza. Kroz dugogodišnje prijateljstvo, emocionalnu podršku, zrcaljenje i romantičnu napetost, njihov odnos postaje ključni element njezine potrage za identitetom i smislom. Ova dinamika ne samo da obogaćuje priču, već i pruža čitateljima uvid u važnost međuljudskih odnosa u oblikovanju našeg unutrašnjeg svijeta.

U knjizi Plemstvo duha, Zaboravljeni ideal, i muzika igra značajnu ulogu u profiliranju likova, posebno u kontekstu Natalijine povezanosti s prijateljem. Muzika simbolizira ne samo njegovu kreativnost i strast, već potiče i dublje emocije koje se javljaju u njihovom odnosu. Muzika koju on stvara predstavlja zapravo njegov unutrašnji svijet i osjećaje. Kroz nju, izražava misli, emocije i težnje, što ga čini ranjivim i autentičnim. Ova umjetnička forma postaje sredstvo komunikacije između njega i Natalije, omogućavajući im da se povežu na dubljoj razini. Kad se nakon dugo vremena ponovo sretnu, on pribjegava očajničkom činu, spaljivanje notnih zapisa koje je želio ostaviti njoj. To je simbolički čin odricanja od djela sebe i svojih snova. Ovaj čin je posljedica njegovih unutrašnjih sukoba, osjećaja i neuspjeha, ali i pritisaka sa svih strana koje je osjećao u društvu. Gubitak notnog zapisa značio je i krah njegove borbe s identitetom i plemenitim idealima, jer je predstavljao ujedno i gubitak inspiracije i vlastite svrhe.

Okosnica njegovog stvaralaštva

Okosnicu Riemenovog stvaralaštva čini sinteza humanizma, etike, kritike suvremenog društva, umjetnosti i duhovnosti. Svojim djelima, on poziva čitatelje na promišljanje o vlastitim vrijednostima i odgovornostima, te na aktivno sudjelovanje u oblikovanju boljeg i plemenitijeg društva. Njegova misao je relevantna i inspirativna, pružajući alate za razumijevanje složenosti ljudskog postojanja.

Često ga se u radu i filozofskim promišljanjima s razlogom povezuje s velikanima poput Platona, Nietzschea i Heideggera. On  naglašava važnost težnje prema višim idealima u ljudskom životu, što je u skladu s Platonovim uvjerenjem da je filozofija sredstvo za postizanje istine i dobrote. Riemen tako pokazuje i kako se Platonove ideje mogu primijeniti na suvremene izazove, pozivajući na povratak humanističkim vrijednostima. I Friedrich Nietzsche je imao značajan utjecaj na njega, posebno u kontekstu kritike nihilizma i postmodernizma. Riemen se bavi njegovim idejama o 'smrti Boga' i posljedicama koje to ima za moralne i etičke vrijednosti. Dok Nietzsche upozorava na opasnosti nihilizma, on poziva na povratak plemenitosti i humanizma kao odgovora na te izazove.  Prepoznaje Nietzscheovu kritiku tradicionalnih vrijednosti, ali se istovremeno zalaže za očuvanje etičkih smjernica koje bi mogle voditi ljudsko djelovanje. Martin Heidegger mu je pak inspirativan radi pitanja o  postojanju, identitetu i autentičnosti. Riemen se bavi Heideggerovim konceptima 'biti' i 'autentičnosti', istražujući kako suvremeni čovjek može pronaći smisao u svijetu koji se suočava s krizom identiteta. Naglašava važnost introspekcije i duhovnog razvoja, što je i u skladu s Heideggerovim naglaskom na autentičnom postojanju.

Riemenova uloga u suvremenom svijetu

Njegova filozofska i kulturna istraživanja često se bave složenim temama koje izazivaju različite interpretacije i razmišljanja.  Bavi se pitanjima identiteta, plemenitosti i moralnosti, što neminovno dovodi i do različitog razumijevanja njegovih djela, ali i tumačenja njegovih životnih stavova. Neprestano ukazuje na to da suvremeni način života često dovodi do površnih međuljudskih odnosa i guranja čovjeka na margine društva. U svijetu gdje su digitalne interakcije sve prisutnije, ljudi mogu izgubiti sposobnost da se povežu s drugima na dubljem nivou. Ova izolacija može rezultirati osjećajem gubitka identiteta, jer pojedinci ne mogu pronaći podršku i razumijevanje u svojim zajednicama. U prvom planu su materijalizam i površnost. On ističe da je suvremeno društvo previše opsjednuto materijalnim vrijednostima, što dovodi do površnog načina života. Ova orijentacija na materijalno može uzrokovati da pojedinci izgube dublje razumijevanje sebe i svojih vrijednosti. Umjesto da se fokusiraju na unutrašnje bogatstvo i plemenite ideale, ljudi se sve više identificiraju s materijalnim vrijednostima dobrima i statusom, što dovodi do osjećaja praznine i gubitka identiteta.

Jedan od ključnih elemenata Riemenove argumentacije je uloga umjetnosti i kulture u očuvanju plemenitosti. Autor tvrdi da umjetnost ima moć da inspirira i uzdigne duh, te da je neophodna za razvoj individualnog i kolektivnog identiteta. Kroz primjere velikih umjetnika i mislioca, pokazuje kako su njihova djela često bila vođena plemenitim idealima, te kako su doprinosili oblikovanju društvenih vrijednosti. On nimalo ne štedi suvremeno društvo, koje favorizira materijalizam, površnost i instant zadovoljstvo. Ukazuje na to da su mnogi od nas izgubili dodir s dubljim vrijednostima i idealima, što dovodi do duhovne praznine i gubitka identiteta. Kroz analizu različitih aspekata suvremenog života, uključujući obrazovanje, politiku i kulturu, u svojim djelima poziva čitatelje da preispitaju svoje prioritete i da se vrate plemenitim idealima koji su oblikovali ljudsku civilizaciju kroz vjekove.