Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

utorak, 23. travnja 2019.

Igor Petrić | Zamka za slonove


Što djeca učine
kad im se starci
priključe na mrežu
i postave zahtjev za prijateljstvo?

Odbiju,
pobjegnu,
svejedno!

Biti prijatelj svom roditelju???
Čudno,
neobično, bolesno, perverzno.

Književni petak | Angažirana umjetnost – najopasnija umjetnost?


Pozivamo vas na tribinu Književnog petka koja će se održati u petak, 26. travnja u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Galerija Kupola, 3. kat, Starčevićev trg 6 na temu:

Angažirana umjetnost – najopasnija umjetnost?

Umjetnici su najopasniji kada su glasni. Kada reagiraju. Kada zovu na pomak, na bunt. U slučaju angažirane umjetnosti, šutnja nije zlato.

U razgovoru s dvoje umjetnika i aktivista te glazbenim kritičarem i kroničarem scene, pokušat ćemo odgonetnuti što je to što umjetnike tjera na reakciju, bunt i pokret. Može li umjetnost pokrenuti revoluciju ili barem dati soundtrack za istu? Trebaju li umjetnici biti u prvim redovima prosvjeda, trebaju li pisati pjesme i stvarati djela koja osvješćuju ili je umjetnost tek ''sjena sjene'', kako je govorio Platon? Umire li umjetnost bez angažiranosti? Koliko je daleko umjetnik spreman otići da bi izazvao reakciju javnosti svojom angažiranošću?

Odgovore na ta i druga pitanja tražit ćemo na Književnom petku 26. travnja pod Kupolom Gradske knjižnice. (M. P.)

Gosti: Dubravko Jagatić, Borut Šeparović, Jelena Veljača
Urednica i voditeljica: Mirela Priselac Remi


Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/knjizevnipetak/  

Veselimo se vašem dolasku!

Srdačan pozdrav,
Ivana Fištrek, voditeljica projekta Književni petak

Dvije autorice, jedna knjiga | Neka promocija govori sama za sebe


Jeste li ikada razmišljali kako stvarno izgleda pisanje knjige?

Što mislite koliko bi ljudi gledalo proces pisanja i stvaranja Harry Pottera ili Igre prijestolja ili Gričke vještice? Zamislite da možete vidjeti kako je Mariji Jurić Zagorki pala ta ideja na um, kako je stvarala likove, o čemu je razmišljala, kako ih je odlučila smjestiti baš u Zagreb, Varaždin, Beč, Beograd, Karlovac i tako dalje. Izgleda da su društvene mreže odličan način da se to pokaže.

Kada biste morali zamisliti kako izgleda pisanje knjige sigurno bi imali neku filmsku predodžbu u kojoj su tu nekakve poetske spisateljske blokade, teški trenutci iz kojih se autor nekako jedva izdigne, pa onda silna odbijanja izdavača, dok te jedan ne prepozna i okrene to sve na neku veličanstvenu priču o uspjehu. Tko zna može li se takvo nešto uopće dogoditi u Hrvatskoj?

Što je Put rukopisa?

.Možda ste na Instagramu ili Facebooku vidjeli novi profil pod nazivom Put rukopisa (@put.rukopisa) na kojem dvije cure rade baš to. Prikazuju cijeli proces nastanka njihove knjige. Ne radi se o profilu koji je preko noći postao nešto veliko i kojeg od jednom prate milijuni, ali nama se čini kao nešto dosta zanimljivo jer izgleda kao da im se sve slaže kako treba.

Trenutno to može završiti kao nešto što će ostati samo na ovome ili može postati nešto stvarno veliko u što onda imate pristup od samog početka. Svima koji vole čitati ili pisati, u oba slučaja poprilično zanimljivo.

Što se nama svidjelo u ovoj priči?

Cijeli je profil osmišljen na način da se u bilo kojem trenutku možete uključiti u priču. Odnosno, ako krenete od prve objave i čitate redom dobivate zaokruženu cjelinu nastanka jedne knjige. Cijela je priča prikazana kao razgovor između dvije autorice koje imaju interesantan način komunikacije, a ako pogledate profil detaljnije možda shvatite gdje se vidi put.


U svakom slučaju za sada zanimljiva priča koja se događa u Hrvatskoj.

Vidjet ćemo kako će završiti.