MH Virovotica | Šesti Međunarodni književni natječaj „Kristalna pepeljara“: natječaj Ogranka Matice hrvatske u Virovitici za najbolju kratku kriminalističku priču 2025.

 

Ogranak Matice hrvatske u Virovitici poziva sve zainteresirane autore na sudjelovanje u  šestom izdanju Međunarodnoga natječaja „Kristalna pepeljara“ za najbolju kriminalističku  priču 2025. godine. Natječaj nosi ime jednoga od najuspješnijih djela hrvatskoga književnika  Milana Nikolića, „virovitičkog Simenona“ i autora tridesetak kriminalističkih romana, čije je  stvaralaštvo obilježilo pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća.  

Natječaj „Kristalna pepeljara“ pokrenut je 2020. godine. Dosad je na pet natječaja pristiglo čak  268 priča koje su objavljene u digitalnim zbornicima, dok je dio objavljen i u tiskanom  zborniku 2023. godine. Članovi Ogranka i ove se godine nadaju jednakom odazivu.  

Pravila i uvjeti natječaja  

 Pravo sudjelovanja imaju sve punoljetne osobe.  

 Tekst mora biti napisan na hrvatskom jeziku.  

 Dostavljeni rukopis ne smije biti duži od 5 kartica teksta (9.000 znakova s prazninama).  Prilikom pisanja poštuju se osnovne upute (Word/Libre, font Times New Roman, 12,  prored 1,5). Također, svaka priča mora imati naslov.  

 Priče se šalju pod zaporkom, a rješenje zaporke šalje se u zasebnoj .doc datoteci.  Rješenje zaporke treba sadržavati sljedeće podatke o autoru: ime i prezime, adresu, broj  telefona, e-mail adresu te kratak životopis autora/ice.  Navedeni podatci koristit će se isključivo u svrhu proglašenja dobitnika nagrada i  kontaktiranja autora. Dakle, svaki autor šalje 2 Word/Libre dokumenta: u jednom se  nalazi priča sa zaporkom, a u drugom se nalaze podatci o autoru s naglašenom zaporkom  priče.

 Autor/ica može sudjelovati samo s jednom pričom.  

 Poslana priča ne smije biti prethodno objavljivana.  

 Priče se šalju elektronički u .doc formatu na e-mail adresu  maticavirovitica@gmail.com 

 Natječaj je otvoren do 1. studenoga 2025. godine u ponoć, a rezultati će pravovremeno  biti objavljeni na mrežnoj stranici Ogranka Matice hrvatske u Virovitici  (https://maticavirovitica.wixsite.com/omhvirovitica), na Facebook stranici Ogranka te  u medijima. 

 Rukopisi pristigli izvan roka neće biti prihvaćeni.  

 Prijavom na natječaj „Kristalna pepeljara“ autori pristaju da Ogranak Matice hrvatske  u Virovitici njihove priče objavi u tiskanom ili elektroničkom obliku.  

 Dodjeljuju se tri novčane nagrade u iznosima od 130 eura (1. mjesto), 80 eura (2.  mjesto) i 50 eura (3. mjesto), a svi sudionici natječaja bit će pohvaljeni.  Ogranak Matice hrvatske u Virovitici ima pravo poništiti natječaj ukoliko ne primi  dovoljno kvalitetnih radova. 

 Dodatne napomene  

 Slanjem svojih radova autori pristaju na potrebne uredničke intervencije.  Molimo autore da prije samoga slanja svojih radova pažljivo pregledaju tekst i isprave  pravopisne i gramatičke pogreške. U tome im mogu pomoći sljedeće poveznice:  http://pravopis.hr/ , http://hjp.znanje.hr/ , http://gramatika.hr/ 

 Autori zadržavaju autorska prava te su i dalje vlasnici svojih radova.  Svoja dodatna pitanja možete postaviti putem e-maila: maticavirovitica@gmail.com  Pristigle radove vrednovat će stručno peteročlano povjerenstvo čija će imena biti  otkrivena prilikom objave rezultata.

Naklada "Lađa od vode" | Zbornik "Od glave do pete"

 

Zbornika "Od glave do pete" ne bi bilo, barem ne ovakvog, satkanog od priča (i pjesme) poput najfinije svile, bez njegovih autorica.

Zato veliko hvala: Sanji Pilić, Ankici Tomić, Branki Primorac, Lani Derkač, Mirni Brođanac, Karmeli Špoljarić, Ivi Mirčić, Nadi Đerek, Eni Katarini Haler, Korani Svilar, Nives Madunić Barišić, Danijeli Crljen, Gogi Hajtić, Suzani Matić, Julijani Matanović, Snježani Babić Višnjić, Silviji Šesto i Dariji Žilić, što su utkale sebe u ovaj zbornik i ispreplele ga onako kako to mogu samo žene - s osjećajem, snagom i nježnošću.

Posebna zahvala dizajneru Igoru Dobriniću na divnim ilustracijama koje su dodatno obogatile zbornik te fotografkinji Mare Milin na efektnoj naslovnici.

Čitajte domaće autorice!

Knjigu naručite na: narudzba@ladja-od-vode.hr ili ladjaodvode@gmail.com

Lorena Galeta | Suspekcija

Proročka usnuća -

potiču dešifriranja.

Sve su učestalija, ali -

znakovitija im poruka.

Trudim se biti: tiha, pribrana -

objektivna i beskompromisna.

Ali zanosi nas neka energija -

novootkrivenih mi sazviježđa.

Zašto si česti gost astrala-

dimenzije stranih svjetova?

Želiš li prosvijetliti anđela-

idejne kreacije frekvencija?

Namjera ostaje misteriozna,

nedefinirana i dejavu snova..

Jasna Popović Poje | Suveniri

S mora sam ti tri školjke donio, ali sam ih, nažalost, sve zdrobio.

I deset puževih kućica sam zaboravio,

negdje sam ih na plaži, jučer, ostavio.

Ali, evo ti zato iz restorana 

jedna salveta malo zgužvana

i kutijica od krumpirića

na žalost, malo strgana.

I sve štapiće od mojih 

sladoleda sam ti donio.

Samo sam ih, bako, za tebe skupljao

i u džepić mog ruksaka svaki dan stavljao.

Evo ti i mojih plivalica i koluta

jer mi više nikad neće trebati:

naučio sam jako, jaaaaako dobro plivati!

Martina Duvnjak | Ponosna sam na svoje junake „krkanskog“ mentaliteta

Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar 

Martina Letica rođena je i živi u Zagrebu, a porijeklom je iz Dalmatinske zagore i Hercegovine, što je vidljivo u njezinim  romanima. Pod djevojačkim prezimenom Duvnjak, naime, Martina piše duhovite romane s dozom erotike, pune aktualnog i zdravog humora, komičnih odnosa i anegdota. Stoga su pitanja u intervjuu vezana uz patrijarhalne odnose i erotiku, odnose prema ženi i sukob grada i sela, što je Martina prikazala u romanu „Najgora nevolja“ koji je napisala u tandemu sa Sašom Jakšić. 

Pišete romane u kojima se susreću tradicionalni mentalitet Dalmatinske zagore i urbani utjecaji, a izazov je pomiriti ih i povezati u ljubavnoj vezi. Kako ste tako dobro upoznali mentalitet Zagore, s obzirom da ste rođeni i živite u Zagrebu? 

Zapravo moji korijeni vuku iz Dalmatinske zagore kao i Hercegovine pa sam dobro upoznata sa njihovim mentalitetom, a pomaže i to što često idem svojima kao što i ljetujem u Dalmaciji. 

Obiteljska tradicija povezuje protagoniste romana ZG Hercegovka i romantični razgovori imaju autentičnu, tradicionalnu crtu, sasvim različitu od upoznavanja u romanima koje upoznajemo kroz prijevode. Kako ste došli na ideju pisati romane začinjene sočnim lokalnim govorom iz Zagore?  Uvijek volim pročitati u romanima izvorni govor, jer uvjerena sam da se knjiga ne može približiti čitatelju kao ni objasniti ako nema baš tog izvornog dijalekta. Smatram da je on jako bitan za cijelu radnju kao i za upoznavanje različitosti u kojima živimo. Taj pomalo "krkanski" dijalekt me uvijek fascinirao kod njih i sama sebi sam rekla ako ikad napišem knjigu vezanu za takva područja uvijek ću ostaviti izvorni dijalekt i to sam na kraju i napravila na što sam izuzetno ponosna. 

Prekrasne, samouvjerene žene i ponosni muškarci protagonisti su romana ZG Hercegovka. Muškarci teško prihvaćaju zapadnjački bon ton, ali unatoč muškoj dominaciji, tipičnoj za patrijarhat, ženska riječ se poštuje. Kako ste u dijalozima odredili granicu između poštivanja žene i muške potreba za kontrolom?

Jako zanimljivo pitanje. Pa zapravo kao što sam rekla ja potječem, to jest moji korijeni potječu baš iz takvih sredina i odmalena doma gledam, a i slušam taj autoritet i poštivanje. Otac je glava kuće i o svemu brine ali mamina riječ je zakon i ona se poštuje pa sam odlučila ono što sam imala u kući samo iznijeti van i staviti na papir. 

"Šta ti je, bona? Pa ti i ja smo se već jednom sprčili i shvatili da smo dobri. Šta ti je sad?" Takve rečenice u romanu Zg Hercegovka pokazuju kako se intimnost razvija u odnos. Kako ste pomirili tradicionalne vrijednosti hercegovačke obitelji i nesputanu erotiku? 

Moram se nasmijati jer bolje pitanje nisam dobila. Koliko god oni bili tradicionalni vrijeme je pomalo odradilo svoje. Istina je da se granice ne prelaze i da vrednuju taj konzervatizam ali ne žive više pod staklenim zvonom pa se malo i opuste a ja sve to iskorištavam u svojim knjigama. 

Koliko je erotika prisutna u stvarnim odnosima i obiteljima? 

Pa sve zavisi od obitelji do obitelji. U takvim sredinama i dalje je "erotika" tabu tema. Svoju intimu vole ostaviti za sebe, osim "krkana" kakvi su joj braća koji vole sve na glas, ali takvi su samo u društvu za smijeh i zabavu. Kao što rekoh, koliko god voljeli ući potpuno u ovo novo doba, konzervatizam i dalje vlada. 

Kako ste se upoznali sa Sašom Jakšić i kako ste došle na ideju zajedno napisati roman „Najgora nevolja“? 

Saša i ja smo se sasvim slučajno upoznale i to preko platforme Wattpad gdje je ona čitala moju "Nostalgija". Javila mi se privatno i tako smo započele neku vrstu konverzacije koja je na kraju prerasla u veliko prijateljstvo kao i suradnju. Sjećam kako nam je pala na pamet ideja da napravimo knjigu gdje su likovi totalne različitosti. To je toliko glatko išlo da nismo ni čitale jedna drugoj nastavke već smo nastavljale na temelju onoga što smo si rekle da smo napisale. Jako zabavno i predivno iskustvo, a još lakše je bilo dogovoriti koja će pisati koji lik. 

U romanu „Najgora nevolja“ pisali ste dijelove iz perspektive glavnog junaka, kozara iz Zagore, dok je Saša Jakšić pisala iz perspektive urbane barbike nenavikle na selo. Kako ste zadovoljne ishodom i kako je roman prihvaćen? 

Obje smo izuzetno zadovoljne. To je bilo iskustvo koje se ne zaboravlja. Lagano nam je išlo, zabavile smo se nevjerojatno, a samim tim koliko dobro je roman prihvaćen još smo sretnije i ispunjenije. Svakako u skorijoj budućnosti planiramo napisati novi roman. Imamo ideje, a sad, samo ih treba pretvoriti u knjigu, ali kad smo mi u pitanju ne bojim se izazova jer je sa Sašom sve lagano.