Kroz stihove Gibonnija i riječi suvremenih autora | Drugi dan Ponta Lopud Book Bridgea spojio kulturu i društvenu svijest

Dubrovnik, 20. rujna 2025.

Drugi dan festivala donio je nadahnjujuća predavanja, snažne književne glasove i jedinstvenu promociju knjige Drvo, inspiriranu Gibonnijevim pjesmama

U petak, 19. rujna, drugi dan festivala Ponta Lopud Book Bridge nastavio je raznovrsnim i sadržajnim programom koji je na poseban način povezivao suvremenu književnost sa širim društvenim i ekološkim temama. Poznata znanstvenica i autorica Heather Laird svojim je predavanjem „Leave as Little Trace as Possible: Ethical Non-Consumption in Contemporary Irish Women's Writing“ donijela važan osvrt na koncept etičke potrošnje u suvremenoj irskoj književnosti i na autorice koje svojim djelima potiču odgovornost prema društvu. 

„Prikaz majčinstva u književnosti i dalje je izazov za autore”, istaknula je Laird. „Autori još uvijek traže načine kako prikazati majčinstvo u svoj njegovoj slojevitosti i stvarnosti, dok likovi majki nerijetko ostaju pod utjecajem kolektivnih društvenih i političkih pritisaka.” Laird je naglasila da književnost često odražava idealiziranu ili pojednostavljenu verziju ovog iskustva te je pozvala na dublje i autentičnije prikaze majčinstva koji pomiču granice stereotipa i omogućuju glas marginaliziranim iskustvima žena.

Nakon toga uslijedilo je predstavljanje romana Ekspozicija tame Marka Gregura, uz moderaciju spisateljice Danijele Crljen. Gregurov roman prati priču slijepog pripovjedača kroz turbulentna razdoblja i mračne uspomene malog podravskog mjesta, istražujući teme rata, identiteta i povijesnih preokreta s posebnom stilskom uvjerljivošću i poetskim bogatstvom. Tijekom rasprave o istinitosti i uvjerljivosti u književnosti, Crljen je istaknula: „Kada iznosimo povijesne činjenice, dovoljna je samo mala laž da istina padne u vodu. A kod književnosti je dovoljan mali fragment istine da čitatelj povjeruje u sve o čemu pišete.“ Gregur je to povezao s tuđim poimanjem identiteta: „Ono što smo u očima drugih, to jesmo“, dodajući: „Mene kao čitatelja ne zanima da je priča isključivo topla, zanimaju me različiti svjetovi. Književnost je umjetnost i ona prvenstveno treba biti dobra.“ U romanu Gregur istražuje kako subjektivna percepcija, zlo i rat utječu na pojedinca i zajednicu te zaključuje: „Lakše je petljati po prošlosti nego budućnosti.“ Time Ekspozicija tame postaje ne samo kronika jednog mjesta i vremena, nego i dublje promišljanje o jeziku, identitetu i moći književnosti da kroz pojedinačnu istinu rasvijetli univerzalne teme.

Slijedila su čitanja suvremenih irskih autora: Catrione Shine, autorice romana Habitat, koji se metodično bavi temama egzila i identiteta, Colina Walsha, nagrađivanog debitanta poznatog po oštrim i literarno složenim pripovijetkama, koji je predstavio svoj roman Kala, te Martine Devlin, cijenjene irske novinarke i spisateljice s dvanaest objavljenih knjiga, koja spaja povijesne motive s realnim temama suvremenog društva te je čitala isječak iz svog romana Charlotte, fiktivnog prikaza života Charlotte Brontë.

Poslijepodne je zaokruženo simboličnim činom sadnje rogača u Parku Đorđić-Mayneri, gdje su sudionici izrazili trajnu povezanost s Lopudom i ostavili trajni trag zajedništva i posvećenosti književnoj i otočnoj zajednici. Program drugog dana kulminirao je predstavljanjem knjige Drvo, u kojem su Staša Aras i Zlatan Stipišić Gibonni predstavili jedinstveni literarni kolaž priča inspiriranih Gibonnijevim pjesmama, donoseći snažan emotivni i poetski doživljaj regionalne kulture te povezujući glazbu i književnost na originalan način.

Govoreći o svom stvaralaštvu i prirodi pjesme, Gibonni je naglasio kako je spontana igra ono što glazbi daje intimnost i autentičnost: „Kako ja sam s obje strane rampe, kad pišeš glazbu si spontan, igraš se, to je možda dijete u tebi jer ne polažeš račune nikome, nego emocijama. Kad nešto već izgovaraš, kad pišeš, onda je to i odraz nekog iskustva. Ne mogu to dijeliti. Sretneš se sa svojim odrazom u ogledalu, ali taj odraz nije tvoj, nego odraz pjesama.“ Dodao je i kako pjesme za njega oduvijek imaju i vizualnu dimenziju: „Prije nego što je postala videoumjetnost, pjesma je svima nama bila malo privatno platno, mala kinodvorana u srcu ili u glavi. Svak’ je doživljavao pjesmu na svoj način. Tako da je ovo, koliko god novo, toliko i prastaro.“

Posljednji festivalski dan donijet će bogat program u Kneževu dvoru, počevši od radionice Mining Memories pod vodstvom Cauvery Madhavan, te čitanjima autorica Wendy Erskine i Dorte Jagić. Održat će se i panel-rasprava o odgovornosti i ulozi autora u političkim trendovima, uz sudjelovanje Shanea Tivenana, Seida Serdarevića, Danijele Crljen i Marka Gregura, a moderirat će je Srđan Sandić. Dan će završiti promocijom novog romana Jurice Pavičića Usta puna mora, pod moderacijom Staše Aras, te tradicionalnim pjevanjem irske pjesnikinje Gormfhlaith Ní Shíocháin Ní Bheoláin u Hotelu Glavović.

Ulaz na sva događanja je besplatan, a organizatori pozivaju sve zainteresirane da dođu i budu dio ovog književnog susreta, koji pridonosi razvoju kulture i povezivanju kreativnih zajednica.

Kreativna platforma Ponta Lopud predstavlja tri ljetna kulturna programa 2025. te spremno dočekuje sve zaljubljenike u umjetnost, prvenstveno film, glazbu i književnost. Ponta Lopud Film Festival prvi je od tri događanja koji je održan od 26. do 28. lipnja i bio posvećen filmskoj umjetnosti. Drugi događaj, koji je od 28. do 30. kolovoza na otok privukao ljubitelje glazbe, popularni je Ponta Lopud Jazz Festival, dok će Ponta Lopud Book Bridge od 18. do 20. rujna otok pretvoriti u književno utočište i time zaokružiti ljetne manifestacije.