![]() |
| Zemunik, Galerija Sveta Katarina Aleksandrijska, Bilosnića dvori |
![]() |
| Glagoljska ploča, Podgrađe, Aserija |
Program je započeo u 18 sati u Ogranku „Aleksandar Stipčević“ Gradske knjižnice Zadar u Arbanasima, gdje je glagoljaški krasopisac Dario Tikulin govorio o 600. obljetnici glagoljske ploče s groba popa Šimuna, sina Perkova Malinjanina, iz Podgrađa. Riječ je o ploči pronađenoj u crkvi Svetoga Duha u Podgrađu, koja je pripadala grobu popa Šimuna iz srednjovjekovne Malinje Vasi. Na njoj je uklesana 1426. godina, zbog čega pripada među pet najstarijih poznatih glagoljskih ploča s upisanom godinom te predstavlja vrijedan spomenik hrvatske nacionalne kulturne baštine.
Program su pratili karta rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije, fotografije glagoljskih ploča iz Podgrađa i Zemunika te videoprojekcija.
U nastavku večeri povjesničar dr. sc. Robert Hajszan Panonski iz Austrije predstavio je temu „Tomislav Marijan Bilosnić: Kroz Ravne kotare i Bukovicu – otkrivanje i obnova zavičajne memorije“.
![]() |
| Arbanasi, GK Zadar, Ogranak Aleksandar Stipčević Arbanasi |
Nakon programa u Arbanasima manifestacija je nastavljena u Zemuniku Donjem, gdje je Tomislav Marijan Bilosnić, na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća održanoj povodom Dana Općine Zemunik Donji, i blagdana Kraljice mira, govorio o 300. obljetnici glagoljske ploče na kući Rapani u Zemuniku. I ovaj je program bio popraćen kartom rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije te fotografijama glagoljskih ploča iz Zemunika i Podgrađa.
Drugoga dana, u petak, 21. kolovoza, „Odisej pod murvom“ preselio se na područje Podgrađa i Benkovca, a program je bio posvećen glagoljskoj, srednjovjekovnoj i antičkoj baštini Ravnih kotara.
Program je započeo u 10 sati posjetom Asseriji, Podgrađu i crkvi Svetoga Duha, lokalitetima iznimne povijesne i kulturne vrijednosti. Posebna pozornost posvećena je glagoljskoj baštini Podgrađa i spomenicima koji svjedoče o višestoljetnom kulturnom kontinuitetu ovoga prostora.
U 12 sati program je nastavljen u Gradskoj knjižnici Benkovac, gdje je Dario Tikulin ponovno, sada u neposrednoj blizini mjesta pronalaska spomenika, govorio o 600. obljetnici glagoljske ploče s groba popa Šimuna, sina Perkova Malinjanina iz Podgrađa.
Dr. Franjo Pajrić potom je govorio na temu „Troja, mit i zbilja na zadarskom području u djelima Tomislava Marijana Bilosnića“, uz predstavljanje Bilosnićevih knjiga posvećenih toj temi i njegovim istraživanjima antičke baštine zadarskoga i ravnokotarskog prostora.
U sklopu benkovačkog programa Tomislav Marijan Bilosnić predstavio je i putujuću izložbu „Troja – mit i zbilja na zadarskom području“, sastavljenu od kaširanih novinskih duplerica Zadarskog lista iz serijala o mogućim tragovima Troje na zadarskom području. Predstavljena je i njegova fotografska izložba „Skriveno kameno blago Ravnih kotara i Bukovice“, posvećena kulturnoj i povijesnoj baštini toga prostora.
Program je i drugoga dana upotpunjen kartom rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije te fotografijama glagoljskih ploča iz Podgrađa i Zemunika.
Tako je drugi dan „Odiseja pod murvom“, kroz terenski obilazak, predavanja, knjige, dokumentarnu građu i fotografiju, povezao srednjovjekovnu glagoljsku baštinu s antičkom prošlošću Ravnih kotara, potvrđujući jednu od temeljnih zamisli manifestacije – multimedijalnim pristupom upozoriti na bogatstvo, slojevitost i kontinuitet kulturne i umjetničke baštine zadarskoga zaleđa.
Treći, završni dan manifestacije održan je u subotu, 22. kolovoza, s početkom u 20 sati u Bilosnića dvorima, gdje je večernji program objedinio likovnu umjetnost, književnost, povijesne i zavičajne teme, poeziju i glazbu.
Program je započeo otvaranjem izložbe Tomislava Marijana Bilosnića „Slike sa Camina“ u Galeriji svete Katarine Aleksandrijske. Bilosnić je potom predstavio i dvije putujuće izložbe – izložbu kaširanih novinskih duplerica „Troja – mit i zbilja na zadarskom području“ te fotografsku izložbu „Skriveno kameno blago Ravnih kotara i Bukovice“.
U nastavku večeri prof. dr. sc. Sanja Knežević predstavila je projekt „Moj Zadar, moj zavičaj – od mora i zlata“, posvećen zadarskoj kulturnoj i zavičajnoj baštini, u sklopu kojega su od sedam planiranih dosad tiskana tri toma knjiga. O zadarskim povjesnicama Tomislava Marijana Bilosnića govorio je književnik Ante Tičić, predstavljajući knjige „3000 godina Za dar“, „Gledajte tamo onaj grad“ i „Sjaj zadarskoga zlata“. Treći dan manifestacije, a time i ovogodišnji „Odisej pod murvom“, zaključen je glagoljskom radionicom koju je vodio Dario Tikulin i pjesničkim programom. 
Glagoljska radionica, Bilosnića dvori
Manifestacija „Odisej pod murvom“ u kontinuitetu već sedamnaest godina, okupljajući književnike, likovne i fotografske umjetnike, glazbenike, povjesničare, znanstvenike i druge kulturne stvaratelje iz Hrvatske i inozemstva. Naziv manifestacije simbolički se oslanja na Odiseja kao vječnog putnika koji, nakon upoznavanja drugih krajeva, ljudi i kultura, povratkom domu ponovno otkriva vrijednost vlastitoga zavičaja. Upravo je taj povratak zavičajnoj memoriji jedna od temeljnih programskih odrednica „Odiseja pod murvom“ od njegova osnutka. Program ove multimedijalne manifestacije, od njenog osnutka 2009. godine odvija se u suradnji s Općinom Zemunik Donji, Udrugom 3000 godina Za dar, i drugim kulturnim subjektima. Ove godine, kada se obilježava 300 godina od dolaska Arbanasa u Zemunik i Zadar, u programima je ostvarena i suradnja s Društvom zadarskih Arbanasa.
Ovogodišnje izdanje, održano od 20. do 22. kolovoza 2026. u Zadru (Arbanasi), Zemuniku Donjem, Podgrađu i Benkovcu, još je jednom pokazalo kako se zavičajna povijest može istodobno istraživati, dokumentirati, umjetnički interpretirati i prenositi novim naraštajima, potvrđujući manifestaciju „Odisej pod murvom“ kao mjesto susreta zavičajne memorije, suvremenog stvaralaštva i živoga kulturnog nasljeđa.



Nema komentara:
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.