O nama

četvrtak, 4. rujna 2025.

Blanka Will | Priprema



Uskoro trebam krenuti
na počinak
zaspati i sanjati nešto
čega se ujutro
neću sjetiti
ili utonuti u ništa pod blagim okriljem božice noći

sve sam pripremila za sutrašnje praskozorje
koje će po najavi meteorologa biti bezoblačno

sad jedino treba moći zaspati
pri pomisli kako će žarka zvijeza
prije izlaska nad obzor
alkemijom baciti čini
u trenutku kad sve stane
u velikoj tišini
prije no što se sunce razlije
puninom tekućeg zlata
na površinu kojeg
će slijetati na odmor
ptice selice.

Muzej grada Zagreb | Međunarodna izložba graffiti arta, slikarstva, ilustracije i fotografije do crteža, kiparstva i dizajna


U Muzeju grada Zagreba okupit će se dvadesetak umjetnica i umjetnika iz Hrvatske, Srbije, Njemačke, Nizozemske, Španjolske, Velike Britanije, Kanade, SAD-a, Japana i Južne Koreje. Izložba donosi presjek suvremene urbane scene – od graffiti arta, slikarstva, ilustracije i fotografije do crteža, kiparstva i dizajna.

Ludwig Bauer | Kratke proze Nikole Šimića Tonina

Nikola Šimić Tonin: Busovačke priče. Nakladnici: Viteški ambijentalni teatar Vitez Hrvatsko knjiženo društvo – Zadar, Biblioteka Donat. Edicija: NOVELET 128, Vitez / Zadar, 2025.

Pripovijetke Nikole Šimića Tonina okupljene u nevelikoj knjizi Priče iz Busovače po mnogo čemu razlikuju se od najvećeg dijela suvremene hrvatske proze. Tih šezdesetak kartica vrlo kratkih novela na prvi se pogled čine kao da pripadaju nekom drugom vremenu, zapravo nedefiniranom vremenu fiktivne ili mitske prošlosti kao što su situirane tradicionalne bajke. Srodnost s tradicionalnom bajkom ogleda se i u rečenici; te su proze iskazane rečenicama prikladnima za usmeno kazivanje. Ali tom su svojom vrlinom bliže stilu slavenske narodne pripovijetke nego Perraultovim bajkama ili onima koje su zapisala braća Grimm. Ipak, valjanost te usporedbe umanjena je odsustvom nepobjediva junaka, a u pravilu i odsustvom čarolije koja rješava problem, iako se izdvojeno pojavljuje i takav slučaj. Tematski se ove proze udaljuju od spomenute asocijativne povezanosti i odsustvom onakvih karakterističnih obrata kao što je oslobađanje princeze i ženidba koja nerijetko prosjaka može učiniti kraljem. Zapravo surovi realizam ovih pripovijedaka samo iznimno ide na ruku siromaha, iako se oblici okrutnosti i nerazumijevanja prema njima dosljedno kažnjavaju.

Mitska svevremenost fikcijske prošlosti bajke narušena je također i navođenjem realističnih odrednica našega vremena: spominje se i mobitel, i NLO, i pelješki most i još koji prerogativ suvremene civilizacije. Time se proze Nikole Šimića Tonina približavaju jednom od uspješnih modela postmodernističke književnosti, i to magijskom realizmu kakav susrećemo kod relativno nove nobelovke Olge Tokarczuk, ili kod starijeg nobelovca Gabriela Garcíae Márqueza. Fantastično je naime ovdje sasvim udobno smješteno u realističan svijet.

Postmodernističko okruženje u kojem su ove proze nastale i u kojem će se čitati, dakle, vrijeme definitivne realizacije umjetničke vizije u čitateljevoj svijesti, daju pravo da se autor ne oslanja previše na motiviranost događaja ili junaka.

Odsustvo motiviranosti dijelom će se osloniti na pripovjedni stil kazivanja, na ono pripovijedanje koje kao da proistječe iz usmenog prenošenja priče, a dijelom na aluzije iz svijeta neobičnih događaja kakvi se ipak susreću u stvarnim novinskim rubrikama, u crnim kronikama ili u vijestima koje asociraju na senzaciju. Tako primjerice nakon opisivanja načina uzgoja kućnog ljubimca pitona gotovo da sasvim logično slijedi priča o kobnom suživotu pitona u čovjeka. Drugdje pak aluzije na izniman, egzotičan ambijent daju piscu opravdanje ili povod za egzotičnu i grotesknu fabulu. Ponegdje se egzotičnost

ambijenta sugerira korištenjem dijalekta koji ne samo da upućuje na tu ekscentričnu lociranost događanja nego i na određeni rubni društveni sloj.

Vrline ovih kratkih priča prvenstveno su u tematskoj svježini. Bajka i stvarnost isprepliću se ovdje na intrigantan način, blizak tradicionalnim vjerovanjima, zatim je tu tečnost pripovjednog kazivanja, a često je bogatstvo dojmova i u klasičnom iznenađujućem novelističkom obratu i poantiranju na kraju, baš kao u izvornom obrascu književne novele Boccacciovom Dekameronu.

Iz tiska izašla "Spomenica 2024." Tomislava Marijana Bilosnića

SVEOBUHVATAN PREGLED GODIŠNJEGA STVARALAŠTVA I PRIZNANJA

ZADAR – Iz tiska je upravo izašla "Spomenica 2024." istaknutog hrvatskog književnika, slikara i putopisca Tomislava Marijana Bilosnića, publikacija koja na impresivnih 192 stranice dokumentira iznimno plodnu godinu ovog svestranog umjetnika. Izdavač izdanja je "3000 godina Za dar", urednik Dejan Golem, dok je za grafičku obradu zaslužna Marija Marfat. Likovnu opremu potpisuje sam autor, Tomislav Marijan Bilosnić

"Spomenica 2024." se otvara uvodnim tekstom „Svjedočanstvo jednog neprekinutog umjetničkog i ljudskog puta“, nakon kojeg slijedi sadržajno bogato poglavlje posvećeno posvetama – kako onima koje je Bilosnić sam pisao drugima, tako i onima koje su drugi autori posvetili upravo njemu. Time je naglašena važnost Bilosnićeva mjesta unutar hrvatskog i međunarodnog književnog kruga, gdje se njegovo ime i djelo iznova potvrđuju kao inspiracija i uzor.

Posebno poglavlje donosi pregled novih izdanja Tomislava Marijana Bilosnića u 2024. godini – ukupno pet knjiga koje potvrđuju njegovu neiscrpnu kreativnu energiju. Slijedi iscrpan popis nagrada i zahvalnica koje je autor primio tijekom godine: četiri nagrade, tri zahvalnice, te dvostruko uvrštenje u najuži izbor za značajne književne nagrade.

Među priznanjima posebno se izdvaja ugledna prva nagrada "Matko Peić" za putopis, kao i nagrada Kajkavskog spravišća i časopisa „Kaj“, također za putopisnu prozu, čime je dodatno potvrđena Bilosnićeva snaga kao autora koji s lakoćom prelazi granice žanrova.

U nastavku publikacije dokumentirano je pojavljivanje Bilosnića u 11 izdanja domaćih i međunarodnih antologija, zbornika i panorama. Posebno se ističe "Svjetska pjesnička antologija 2024.", objavljena u Francuskoj, kao i zasebni broj časopisa DHK Most / The Bridge, koji je u cijelosti posvećen Bilosnićevom stvaralaštvu, što je još jedan dokaz njegove međunarodne književne relevantnosti.

"Spomenica" zatim donosi izbor iz novih pjesama, proznih zapisa, putopisa, kao i književne kritike i eseja, koje je Bilosnić napisao i objavio tijekom 2024. godine. Ovi radovi prikazuju svježinu njegova izraza i dubinu promišljanja o književnosti, umjetnosti i društvu.

Jedno od središnjih poglavlja rezervirano je za kritike o djelu Tomislava Marijana Bilosnića, iz pera uglednih znanstvenika, književnih kritičara i esejista, čime se dodatno potvrđuje stručna relevantnost njegova opusa.

Na 36 stranica "Spomenica" donosi pregled medijskih vijesti, nastupa i predstavljanja Bilosnića tijekom 2024. godine. Posebno vrijedan dokumentarni doprinos čini bibliografija, tiskana na čak 40 stranica, koja sistematski bilježi autorovu cjelokupnu djelatnost u 2024. godini, od objava i izdanja, do nastupa i prijevoda.

Izdanju je dodana i foto-dokumentarni album, koji obuhvaća fotografije, faksimile i raznovrsne dokumente iz života i rada T. M. Bilosnića. Najemotivniji trenutak ove publikacije svakako je pismo sestre Marije Presvetog Srca, pjesnikinje Anke Petričević, koje je iz bolesničke postelje, neposredno prije smrti, uputila Bilosniću, kao znak duboke podrške i poštovanja njegovom radu.

Zaključno, "Spomenica 2024." nije samo godišnji pregled rada Tomislava Marijana Bilosnića – ona je dokument vremena, svjedočanstvo o jednom izuzetnom književnom životu i snažan podsjetnik na važnost trajnog bilježenja kulturnih doprinosa. Ovo je izdanje nezaobilazno za sve koji prate hrvatsku književnost, kao i za one koji žele razumjeti kako izgleda autentičan književni život predan stvaralaštvu, bez kompromisa.

Monika Herceg | Teorem o samoći


Obećati sebi odluku, prepredeno čekati da se sunce
spusti niz leđa i otići iz srca na vrijeme
da plamen ne zahvati suknju
Potom mravi, duljina puta koji odluku
pretvara u događaj, lisice koje u pjesmi traže
tragove izgubljenog plijena
Jednom će sve ovo biti promjena ubrzanja
ususret voljenima, ako skočiš prenaglo
bogu na ramena, prevalit ćeš se natrag
i sve će biti uzaludno
Samo su jedna vrata
za u čovjeka i u ljubav
Prije ptica, bili su pokušaji da nježnost nazoveš
ulicom, planinom ili oceanom
Djevojčice su se skupljale
na dnu te istine pokušavajući
postati svjetlost
Ljubav, nemjesto,
proglasila je državu
u neplodnoj tundri
Vrijeme prije jezika, 2020.

utorak, 2. rujna 2025.

Željko Medić Žac | Dala je najlepši mogući odgovor


Dala je najlepši mogući odgovor
Na jedno sasvim obično
Pitanje

I ja nisam imao kuda nego da ostanem

Njeno malo srce
Krijem u tajnim pregradama
I grlim je u vatri koja nas lako obuzme

Prođe me jeza kada je dodirnem

Raduje se rečima i ume
Da sluša
I nikad ne traži izgovore

Pored nje sam planina u koju se sklanja
Od hordi bezdušnih nerazumnika
I mesto na kojem umiri se

Kao reka koja traži svoje izvore

Toliko je lepa u svojoj jednostavnosti
Da me sve češće ostavlja
Zabezeknuta

Kao kad od stida
Na stranu glavu okrene
Kao kad me iznenada poljubi

I otkrije
Koliko je netaknuta

Nije nikad tražila pesmu da joj napišem

I ovo pesma nije
Ali jeste... nešto samo za nju
U godinama kad sam odustao od poezije

Književna nagrada „Zoranić” roman godine 2025., Zoranu Jurišiću, za roman 'Lovci na iluzije'


Hrvatski branitelj, književnik i istaknuti kulturni djelatnik i matičar Zoran (Ante) Jurišić dobitnik je ovogodišnje nagrade „Zoranić” za roman godine. Objavio je devet knjiga, četvrti roman 'Lovci na iluzije', koji je tiskan u nakladi zagrebačke kuće Biakova i Ogranka Matice hrvatske u Podstrani, za koji je i nagrađen ovom prestižnom nagradom pod pokroviteljstvom HAZU – Razred za književnost i „ILIRIJA” d. d., a koju prema ideji književnika i novinara Nikole Šimića Tonina dodjeljuje Hrvatsko književno društvo – Zadar, na datum izlaska Zoranićevoga romana „Planine.” 

- Čitajući prije desetak godina tekstove Radoslava Katičića i Ivana Mužića (Ljetopis popa Dukljanina) o bogu Perunu i praslavenskim mitovima u Poljicima, napisao sam priču koju sam nedavno proširio još nekim mitskim, povijesnim i ljubavnim motivima i tako je nastao ovaj roman koji se zgodno uklapa u ovu jubilejsku obljetnicu 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva, jer se radnja događa u doba poljičkih glagoljaša, borbe za narodni jezik u liturgiji, 925. godine kada je održan prvi Splitski sabor - kaže Jurišić, koji je naslikao i naslovnicu romana.

- Roman je pisan realistički, filmskim nizanjem sekvenci, ostavlja snažan dojam na čitatelja, koji se na trenutak, uvučen u radnju, osjeti vinovnikom, akterom tih strahotnih događaja. (...) Na kraju, kao veliki simbol jedine preostale slobode, zrakom kruži sokol i klikće, puštajući nas da se zamislimo – jesmo li zaista išta naučili od povijesti, od dubokih sjećanja ljudske vrste? Ili smo neuspješni lovci na iluziju koja vazda nestaje, blijedi i uzmiče, pred našim duhovnim okom - piše u pogovoru 'Lovci na duboka sjećanja' književnica Božica Jelušić.

Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.

Planine je naslov prvog hrvatskog romana, kojeg je napisao i 20. rujna 1536. završio Petar Zoranić, a objavljen je u Mletcima 1569., nakon piščeve smrti. U spomen tomu, na inicijativu predsjednika Hrvatskoga književnoga društva – Zadar, Nikole Šimića Tonina, HKDZ je pokrenuo nagradu ZORANIĆ za roman godine tiskan od 20. rujna prošle godine do 1. rujna ove godine, u RH i regiji, koja će se dodijeliti 22. rujna u Svečanoj dvorani Matice hrvatske Ogranak Zadar u 12 : 00. uz prigodni program. O liku, djelu i značaju Petra Zoranića i njegovog romana „Planine” govoriti će profesorica Žaklina Kutija.

Nagrada se sastoji od medaljona Zoranić, i prigodne diplome u znaku romana Planine. 

Nagradu „Zoranić“ godine 2024., dobio je Ante Gregov Jurin, za roman Razina uma.

Od 31 prispjeli roman na natječaj 2025., Književna nagrada „Zoranić” - roman godine 2025., pripala je Zoranu Jurišiću, za roman 'Lovci na iluzije'.


Prosudbeno povjerenstvo činili su: pred. HKDZ književnik Nikola Šimić Tonin, književnica Žaklina Kutija, Velimir Žigo, prof. i prevoditelj, dr. sc. Dragan Gligora, dr. sc. Marijan Brajinović, književnik Ante Gregov Jurin, Đorđe Pavičić i Miljenko Marić.


Knjige prispjele na natječaj biti će poklonjene jednoj od knjižnica u RH ili u regiji, odlukom povjerenstva.



Međunarodni dan pismenosti | Stručno-znanstveni skup - Velika dvorana Školske knjige, Masarykova 28, Zagreb, 8. rujna 2025.

 

Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručno-znanstveni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti te poticanja rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. 

Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Gradskom knjižnicom “Ivan Goran Kovačić” Karlovac i Školskom knjigom organiziramo stručni skup pod nazivom „Jezik – identitet – pismenost: 30 godina Hrvatskoga čitateljskog društva“. 

Skup će se održati u ponedjeljak, 8. rujna 2025. u Velikoj dvorani Školske knjige, Masarykova 28, Zagreb.

[PRIJAVE ZA SKUP] Hrvatsko čitateljsko društvo, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Gradskom knjižnicom „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac i Školskom knjigom organizira stručni skup pod nazivom
„Jezik – identitet – pismenost: 30 godina Hrvatskoga čitateljskog društva“. Skup će se održati u ponedjeljak, 8. rujna 2025. u Velikoj dvorani Školske knjige, Masarykova 28, Zagreb.
Prijave su otvorene do 5. rujna 2025.
Više o skupu možete pronaći na poveznici:
Ilustracija plakata: Irena Jukić Pranjić

ponedjeljak, 1. rujna 2025.

Sanja Rotim | Prvi dan škole



Ponovno zvoni školsko zvono,

radosno li je danas ono!

Dosadio mu je ljetni raspust

i školski objekt pust.

Spremne su olovke,

pernice i bilježnice.

Dosta je bilo: 

u parku s klackanjem,

u moru s plackanjem,

u dvorištu sa skakanjem.

U školi ćete 

nastaviti s druženjem

i naoružati se znanjem.


Nikola Dubroja | Noćna simfonija


Tama je pred uprtim očima 

sačuvala tajnu nestanka obzora 

umivajući lice kapima kiše 


Pun mjesec je oslikao most 

na površini mora 

nošen valovima 


Obala je sanjala poruku u boci 

pod zvijezdama bijaše teško 

odoljeti romantici 


CeKaTe | Besplatan program za djecu i obitelj: Dan Mjesnog odbora Horvati – Srednjaci


Dan mjesnog odbora Horvati – Srednjaci obilježit će se u subotu, 6. rujna 2025., od 10 do 12:30 sati u Parku Srednjaci (kod Dječjeg vrtića Srednjaci). Ulaz na program je besplatan. Prije nego što ponovno zazvone školska zvona i započnu nove obaveze, stanovnici i prijatelji kvarta imat će priliku zajednički proslaviti završetak ljeta i prisjetiti se datuma kada je naš kvart postao službeno dio Zagreba. Naime, Još 7. rujna 1850., car Franjo Josip I. potpisao je patent kojim su Horvati pripojeni zagrebačkim općinama, čime je otvoren put formiranju jedinstvenog grada Zagreba.

Program donosi bogat i raznolik sadržaj. Od 10:30 do 11:30 sati publiku očekuje mjuzikl za djecu „Mi o vuku“ (3+) u produkciji B GLAD PRODUKCIJE. Autor teksta je Igor Weidlich, glazbu potpisuje Bojan Jambrošić, režiju Robert Bošković, koreografiju Manuela Svorcan, kostime BiteMyStyle by Zoran Aragović, a grafičko oblikovanje Kristina Gudac. Predstavu izvode Bojan Jambrošić i Manuela Svorcan, donoseći duhovitu i poučnu priču koja na suvremen način pristupa klasičnim bajkama te kod djece potiče kreativnost, kritičko razmišljanje i toleranciju.

Od 11:30 do 12:30 sati slijedi druženje u parku uz radionice i prezentacije namijenjene djeci i obiteljima. Sudjeluju: Superznalac s likovnom radionicom Doodle Art pod vodstvom učiteljice Paule

PalikučeMedo sportaš sa sportskim poligonom za djecu, Praktikum – centar za djecu i mlade s radionicom „Grad iz mašte“ koju vode Monika Markić i Marija StojanovićCrveni križ s programom „Volonteri u kvartu“ i interaktivnim radionicama prve pomoći te CeKaTe sa svojom radionicom „Izradi narukvicu prijateljstva“ pod vodstvom Biserke Kopčok u sklopu programa Etnološka baština.

Program se ostvaruje zahvaljujući sredstvima iz Plana potreba Vijeća mjesnog odbora Horvati – Srednjaci, u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka. U slučaju lošeg vremena, program će se održati u prostorijama Mjesnog odbora Horvati – Srednjaci.

Dragan Miščević | Obitelj – blagoslov ili prokletstvo

 

Engleska – bit će zemlja proleterska! Bila je nekad parola za zemlju blagostanja. Jutros čitam članak o nekom Richardu iz Engleske. Žali se na školske ljetne praznike. Ima troje djece. Supruga i on ih ne mogu prehraniti u vrijeme ljetnih praznika. U školi imaju jedan besplatni obrok. To su im četiri obroka manje jer sin dobiva dva obroka.

Sjećam se jednog mog učenika. Na satu mi plače da je gladan. Pošaljem ga u školsku kuhinju. Nakon sata kuharica me upozorava da ga ne šaljem u kuhinju jer on ne plaća obroke, a svako malo plače da je gladan. Na sjednici sam ga još početkom godine predlagao za besplatni obrok. Odbijen je jer ne ispunjava uvjete. Koje  uvjete i zašto nije mi poznato. Rekao sam kuharici da ću platiti obrok ako bude trebalo. Ipak je naknadno uvršten za besplatni obrok. Sufinancirala je Mjesna zajednica Kloštar Ivanić. 


Besplatne knjige i obroke dobivala je i jedna učenica. Prolazim pored njene kuće. Ona čuva četiri krmače od nekih dvjesto kilograma. Vidim da to i nije baš neka sirotinja. Raspitujem se. Tata radi na platformi na Jadranu. Ima preko sedam tisuća plaću. Ja i supruga radimo u školi. Osobni dohodak nas dvoje iznosi oko tri tisuće i petsto. Nismo socijalni slučajevi. Pitam po čemu je ta učenica socijalni slučaj. Kažu mi da otac sve zapije. 


Halo! Sve zapije. Tko vodi brigu o obitelji? Socijalna služba? Svaka čast i socijalnoj službi. Očito ocu ne oduzimaju za obitelj ni perpera.


Richardova priča nije usamljena u Engleskoj. Njihova agencija The Feliks Project otkrila je da je u Engleskoj oko 675.000 učeniku u riziku od gladi tijekom ljetnih praznika. Zar je Engleska postala zemlja proleterska? Ljudi koji rade ne mogu prehraniti obitelj. U kom smjeru ide ovaj svijet? Tko nas vodi i kuda, kamo, gdje? I mi stremimo engleskom standardu. Nadam se samo da kod nas neće djeca gladovati u vrijeme ljetnih, zimskih i proljetnih praznika. Samo ne znam vodi li netko o tome brigu i u našoj državi. Nadam se da zaposleni mogu hraniti svoju obitelj. Možda mi previše kukamo iz čiste navike, ali smo svjesni da bi moglo biti i bolje.


                                                                                                              

                                                                                                                                         


Rozin kutak

 


(u kutu, nikome na putu)
 

Osvježavajuć’ trenutak za Rozin kutak


Piše: Eleonora Ernoić Krnjak


Ni istina da ni moči pisati više stvari od jemput v istem dnevu!

No, jesem abidekstalna ali baš da morem z lijevom jeno a z desnom drugo mam v isti čas (pisati), baš i nemrem.

Roman, fala na pitanju ide.
Pa stane.
Pa krene…

Bu. Bu sigurne a ja v pauzami proučavam kaj se nudi od šminke:

1.curica od 20 let jahko ozbiljne pojašnjava kak po pomoči bronzera vu kremi ni potrebne iti na fejsliftinga kaj bum vam ja pojasnila:
Namažete si ga tu, pa tu, pa dole pa zemete tekučega pudra pa denete uz bronzera, onda rumenilo v kremi denete uz več navedeno i onda zemete kista pa se skup zmrljate i doveršite posel z pudrom vu kamenu.

2.Onda oči.
Z vanjske strane zalepite flastera od ruba do obrvi i pervo se lijepe nafarbate z tamnim.
Onda svetlim.
Onda z tušem idete kak da rišete berkove Salvadora Dalija.
Onda flastere odlepite pa vam je se skup zaokruženo z črlenim obrubom i odlepljenom kožom..

3.Pristupate spet postupku br.1 ali z kistom zmrljate tuša.
4.Korigirate tuš dok vam se ruke več tak drmaju da su črte tuša se vekše i vekše.

5.Oberve si lijepe skicirate z certicama kak očete pa gore nekej kak maskara i začešljate.

6.Trepavice: napudrate ih. 
Obrišete suze pažljivo da vam se remek-djelo oko okica ne razmaže.
Namažite pervi sloj maskare.
Najte se brinuti kaj su zlepljene, bu još gore.
Brojite do 10 spet ponovite:
puder-suze-maskara.
Sad je se zlepljeno kak treba pa zemite zihernadlu i pažljivo si te dlakice odvojite jenu od druge.
Ak ste nesigurni, najte to delati jer v mejk-apu ni nužne samu sebe oslepiti.

7.Usne: očete vekši dojam, onak: prirodne usne napumpane.
To se postigne na dva prirodna načina:
1.Duboko udahnite, napućite usnice i heznite se tavom po njima.
Kaj je tava vekša, dojam je upečatljiviji.
2.Ak mislite da je to preveč bolno, zemite olovku za usne v tamnijoj nijansi od šminke i z njom odite po vanjskoj certi usnica ili kak morete.
Na to se dene šminka pa sjajilo.

Vzdahnete duboko i z ogledala vas gledi male čudne našminkana Kleopatra Egipćanka Ptolomejevićka koja išče Cezara ili Markeca Antonija ili svoga muža.

Kak se to dela, se trikove zavođenja bum objasnila drugi put.

Za sad vežbajte, jer rad i samo rad napravi majstoricu.

Vaša navekvjerna lajfkoučerica
Ela-Rozi (Elica, bokpomozi).

Ps.
Najte se z tim sim pokušati nasmijati jer bu vam se sa ta žbuka na licu raspucala.
Drugi put zemite zidarskoga špahtlina, išle bu berže.