Časopis za književnost ISSN 2459-5632
Miriše zemlja nakon kiše na
jesen prošlu, zimu daleku,
na oganj ljeta, na murske
lopoče, čavke i trave…
A ja još uvijek molim za te,
za tvoje snove, za naše jave.
I ne dam te drhtaju vihora,
tebe, kojeg volim, u stihovima.
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.
Nema komentara:
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.