Organizirati festival u pandemijskoj godini nije
nimalo lako. Riječki festival Vrisak morao je odustati od svog
uobičajenog svibanjskog termina i održati programe u rujnu, a izazov je
predstavilo i dovođenje stranih gostiju s obzirom na sve restrikcije i mjere
opreza. Unatoč tome, 13. Vrisak se nije dao i uspješno je
održan uz niz zanimljivih sadržaja i promocija. A kao bonus za sve gledatelje,
čak i one koji nisu mogli biti u zgradi Exportdrva – cijeli je Festival
dostupan putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia.
13. Vrisak započeo je u nedjelju, 13. rujna, u Guvernerovoj
palači gdje je održana i svečana dodjela VBZ nagrade za
najbolji neobjavljeni roman. Nagradu je dobio pjesnik i prozaik Žarko
Jovanovski za roman ceste „Pizzeria Europa“, a Vrisak
se nakon toga preselio na novu lokaciju – halu Exportdrva. Exportdrvo
je zamišljeno kao novo kulturno okupljalište riječke publike, a Vrisak ga je i
više nego uspješno uspio „testirati“.
Na Vrisku su gostovali i Ivica Prtenjača sa svojim izvrsnim najnovijim romanom „Plivač“, Andrija Škare koji je predstavio obiteljsku priču smještenu u devedesete godine prošloga stoljeća „Dva prsta iznad gležnja“ i Tomislav Čadež koji je u pravome trenutku za hrvatsku javnost objavio svoj „Hrvatski dekameron“. Posebnu pozornost publike privukli su srpski autor Saša Ilić, dobitnik NIN-ove nagrade za roman „Pas i kontrabas“ i Marko Tomaš sa svojim hvaljenim romanom „Nemoj me buditi“. Damir Zlatar Frey je pak u Rijeku stigao predstaviti svoju „Istarsku Lady Macbeth“, a bosanskohercegovački pisac Almin Kaplan svoju zbirku priča „Dubravske priče“.
U klubu Morski prasac na Kantridi Zlatko Gall predstavio je biografiju „Arsen – Čovjek kao on“ uz live izvedbu nekoliko pjesama Arsena Dedića.
Riječku su publiku posebno oduševili nastupi riječkih autorskih snaga Bojane Guberac, Andrea Žic Paskuči, Zoje Strenja Šolaja koja je predstavila svoj roman „U vrtložini“ i Vlade Simcicha Vave koji je govorio o svom novom djelu „Podudarnosti“. Festival je završio u znaku Bekima Sejranovića kojem je bio i posvećen, a Drago Glamuzina, Zoran Ferić i Nikica Petković predstavili su Bekimova Sabrana djela nakon čega je uslijedila projekcija Bekima kako čita svoju posljednju objavljenu priču „Miss Misery na otoku Susku“.
Program „Na margini“
Posebna je pozornost na Vrisku posvećan programskoj jedinici „Na
margini: glasovi drugih i drugačijih“ u okviru istoimene biblioteke i
projekta koji VBZ ostvaruje u suradnji s Kreativnom Europom EU-a. Program
je otvorio nastup prošlogodišnje dobitnice VBZ nagrade Olje Knežević koja
je predstavila prijevod svog pobjedničkog romana „Katarina Velika i Mala“ na
engleski jezik. Olja je pohvalila projekt i suradnju s britanskom izdavačkom
kućom Istros Books i istaknula niz odličnih kritika koje je roman „Catherine
the Great and the Small“ dobio na engleskom govornom području.
U okviru istoga programa gostovale su i dvije dobitnice Nagrade
Europske unije za književnost – makedonska književnica sa slovenskom
adresom Lidija Dimkovska i bosanskohercegovačka autorica Tanja
Stupar-Trifunović.
Makedonska spisateljica Rumena Bužarovska, koja nije mogla
osobno prisustvovati Vrisku u ovim pandemijskim okolnostima, promociju svoje
knjige elegantno je „odradila“ preko Zooma. Sedam priča pod gotovo
programatskim naslovom „Nikamo ne idem“ okupljeno je u njenoj hvaljenoj
četvrtoj zbirci.
U okviru programa „Na margini: glasovi drugih i
drugačijih“ prikazani su i Zoom-intervjui s autorima knjiga iz istoimene
biblioteke koji ove godine nisu uspjeli doputovati do Rijeke. Video projekcije
održane su na terasi kafića „Dnevni boravak“ koji voli
književnost i umjetnost, a u opuštenoj atmosferi ljubitelji knjige i stripa
mogli su čuti iz prve ruke kako u vrijeme korone žive i preživljavaju pisci i
umjetnici diljem Europe: u Genovi, Ateni, Berlinu, Madridu, Helsinkiju.
U petak 19. rujna u „Dnevnom boravku“ prikazan je
intervju s karizmatičnim Iljom Leonardom Pfeijfferom, jednim
od najcjenjenijih nizozemskih pisaca danas. U intervjuu koji je vodio
Pfeijfferov prevoditelj na hrvatski jezik Radovan Lučić Lutz autor
je govorio o svojem romanu „La Superba“, posvećenom Genovi, gradu u koji je
Pfeijffer imigrirao jer je, kako kaže, shvatio „kako je njegov život u
Nizozemskoj bio previše komforan i lak“.
Intervju s grčkim spisateljicom Kalliom Papadaki vodila je novinarka
Petra Miočić. U biblioteci „Na margini“ objavljen je njezin roman „Dendriti“
nagrađen Europskom nagradom za književnost. Kallia je s studirala u SAD-u, a u
ovom romanu govori o imigrantima koji su u potrazi za boljim životom pristizali
iz ratom osiromašene i iscrpljene Europe u SAD, u osvit velike gospodarske
krize dvadesetih godina prošloga stoljeća, o njihovu životu u getu i o tegobnoj
i često ponižavajućoj borbi za preživljavanje i mrvicu ljudskog dostojanstva.
U subotu 20. rujna večer u Dnevnom boravku bila je posvećena stripu, a
posjetitelji su mogli vidjeti intervjue s tri autorice stripa: Magnhild
Winsnes iz Norveške, Anom Penyas iz Španjolske
i Barbarom Yelin iz Njemačke. VBZ svojom bibliotekom „Na
margini“ želi skrenuti pažnju na strip kao umjetnički izražaj i njegovu sve
veću važnost u doba dominacije vizualnih medija, s posebnim naglaskom na
stripove ženskih autorica.
Ovogodišnji se Vrisak održao pod pokroviteljstvom Grada Rijeke,
Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske
unije, projekta Rijeka 2020., Tradukija i Hrvatske gospodarske komore-Zajednice
nakladnika i knjižara.
Medijski pokrovitelji Vriska bili su: Novi list, Večernji list, HINA,
Express, HRT, Hrvatski radio – Radio Rijeka, Kanal RI, Moja Rijeka, Radio
Korzo, Tportal, Moderna vremena Info, Radio Istra i Regional Express.
Sve programe, intervjue i videorazgovore zainteresirani su mogli pratiti putem YouTube kanala VBZCroatia na kojem su sve snimke još uvijek dostupne.
Fotogalerija Vriska. Autorica fotografija: Tanja Kanazir.
Sve informacije o 13. Vrisku potražite na web stranici Vriska i Facebooku.
Nema komentara:
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.