Noć knjige | Hrvatsko filološko društvo i Disput iz Zagreba: prezentacija svojih novih izdanja: Andrei Makine, Zemlja i nebo Jacquesa Dormea, Georges Bataille, Moja Majka i Irina Aleksander, Zov Plime

U sklopu manifestacije Noć knjige Hrvatsko filološko društvo i Disput iz Zagreba imaju zadovoljstvo pozvati vas na prezentaciju svojih novih izdanja: Andrei Makine, Zemlja i nebo Jacquesa Dormea, Georges Bataille, Moja Majka i Irina Aleksander, Zov Plime.

Predstavljanje će se održati u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu,

Preradovićeva 5, 23. travnja 2018. u 17 sati.

Sudjeluju prevoditelji Sanja Šoštarić i Adrian Cvitanović te urednica Irena Lukšić.

Radujemo se susretu!

Andrei Makine, Zemlja i nebo Jacquesa Dormea

   
Kako ispripovijedati priču o Jacquesu Dormeu, francuskom pilotu koji se igrom sudbine u Drugom svjetskom ratu našao u Sovjetskom Savezu? Priča je naizgled jednostavna i može se pročitati već u prvom poglavlju romana:

"Pilot koji je došao iz daleke zemlje susreće ženu iz iste te zemlje i vole se svega nekoliko dana u gradu od kojeg će uskoro ostati samo ruševine; potom on odlazi na kraj zemlje da bi prevozio avione za bojište i gine razbivši se o ledenu padinu, pod blijedim svodom polarnog kruga".

Riječ je, međutim, o priči koja se još u djetinjstvu utkala u pripovjedačev život, pa je priča o Jacquesu Dormeu ujedno i priča o dječaku koji postaje romanopisac.

Georges Bataille, Moja majka

Balansirajući između orgija, tjeskobe i poštovanja prema majci, glavni  junak Pierre neprestano  se nalazi u povišenom erotskom stanju, koje je prema Batailleu univerzalna forma ljudskih odnosa. Čitatelj je do nepodnošljivosti uronjen u kaotičnost svijeta, izložen Pierreovoj žudnji za sveukupnošću i nastojanjima da je nadvlada, pa makar i ekscesivno. Lik majke neprestano dominira u djelu čas kao majka koja nježno brine o svom djetetu čas kao vodič koji budi dijete i uvodi mladića u svijet seksualnosti. Junakovo obožavanje majke pisac koristi kao način kojim želi ukazati na nesvjesni poriv za nadilaženjem majčinske ljubavi koja se pretvara u putenu ljubav, što je za Bataillea jednostavno nastavak i logičan razvitak seksualnosti. Bliski odnos s majkom Pierre doživljava kao približavanje Bogu zahvaljujući grijehu, kao transgresivan čin onkraj incestuozne žudnje.

Irina Aleksander, Zov plime

Roman Zov plime, koji govori o sovjetskoj kapetanici Valentini Orlikovoj, nastao je u Americi početkom 40-ih godina prošloga stoljeća. Bio je to svojevrsni simbol zajedničke sovjetsko-američke borbe protiv fašizma. Međutim, nedugo po objavljivanju Irina Aleksander postala je nepoželjna zbog sumnje da špijunira u korist Sovjetskog Saveza te je bila prisiljena napustiti svoj dom u New Yorku i preseliti se u Pariz.

Original na ruskom tajanstveno je nestao a engleski prijevod povučen je iz svih američkih biblioteka. Irina je zajedno s mužem Božidarom Aleksanderom u Parizu bila rado viđena gošća na značajnim društvenim događajima.