O nama

četvrtak, 29. prosinca 2016.

Nena Crnčević | Slamka spasa


U tvojim očima biser tuge,
u tvom uzdahu teret svijeta,
ništa nije kako se čini
ali to te ne dira, ne smeta,
jer zatukle su te kiše jada,
u tvom svijetu, svijet propada.
I ne znaš kako se dići,
iz tog blata, mulja,
toneš sve dublje,
ne vidiš slamku spasa,
zovem te ali ne čuješ mi glasa.

Prijatelju dragi, iza kiša
mora doći sunce,
još će tvoja duša doseći vrhunce,
samo digni glavu gore,
ne daj da te slome,
zacijeli rane na srcu svome,
jer ljudi ko ljudi
uvijek će zavidni biti,
a za dobrim konjem
će se prašiti,
ne daj se zastrašiti
praznim prijetnjama,
djeluj putevima svojih osjećaja,
dopusti da te dotakne malo sunčevog sjaja
u stisku prijateljske ruke,
koja je tu za tebe kroz radost i muke.

Nema komentara:

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.