KIC 60 | Od informacije do kulture – 60 godina KIC-a

 

Povodom 60. obljetnice djelovanja Kulturno informativnog centra (KIC), u Galeriji Forum i drugim prostorima KIC-a otvara se velika slavljenička izložba, a javnosti će prvi put postati dostupan i sveobuhvatni online arhiv ove važne zagrebačke kulturne institucije.

Izložba se otvara 17. prosinca i ostaje otvorena do kraja siječnja.

Digitalni arhiv bogate povijesti zagrebačke kulturne scene – koji obuhvaća građu iz svih šest desetljeća KIC-a – omogućit će javnosti uvid u jedinstvenu povijest KIC-a kroz plakate, fotografije, tiskane materijale, filmske zapise i tonske snimke, čime se otvara prostor za novo čitanje kulturne povijesti Zagreba od 1965. do danas, a pregledavat će se putem web stranice arhiv.kic.hr.

Dinamični izložbeni postav čija centralna instalacija u Galeriji Forum prati prva dva desetljeća Centra i njegovu specifičnu ulogu u lokalnom kontekstu u vrijeme socijalističkog modernizma, obilježenog intenzivnim društvenim razvojem i specifičnim jugoslavenskim političkim kontekstom, oživjet će dio povijesti KIC-a. Mozaično predstavljen arhivski materijal osvijetlit će ključne pojmove, pojedince i modele djelovanja ustanove, pružajući posjetiteljima uvid u onovremene kulturne prakse, društvene promjene i vitalnu ulogu ulozi KIC-a u oblikovanju kritičke misli u Zagrebu.

 

Program otvorenja:

 

19 sati

 

1. Svečano otvaranje izložbe - Galerija Forum, Teslina 16

 

2. Projekcije povijesti KIC-a - Galerija na katu, Preradovićeva 5

 

 

20 sati

 

1. Pokretanje otvorenog arhiva KIC-a - KIC – polukat, Preradovićeva 5

 

2. Šimun Matišić i Modern Jazz Quartet Tribute Band

Gost: Davor Križić - KIC – polukat, Preradovićeva 5

 

 

Veselimo se Vašem dolasku!

 

S poštovanjem,

 

Andrea Grgić

KULTURNO INFORMATIVNI CENTAR, Preradovićeva 5

              098649891

 

Vlado Gotovac | 95. obljetnica rođenja i 25. obljetnica smrti

7. prosinca 2025. je 20. obljetnica smrti hrvatskog pjesnika, filozofa i političara Vlade Gotovca, a u rujnu mu je bio 95. rođendan. Tim povodom Ogranak Matice hrvatske u Imotskom I Udruga "Vlade Gotovac i Imotski" objavili su knjigu "Vlado Gotovac i njihova tiječ" iz pera imotske profesorice Mare Pezo. Zbog obveza sudionika programa,  predstavljanje knjige će biti u subotu 27. prosinca 2025. u Imotskom.. 

Pogovore ovoj zanimljivoj knjizi o poetici Gotovčeve riječi napisali su dr. sc. Tomislav Jonjić i dr. sc. Filip Zoričić, a evo predgovornog slova Mladena Vukovića.

ZAVIČAJNA I UNIVERZALNA DOMOVNICA

U ovoj obljetničarsķoj 2025. godini, kada obilježavamo 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva i brojne druge značajne jubileje, prisjećamo se i 95. rođendana i 25. godišnjice smrti još jednom knjigom u spomen Vlade Gotovca, koji je svoj duh i tijelo uložio u neizbrisive žrtvoslovne temelje stvaranja slobodne i demokratske Hrvatske. Autorica ovog knjiškog uzdarja Mara Pezo, dobra duša imotske kulture, svoju je monografiju o Gotovcu počela kratkim rodoslovljem tog slavnog prezimena s kamena Dalmatinske zagore, otkriva zbiljsku rodnu kuću pjesnika, prati književnikovo odrastanje, selidbe s obitelji kamo bi mu otac dobio premještaj u služb. Slijede zapisi o njegovu “suživotu sa šutnjom”, prijateljstvima, novinarskom poslu, dvokratnom zatvoru te rađanju slobode i prvom desetljeću u suverenoj Lijepoj Našoj u kojoj je ostavio dubok demokratski, politički, oratorski, kulturni i matičarski rad. Te duboko zaorane brazde u našem društvenom ozračju posvjedočene su brojnim citatima o njegovim životnim usudila i sudovima o čovjeku, djelu, odgovornosti, dostojanstvu, ljubavi, moralu, vjeri, smrti... Najviše redaka posvećeno je Gotovčevu pjesništvu, duhovnosti, mudroslovlju, govorništvu, riječima i jeziku.

Nije se moglo prešutjeti niti zaobići Vladina misaonošću i zvijezdama prožeta poezija o imotskom zavičaju, jezerima, groblju gdje mu počivaju roditelji. Još za pjesnikova života njegovi uvaženi kolege po peru posvetili su mu uznosite stihove, a i nakon Gotovčeva odlaska u “zabranjenu” vječnost mlađi naraštaji poeta nastavlja se nadahnjivati njegovom riječju i životom s nedostižnim vertikalama na našoj političkoj pozornici. 

Imotski, rodni mu grad na gori, nije zaboravio jednog od svojih najboljih sinova, redovito mu se odužuje tradicijskim prosinačkim komemorativnim i pjesničkim druženjima. Potvrđuje to još jednom i ova vrijedna knjiga, spomenica na velikog čovjeka, i ne manjeg pjesnika, koji njome dobiva i imotsku i univerzalnu domovnicu.

I nakon ove zavičajne zahvalnice, dragi Vlado, uspomene na tebe iznova će procvjetati. 

Poetska zbirka „Magline” Narsize Amalije | Nikola Šimić Tonin

U izdanju Udruženja „Alia Mundi” za kulturnu raznolikost po prvi put je objavljen izbor iz poezije Narsize Amalije, jedne od najznačajnijih intelektualnih figura brazilske književnosti. Poetska zbirka „Magline” (Nebulosas) objavljuje se povodom značajnog jubileja - 100 godina od smrti Narsize Amalije, prve profesionalne novinarke u Brazilu. Izbor iz poezije pod naslovom „Magline” objavljuje se povodom 100 godina od smrti brazilske pjesnikinje, novinarke i aktivistkinje Narsize Amalije. Publikacija je objavljena uz podršku Fondacije Nacionalne biblioteke brazilskog Ministarstva kulture i Instituta Gimarais Roza pri Ministarstvu vanjskih poslova Brazila. Izbor iz poezije sa portugalskog je prevela Ana Stjelja, koja je i autor predgovora, dok je za ilustracije - kolaže zaslužna Ljiljana Stjelja.

Željka Turk - Joksimović | Josip Badalić - 135 godina rođenja

 

Fotografija:
enciklopedija.hr/Ilustracije/HE1_0933.jpg

17. lipnja 1888. – 11. kolovoza 1985.

Hrvatski slavist u svom je dugogodišnjem radnom vijeku imao znatnu ulogu u ispisivanju hrvatske književne povijesti. Istraživao je inkunabule u Hrvatskoj i Sloveniji, bio profesor ruske književnosti, komparatist, knjižničar, ravnatelj drame HNK, bibliograf…

Rođen je u moslavačkom kraju, Deanovcu kod Kutine kao drugo dijete imućne seljačke obitelji. Osnovnu školu završava u Križu, a srednju u Zagrebu na preporuku seoskog učitelja kao vrlo nadarenog đaka. Srednju školu završava sa svjedodžbom Kraljevske donjogradske gimnazije, a zatim upisuje Filozofski fakultet – odsjek klasične filologije: grčki, latinski i filozofiju, te 1914. apsolvira na istome. Već iduće godine kao pričuvni poručnik odlazi u Galiciju, te sljedeće četiri godine boravi u Rusiji kao ratni zarobljenik. Tadašnje vlasti mu dozvoljavaju da u gradu Zemljansku predaje njemački i latinski jezik kao gimnazijski nastavnik. Taj posao radi do 1918. g.

Kao gimnazijski nastavnik i budući knjižničar u ruskoj stepi se pridružuje grupi koja sabire razgrabljene predmete i rukopise umjetničke i znanstvene vrijednosti. Posebno ga zanimaju Hrvati koji prate povijest Slavena ponajviše Rusa, te počinje s prevođenjem djela ruskih pisaca. Prevodi djela i pjesme Brjusova, Bloka (prvi je na hrvatski jezik preveo Blokovu poemu „Dvanaestorica“), Jesenjina, Severjanina, Tihonova, Erenburga i dr. 

Zaljubljenik u rusko pjesništvo postaje posrednik između ruske i hrvatske književnosti. Od suvremenih ruskih pjesnika interes se polako okreće prema klasicima ruske književnosti 19.st. – Puškinu, Dostojevskom, Tolstoju, Turgenjevu. Sve se više počinje baviti utjecajem ruskih pisaca na hrvatske stvaraoce, u periodu od romantizma do realizma. Time se sve više približava komparatističkoj djelatnosti – istraživanja o tekstu, prijevodu i prevodiocima društveno-političkih i književnih ruskih djela među djelima hrvatskih pisaca postaje dio njegovog interesnog rada i znanstvenog opusa. 

Po povratku iz Zemljanska, doktorira filozofiju na Zagrebačkom sveučilištu. Kratko vrijeme bio je zatočen u logoru Jasenovac. 

Od 1919. g. radio je u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao knjižničar, gdje je ostao s kraćim prekidima sve do 1945. g. Organizacija i uređenje knjižnica, čuvanje i obradba knjižne građe s iskustvima iz stranih knjižnica – bila je njegova velika strast na kojoj je pokazao početni znanstveni interes na polju knjižničarstva i knjige općenito. Posebno je pridonosio ideji o prikupljanju stare građe, a posebice građe o Zagrebu (Zagrabiensia).  

Postaje predavač kolegija Katalogizacija i bibliografija na postdiplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 

Bio je vrlo aktivan i u stručnim bibliotekarskim udruženjima, pa je bio predsjednikom Društva hrvatskih bibliotekara (1934-1936) i predsjednikom Društva jugoslavenskih bibliotekara. Nagrađen je Kukuljevićevom poveljom 1979. g. zajedno s još sedam članova Društva, koji su svojim dugogodišnjim radom unapređivali bibliotekarstvo, a to su: Vera Bonifačić, Marija Cetina, Pavao Galić, Tomislav Jakić, Vera Mudri Škunca i Aleksandar Stipčević. 1937. g. objavljuje knjigu „Javne knjižnice u Savskoj banovini“, a dvije godine poslije „Američko javno knjižničarstvo“, proputovavši Ameriku i posjećujući glavne knjižnice – Javnu gradsku knjižnicu u Bostonu (Boston Public Library), Sveučilišnu knjižnicu Yale, Knjižnicu Kolumbijskog sveučilišta u New Yorku,Kongresnu knjižnicu u Washingtonu i dr. U tadašnje vrijeme približio je način rada tih američkih knjižnica našem radu u bibliotekarstvu. 

Osnovao je i bio voditelj Knjižnice jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, kao i voditelj Gradske knjižnice u Zagrebu u periodu od 1938. do 1940.g. Bio je ravnatelj drame Hrvatskog kazališta u Zagrebu u periodu od 1940-1941. g. Kazališnom upravom djelovao je vrlo aktivno, pokrenuvši osnutak „Hrvatske kazališne omladine“ koja je trebala osigurati nove gledateljske slojeve, po uzoru na Badalićeve stavove o „pučkim kazalištima“. 

Pokrenute su radničke predstave u Radničkom domu, čime je stvoren uvjet za otvaranje još jednog zagrebačkog scenskog prostora. Osobito se zalagao za povezivanjem zagrebačkog kazališta sa srednjoeuropskim kazalištima uz želju za razmjenom iskustava, ansambala i pojedinaca. 

Završetkom drugog svjetskog rata, 1945. g. , kada je na zagrebačkom Sveučilištu utemeljena Katedra za ruski jezik i književnost, za njezinog prvog nosioca izabran je Josip Badalić. Na tom poslu je i umirovljen 1959. g. Bio je voditelj Katedre za noviju hrvatsku književnost, nakon smrti Antuna Barca, a zamijenio ga je Ivo Frangeš. Kao član Međunarodnog komiteta slavista držao je predavanja kao gostujući profesor na sveučilištima u Danskoj (1912), Čehoslovačkoj (1927), Bugarskoj (1934), Španjolskoj (1935) Sjedinjenim Američkim Državama (1938, 1965), Njemačkoj, Nizozemskoj (1939), Švedskoj, Pakistanu (1969), Sovjetskom savezu (1975) i dr. 

Svoju prvu knjigu objavljuje 1945. g. – „Hrvatska svjedočanstva o Rusiji“ s tekstovima Jurja Križanića, Ognjena Štrige, Franje Račkog, Vatroslava Jagića, Petra Tomića, Stjepana Radića, Augusta Cesarca, Miroslava Krleže, Milana Šenoe i dr., gdje je na jednom mjestu skupio sve doživljaje hrvatskih književnika o Rusiji. Bavi se istraživačkim radom na inkunabulama, radi na hrvatskim i tadašnjim jugoslavenskim inkunabulama, te postavlja pitanje naših tiskara. Uz Tomu Maretića, Vatroslava Jagića, Milivoja Šrepla i dr. , Badalić je značajan povjesničar nacionalne hrvatske književnosti i književni kritičar. 

1952. g. objavljuje studiju „Inkunabule u NR Hrvatskoj“, a 1957. g. „Inkunabule u Sloveniji“. 

Zalazi i na područje gotovo nepoznate ukrajinske književnosti i istražuje hrvatske prijevode najznačajnijeg pjesnika ukrajinskog romantizma Tarasa Ševčenka. Posebno zanimanje posvećuje pjesniku i kritičaru Jurju Križaniću, s čijim se djelima susretao još u ruskoj stepi, te objavljuje niz radova i djela vezanih uz Križanićev život i rad. Inspiriran njegovim životom kao tragičnog hrvatskog lika zarobljenog u ruskim prostranstvima, tragao je ustrajno za dokumentima o školovanju, putovanjima, rukopisima i utjecajima koje je Križanićevo djelo imalo kroz stoljeća. 

Cijeli svoj životni i radni vijek vraćao se svojim korijenima, svojoj voljenoj Moslavini, koju je zvao „književna Moslavina“ budući je dala mnoga poznata i slavna imena kao što su Ivan Česmički, Antun Nemčić, Đuro Stjepan Deželić, Slavko Kolar, Đuro Sudeta i dr. o kojima je pisao u svojoj knjizi „Moslavačke razglednice“ (1979). Objavio je još niz knjiga: Dostojevski u hrvatskoj književnosti (1932), Bibliografija hrvatske dramske i kazališne književnosti (1948), Bolska rukovet stare hrvatske lirike (1949), Prašina s puta (1966), Rusko-hrvatske književne studije (1972), Svojom stazom (1984)… 

Kao predavača i profesora voljele su ga i spominjale mnoge generacije. Pratiti predavanja profesora Badalića bila je „povlastica na duhovnu radost“ kako bi znao reći jedan njegov učenik. Razvijao je govorničko umijeće do savršenstva, naglašenim temperamentom i erudicijom. Pa tako Saša Vereš piše: „Za ljutih zagrebačkih zima dizali smo se rano iz postelje da ne bismo propustili Badalićevo predavanje, uvjereni da se profesor ne ponavlja i da ono nešto posebno dojmljivo i duhovito neće pričati dvaput…“  

Maštoviti pripovjedač, nikada suhoparan u svojim izlaganjima, majstor riječi, imao je u sebi – po riječima svojih učenika – nečeg posebnog, pjesničkog, zaljubljeničkog, a svako mu je predavanje bila svojevrsna kreacija, lirski monolog. 

U svom radu pružio je mnogim studentima poticaje i smjernice za izgradnju vlastitih znanstvenih metodologija, a svoju je ljubav prema hrvatskoj i ruskoj književnosti raširio na mnoge današnje intelektualce. 

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1981./82. g. u organizaciji Narodnog sveučilišta Ivanić- Grad, upriličena je izložba – „70 godina znanstvenog i književnog rada Josipa Badalića“. 

Primio je i nekoliko odličja i priznanja – Orden rada i reda (1958), republičku nagradu „Božidar Adžija“ (1968), Zlatnu plaketu Jozefa Dobrovskoga od Čehoslovačke akademije (1971), Nagradu SR Hrvatske za životno djelo, Orden zasluga za narod sa zlatnim vijencem (1978). 

Kada je umro u svojoj 97. godini, na ispraćaj u Križu, cijela ga je Moslavina došla ispratiti. I danas Dom kulture u Križu, zvan „Josip Badalić“ aktivno djeluje zajedno s knjižnicom i čitaonicom, a svake se godine dodjeljuje i nagrada „Josip Badalić“ najboljem rusistu na godini. 

Velikog znanstvenika, književnog povjesničara, putopisca, novinara, knjižničara, bibliografa, kazališnog djelatnika, pedagoga, prevoditelja, izvrsnog predavača, recenzenta, ukratko - intelektualca… teško da će moći zaboraviti hrvatska književnost i štovatelji iskrene, duhovite i umne ljudske riječi. 

Obljetnicu Badalićevog rođenja završavam njegovim riječima: „Nisam, međutim, nikad gubio vjere u boljega čovjeka i bolju budućnost, ni svoju ni čovječju. Ni nekoć, kao moslavački pustopašni pastir s kožnatim korbačem u desnici, ni danas kao zreo čovjek s perom u istoj desnici.“ 

Željka Turk Joksimović

150. obljetnica rođenja hrvatske književnice i prve hrvatske novinarke Marije Jurić Zagorke

 

Piše: Mr.sc. Narcisa Potežica

Mnogi romani Marije Jurić Zagorke godinama su među najčitanijim knjigama u našim knjižnicama. Postoji magična veza zagrebačkog Gornjeg grad i maštovite spisateljice, koja je nažalost dugo prešućivana i njen opus svrstan među tako zvanu „šund” literaturu. Tek uvaženi dr.sc. Ivo Hergešić profesor na Katedri komparativne književnosti prvi je spomenuo Zagorkine knjige kao fenomen koji privlači mnogobrojnu čitateljsku publiku. Pavao Pavličić govoreći o poetici naših književnica posvetio joj je prvo poglavlje u knjizi „Rukoljub”, svojoj zbirci pisama upućenim slavnim ženama,  junakinjama umjetničke proze, prvo pismo posvetio je baš Mariji Jurić Zagorki. 

Književni povjesničar Stanko Lasić  piše prvu znanstvenu monografiju o njoj, istražuje njen roman o kneginji iz Petrinjske ulice koji znači prekid sa Šenoinom manirom pisanja. Do tada statično fabuliranje radnje još prisutno u Kumičića i Gjalskoga i u Zagorkinim prvijencima te u kasnijim djelima nalazi zaokret ka modelu „romana zapleta” tipičnom za suvremene kriminalističke romane čime je Zagorka pogodila čitateljsku „strast za pričanjem priča”.

Izabrana djela Tomislava Marijana Bilosnića u Zemuniku

Obilježavanje Dane Zadarske županije, 100 godišnjice rođenja Vesne Parun i jubileja Tomislava Marijana Bilosnića – 75. godina života i 55 godina iznimno plodnog rada i umjetničkog djela

BILOSNIĆ SE S IZABRANIM DJELIMA VRATIO U OSNOVNU ŠKOLU U RODNOM ZEMUNIKU

Dani Zadarske županije s velikim brojem zanimljivih programa ove 2022. godine odvijaju se od 9. do 30. travnja u više gradova i mjesta ove Županije, u što je, među većim brojem institucija, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih društava, sa svojim programima u Zemuniku i Karinu, uključena i Udruga 3000 godina Zadar, koja ove godine slavi 20 godina postojanja.

Tijekom Dana Zadarske županije, programi Udruge 3000 godina Za dar odvijat će se i van službenih manifestacija pod pokroviteljstvom same Županije, kao što su manifestacije u Obrovcu i Benkovcu. 

Dvadeseta obljetnica „Udruge umjetnika „Spark“

 

Dragi prijatelji, zahvaljujem što ste večeras ovdje s nama, na predstavljanju dvadesete obljetnice Udruge umjetnika „Spark“.

Posebna zahvalu upućujemo velikogoričkom ogranku Matice, čije članstvo podržava svaku kreativnost ljudi u našem gradu, i kao kvočka piliće, okuplja, bodri, educira, nadahnjuje i izvlači iz nutrine ono najbolje što se u čovjeku nalazi. Zahvaljujem g. Stjepanu Renduliću na masi ideja koje je osmislio. Uspio je naš turopoljski govor uvrstiti u zaštićenu kulturnu baštinu RH, osmislio je natječaj za priču pod nazivom „Turopoljska poculica“, angažirao se na izradi Rječnika, zatim časopisa Škrinja i Luč…i mnogo toga drugog. Danas je zbog toga Ogranak prepoznatljiv i izvan našega grada. Zahvaljujemo i sadašnjoj predsjednici gđi Ani Plehinger s kojom uspješno surađujemo. Posebna zahvalu moramo uputiti Gradu Velika Gorica,  Upravnom odjelu za društvene djelatnosti i gđi Vesni Župetić, jer podržavaju projekte koji doprinose podizanju razine kulturnih manifestacija našega grada.

Mladen Pavković | Sjećanje na najvećeg hrvatskog književnika – Antuna Gustava Matoša

Hrvatski pjesnik, feljtonist, esejist, novelist i putopisac Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. 6. 1873.-Zagreb, 17.3. 1914.) po mnogima je najbolji i najveći hrvatski književnik.

O njegovim djelima napisano je pregršt knjiga, ali nažalost još se nitko nije usudio (a očito ni želio) snimiti igrani film, tim više što je cijeli njegov život pravi biser za nekog dobrog filmaša.

Prošle godine, objavio sam i knjigu „Razgovori Mladena Pavkovića s Antunom Gustavom Matošem“. Odgovore sam uzimao iz njegovih djela, odnosno svega onoga što je pisao.

S obzirom na još jednu obljetnicu njegove smrti, evo nekih mojih pitanja i odgovora iz te knjige koja ima stotinjak stranica.

Nu, Matoš je umro, kao što smo istaknuli, 1914., a mnoge je iznenadilo da se stječe dojam da je ovaj „razgovor“ možebitno obavljen – „jučer“!

Dakle, ovako sam počeo… 

14. 3. 1835. prvi put je objavljena pjesma "Horvatska domovima"

Pjesma „Horvatska domovina“ objavljena je prvi put 14. ožujka 1835. u desetom broju Danice, novina koje je izdavao Ljudevit Gaj. Ta pjesma je kasnije postala hrvatska himna, a dobila je naziv po prvom stihu- „Lijepa naša“, Pjesmu je uglazbio Josip Runjanin, a prvi put je javno izvedena 1861., kad je njezin tekstopisac Antun Mihanović umro (Zagreb, 10.6.1796.- .Novi Dvori Klanječki, 14.11. 1861.).

UHBDR91 | 100. godina oa rođenja Vesne Parun

 

Uz godinu čitanja | Čitateljski klub Ženske sekcije Židovske općine Zagreb

 

Piše: Narcisa Potežica

U sklopu ovogodišnje tradicionalne kulturne manifestacije TJEDAN IZRAELA 2021. organizira se već dvadesettreću godinu zaredom sa ciljem približavanja izraelske i židovske tradicije i kulture hrvatskoj publici uz glazbeni, kazališni i filmski program također nekoliko predavanja. Tako je u nedjelju, 12, prosinca 2021.  u 19 sati održano predavanje o Čitateljskom  klubu Ženske sekcije Židovske općine Zagreb. Predavanje je održala Narcisa Potežica, mr.sc. i  kao što je najavljeno u Programu – kao voditeljica i osnivačica Čitateljskog kluba Ženske sekcije predstavila je projekt koji okuplja ljubitelje knjige i čitanja. Predavanje je snimljeno, trajalo je 38 minuta, a prikazano je cjelokupno djelovanje Kluba uz prikazivavanje 55 slajdova  - od prvog osnivačkog sastanka, zatim najznačajniji događaji  Čitateljskog kluba koji je osnovan prije sedam godina. Obzirom da je voditeljica Čitateljskog kluba, po struci profesrica i magistrica književnosti, bila dugogodišnja voditeljica Knjižnice Novi Zagreb, mreže novozagrebačkih knjižnica s iskustvom u organiziranju književnih susreta i drugih oblika rada u približavanju knjiga što većem krugu korisnika -  njena želja je bila da se osnuje Čitateljski klub koji će djelovati u sklopu Ženske sekcije Židovskoj općini Zagreb. 

Vladimir Rem 4.12.1927. - 22.8.2011.

 

Tomislav Marijan Bilosnić | Posveta: Naranča ili dlan Vesne Parun

Posveta
Danas je 99. rođendan Vesne Parun
Tomislav Marijan Bilosnić

Naranča ili dlan Vesne Parun[1]


Riječi su pune naranči
gledajte kako padaju
U oblacima spazih naranču
svoj dragi otok

Pjesme su naranče
neven u mojim kosama
Čitav sam život ljubila naranču
koju nisam vidjela od mora

Svemu su krivi mornari
što odlaze
za plodovima
Istok bijaše plav od naranče
i zapad narančast
kao moje ruke sklopljene
oko zrna jantara

A sad poput gologa stabla
stareći pišem i gledam
u vrt našega srca, radostan
kad narančasta jedra po njemu plove…[2]
Ovo dugo pismo riječima
razdvoji nas kao ocean

Ni bol se više ne vraća
naranča je daleka lađa
u san utopljena
Riječi su pune naranči
bol koja se kotrlja obalama

U prostor zanjihan
stihove zabadam
u naranču na dlanu
daleke ruke mornara
u grcaj sunca u vodi
u tihi odjek vesala
onoga koji nam je obećao more


Šolta, travanj 2019.

_______________________________________________

[1] „Naranče Federica Garcie Lorce“, Zadar, 2020., str. 92.

[2] Vesna Parun: Ja koja imam nevinije ruje (Sonet o naranči), Naklada ZORO,
Zagreb - Sarajevo, Profil Multimedija, Zagreb, 2010., str. 137-138.

Rajko Glibo | Čovjek slobode i pravde

Prije dva dana, sređujući arhivu Ramskoga vjesnika moj prijatelj Franjo Križanac ugodno me iznenadi poslavši mi skeniran iz Ramskog vjesnika ovaj intervju pjesnika dr. sc. Rajka Glibe s Vladom Gotovcem, znajući kako će isti obradovati Žaklinu Kutija (Rajkova kći, pjesnikinja i profesorica Hrvatskoga jezika i književnosti) i mene. Nas dvoje se po njegovim riječima „bavimo Rajkom“ pa bi nas moglo interesirati.

Izuzetnu zahvalnost dugujemo Ivani Kutija (Žaklinina kći, Rajkova unuka) koja je pretipkala intervju. 

Zadar, 6. siječnja 2021., Nikola Šimić Tonin

Kolovoz 1992.: UZ 150. OBLJETNICU MATICE HRVATSKE 

RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM MATICE HRVATSKE g. VLADOM GOTOVCEM

ČOVJEK SLOBODE I PRAVDE

Pet godina časopisa "Kvaka"

18.12.2020. časopis "Kvaka" je s vama punih pet godina.

Na današnji dan imamo preko milion i pol pregleda i više od 11 tisuća objava kako domaćih, tako i stranih. Time smo postigli mnogo više nego što smo očekivali.

Iskoristit ću priliku ove godišnjice da zahvalim svima, i čitateljima i autorima, posebno kolumnistima, te svakako uredništvu časopisa i svima koji su pomogli u njegovoj realizaciji i beskonačnom poslu oko njegovog održavanja. Zahvaljujemo dakako i svim nakladničkim kućama koje daruju knjige našim čitateljima. Hvala!

 

Srdačan pozdrav i sve najbolje želi vam
Vedran Smolec,
glavni urednik

Velika Gorica, 18.12.2020.

 

Obilježavanje 65 godina Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića

vrijeme: 13.12.2019. 13 h

mjesto: Zagreb; Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića, Zapoljska 1

url: http://www.kgz.hr/

Svečano obilježavanje 65. obljetnice Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića će se održati u petak, 13. prosinca, u 13 sati. Tema obljetnice je 'Knjižnica u kvartu - kvart u knjižnici', čime se obilježava suradnja Knjižnice sa školama, dječjim vrtićima, KNAP-om (Centar kulture na Peščenici) i umirovljeničkim domom Park.

Nakon pozdravnih riječi ravnateljice Knjižnica grada Zagreba Višnje Cej i voditeljice Knjižnice S. S. Kranjčevića Jadranke Račić, u programu će sudjelovati Dječji zbor Kikići i Genijalci s umjetničkom voditeljicom Majom Rogić te vokal Melita Lovričević u pratnji Marija Igreca na gitari.

Više...

Izvor: Culturnet.hr

Kazalište Mala Scena slavi 30. rođendan!

Naš kazališni život nije se dao razdvojiti o našega svakodnevnog života. Stvarati kolektivno bilo je isto što i živjeti kolektivno

. (Rudolf Steiner)

U petak, 6. prosinca 2019. u 12 sati, u kazalištu Mala scena na zagrebačkome Medveščaku održat će se svečana izvedba predstave Kraljevna na zrnu graška Ivice Šimića i Zvjezdane Ladike, kojom ćemo obilježiti svoj 30. rođendan!

Kazalište Mala scena službeno je otvoreno točno u podne, 6. prosinca 1989. godine. Zvjezdana Ladika, Vitomira Lončar, Roman Šušković Stipanović i Ivica Šimić darovali su građanima Grada Zagreba novouređenu kazališnu dvoranu izgrađenu vlastitim sredstvima i radom. Od toga zimskog dana sveukupno smo izveli 126 premijera, tisuće i tisuće izvedaba, osvojili 95 nagrada, priznanja i nominacija, uz pomoć i podršku 686 umjetnika i ostalih suradnika. 

146 godina od rođenja Marije Jurić Zagorke

vrijeme: 28.02.2019. - 04.03.2019.

mjesto: Zagreb; Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke, Dolac 8

url: http://zagorka.net/

Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke, kojim upravlja Centar za ženske studije, poziva sve zainteresirane da dođu i obilježe Zagorkin 146. rođendan. Program traje od četvrtka, 28. veljače do ponedjeljka, 4. ožujka 2019.

Četvrtak, 28. veljače 2019.

 

11.00-16.00 sati Otvorena vrata Stalnog postava Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke

 

Uz stručno vodstvo kroz Stalni postav Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke posjetitelji će saznati informacije o njezinom privatnom životu, spisateljskoj karijeri, aktivističkom i feminističkom djelovanju te svjetski priznatom angažmanu u političkom novinarstvu.

 

Petak, 1. ožujka 2019.

 

18.00-21.00 sati Zagorkarium

 

Čitali ste „Gričku vješticu“, „Jadranku“, „Republikance“, „Plamene inkvizitore“ i druge Zagorkine povijesne romane? Upoznati ste sa Zagorkinom biografijom? Volite izazove, zagonetke, igre? Onda je „Zagorkarium“ mjesto za vas! Okupite svoju dvočlanu, tročlanu ili četveročlanu ekipu i prijavite se na kviz namijenjen svim ljubiteljima i ljubiteljicama Zagorkina lika i djela.

 

Najbolju ekipu nagrađujemo povodom Zagorkina 146. rođendana! Zabavite se i zaigrajte s nama!

 

S obzirom na ograničeni prostor u Memorijalnom stanu, primamo samo pet ekipa, stoga požurite s prijavama!

 

Prijaviti se na email: zagorka@zenstud.hr ili slanjem SMS poruke i putem WhatsApp/Viber aplikacije na broj 098 433 121. Kontakt osoba je Ana Zbiljski.

 

Nedjelja, 3. ožujka 2019.

 

11:00-16:00 h Otvorena vrata Stalnog postava Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke

 

Uz stručno vodstvo kroz Stalni postav Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke posjetitelji/ce saznat će informacije o njezinom privatnom životu, spisateljskoj karijeri, aktivističkom i feminističkom radu i svjetski priznatom angažmanu u političkom novinarstvu.

 

Ponedjeljak, 4. ožujka 2019.

 

16:00 – 19:30 Radionica čitanja „Zagorkin Crveni ocean“

 

Povodom Zagorkinog rođendana Centar za ženske studije  poziva vas na Radionicu čitanja „Zagorkin Crveni ocean“.  Kroz Crveni ocean, široj javnosti manje poznati roman, vodit će Milena Benini, poznavateljica i spisateljica znanstvene fantastike, dok će kviz i razgovor moderirati Vesna Barilar iz Centra za ženske studije.

 

Radionica je namijenjena ženama starijim od 55 godina, te znanje bilo koje vrste nije preduvjet za sudjelovanje. Broj sudionica je ograničen, stoga požurite s prijavama.

 

Prijaviti se možete putem emaila: zagorka@zenstud.hr ili SMS i WhatsApp/Viber aplikacije na broj 098 433 121.

 

U prijavi je potrebno navesti ime i prezime i kontakt, a na radionicu ponijeti osobnu iskaznicu i OIB. Sva obrada osobnih podataka vrši se isključivo u svrhu izvještavanja i pravdanja projektnih aktivnosti provedbenim tijelima EU fondova. Kontakt osoba je Ana Zbiljski.

 

Radionica se odvija u okviru projekta #Za BITI+54_Na Zagorkinom tragu: baština i inovativnost koju sufinacira Europski socijalni fond iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

 

Za više informacija o projektu i projektnim aktivnostima pratite web stranicu: http://zenstud.hr/projekti/zabitiplus54/ , te Facebook stranicu: https://web.facebook.com/zabitiplus54/

 

Manifestaciju 'Sretan rođendan Zagorka' financijski podržava Grad Zagreb.

Izvor: Culturnet.hr
 

Knjižnica u Karlovcu obilježila 'Prešernov dan', slovenski kulturni praznik

vrijeme: 11.02.2019.

mjesto: Karlovac

url: http://www.gkka.hr/

Korisnici karlovačke Knjižnice 'Ivan Goran Kovačić' i članovi Kulturnog društva 'Slovenski dom Karlovac' obilježili su u ponedjeljak Prešernov dan, slovenski kulturni praznik izložbom i lutkarskom predstavom na slovenskom jeziku.
 

Autorica izložbe Vedrana Vrana rekla je da su izložene knjige Franca Prešerna, plakati i faksimili raznih publikacija "dobar presjek" Prešernova života i stvaranja u vrijeme romantizma, važnog za slovensku, ali i za europsku kulturu.

 

Posjetiteljima izložbe moguće je poslušati i Prešernove uglazbljene tekstove: "Vrba", "Nezakonska mati", "Zdravljica" i stihove iz "Sonetnog vijenca".

 

Autorica lutkarske predstave "Erikove prešerne zgode" Mateja Hotujac Dreven rekla je da likovi prema Prešernovim poznatim motivima „Povodni mož“ i „Krst pri Savici“, prerađeno i pojednostavljeno, daju poruku glavnog lika predstave, dječaka Erika, da vrijedi čitati i kroz knjige širiti svjetonazore. Hotujec Dreven, inače, vodi tečajeve slovenskog jezika u toj knjižnici, koja je ujedno i središnja knjižnica za slovensku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj.

 

Predsjednica udruge "Kulturni dom Slovenaca u Karlovcu"  Marina Delač-Tepšić izrazila je zadovoljstvo što se izložbom obilježila 170. obljetnica smrti najvećeg slovenskog književnika i najavila da će oni nastaviti  u karlovačkoj knjižnici obilježavati Prešernov dan, 8. veljače, što je u Sloveniji državni blagdan, kao i  „Slovenske dane“ u listopadu.

Izvor: Culturnet.hr

Petnaest godina s piscima i za pisce za djecu i mlade

Na današnji dan, prije petnaest godina, 12. veljače 2004. godine u Zagrebu osnovano je naše Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade (HDKDM), Klub prvih pisaca, isključivo s namjerom promicanja književnosti za djecu i mlade.

Prvi predsjednik HDKDM-a bio je Želimir Hercigonja, a u upravnom odboru su bili Slivija Šesto i Robert Mlinarec. Za tajnika je bio izabran Ratko Bjelčić.

Podsjetimo se:

Da je objavljeno 90 naslova, u više biblioteka:

"Biblioteka Jaglac", "Biblioteka prvi pisci", "Biblioteka Znanstveno pero", "Biblioteka Žargon", "Biblioteka Mala", "Biblioteka Velika", "Biblioteka Zvonko", "Biblioteka Plus 18", Biblioteka "Piširiši", "Biblioteka Tena i tenica".


Osim tiskanjih izdanja, HDKDM objavljuje i online časopis "Mali Pero".

Članovi Društva do sada su osvajali ove prestižne nagrade:

Više naslova objavljenih u nakladi Društva dobili su pohvalu "Grigora Viteza", a nalazili su se i u samom užem izboru za dodjelu nagrade "Grigor Vitez", "Anto Gardaš" ili "Mato Lovrak".

Nagradu "Grigor Vitez" dobili su:

Nada Mihelčić "Anđeo plišanih igračaka",
Rosie Kugli: "Nisam ti rekla... "
Vlado Rajić: "Mačak s četvrtog kata"

Zbog svog angažmana, predsjednica Društva Silvija Šesto, dobila je posebno priznanje nagrade "Grigor Vitez" za sveukupni doprinos popularizaciji književnosti za djecu i mlade.

Društvo je doprinjelo svojim nagradama i afirmaciji književnica kao što su Nena Lončar, Rosie Kugli, Vlasta Golub i Sonja Smolec, čije su knjige koje su objavili drugi nakladnici, zapažene, te su dobile i nagrade.

Biblioteke Društva uređuju višestruko nagrađivanje urednice: Silvija Šesto i Snježana Babić-Višnjić Silvija šesto uredila je i nagrađene knjige autorice Sonje Smolec: Marama s bubamarama, nagrada "Mato Lovrak" i Melite Rundek: Letači srebrnih krila,  nagrada "Anto Gardaš".

Nagrade koje organizira HDKDM:

"Zvonko",  za najbolji neobjavljeni roman za djecu i mlade

"Piširiši", za najbolju neobjavljenu tematsku slikovnicu

"Kitica", za najbolju neobjavljenju zbirku poezije za djecu

"Tena i Tenica", za najbolji neobjavljeni igrokaz

Registrirane djelatnosti:

Promicati zaštitu materijalnog položaja i ugleda pisaca književnih i srodnih tekstova s područja književnosti za djecu i mlade. Raznolikim akcijama unaprjeđivati čitanje književnih djela kod mladeg uzrasta čitatelja. Suradivati sa srodnim udrugama, prvenstveno sa Zajednicom slobodnih umjetnika, te Udrugom dramskih umjetnika u zemlji i izvan Republike Hrvatske. Objavljivati književne i stručne publikacije svojih članova s područja djelovanja udruge, sukladno zakonu Organizirati književne susrete, predavanja i književne tribine. Unaprjeđivati opći standard pisane riječi namijenjene djeci i mladima. Štititi profesionalni integritet i dostojanstvo književnika, te njihovu neovisnost.