Hrvatsko društvo pisaca | SUR 2026. od 18. do 21. lipnja

 

Pisci na Baniji - Ena Katarina Haler, Neva Lukić i Dinko Telećan

vrijeme: 14.03.2021. 17 h

mjesto: Petrinja

url: https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/

U ovotjednom izdanju književne tribine ‘Pisci na Baniji,’ u Petrinji je vrlo raznoliko društvo: Dinko Telećan, Ena Katarina Haler i Neva Lukić! Malo više o njima saznajte u biografijama, a puno više, što o njihovom radu, što o njima samima, na samoj tribini – u nedjelju, 14. ožujka, u 17 sati.

Suorganizatori Pisaca na Baniji su Udruga Iks i Hrvatsko društvo pisaca, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Moderatorica je Ines Kosturin.

Tribina će se održati na livadi kraj kontejnera Udruge Iks u Radićevoj 21 (malo iza spomenika). U slučaju lošeg vremena, događaj će biti u šatoru na lokaciji.

Maša Kolanović laureatkinja Nagrade Europske unije za književnost za 2020. godinu

Maša Kolanović jedna je od ovogodišnjih laureatkinja Nagrade Europske unije za književnost (EUPL), a Nagrada joj je dodijeljena za knjigu Poštovani kukci i druge jezive priče (Profil, Zagreb, 2019).

Nagrada Europske unije za književnost dodjeljuje se piscima, autorima najboljih proznih književnih djela. Nagrada uključuje 41 zemlju koja sudjeluje u programu Kreativna Europa - inicijative koja ima za cilj jačanje europskog kulturnog i kreativnog sektora. EUPL je pokrenut 2009. godine i od tada je proglašeno 122 nagrađenih pisaca.

EUPL svake godine dodjeljuje jednog pobjednika po zemljama iz trećine zemalja sudionica. U okviru ovogodišnje dodjele proglašeni su pobjednici iz 13 zemalja: Belgije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Cipra, Danske, Estonije, Njemačke, Kosova, Luksemburga, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Norveške i Španjolske.

Laureati Nagrade Europske unije za književnost za 2020. godinu su:

Novi program HDP-a: 'Dnevnik iz karantene'

Hrvatsko društvo pisaca pokreće projekt "Dnevnik iz karantene" u okviru kojega će se svakodnevno na web-stranici HDP-a objavljivati za ovu priliku nastali tekstovi i/ili video prilozi pisaca − članova HDP-a, ponajprije samostalnih umjetnika.

Tekstovi će uključivati klasične dnevničke zapise, prozu, poeziju... a tematski će biti posredno ili neposredno vezani uz nove okolnosti života.

"Dnevnik iz karantene" uređuju Katarina Luketić, Marko Pogačar i Kruno Lokotar.
Urednice web-stranice HDP-a: Ana Brnardić, Sanja Popović i Ana Kovačević.

Pratite Dnevnik na stranicama HDP-a!

Besplatna razmjena knjiga i časopisa 2020.

vrijeme: 25.01.2020. 11-17 h

mjesto: Zagreb; Hrvatsko društvo pisaca, Basaričekova 24

url: https://hrvatskodrustvopisaca.hr/

U subotu, 25. siječnja, od 11 do 17 sati, u Hrvatskom društvu pisaca, na Gornjem gradu (Basaričekova 24) održat će se 15. besplatna razmjena knjiga i časopisa na hrvatskom i inim jezicima. Ulaz je slobodan!

Nemojmo se ni ove godine samo bespomoćno  žaliti  na višak knjiga i časopisa na podu ili pod krevetom, na tavanu, i u podrumu!

 

Možda i ove godine baš taj nas višak netko želi!

 

Knjige i časopisi mogu se donijeti (i uzeti) na dan razmjene, ali se mogu donositi i u međuvremenu, svaki radni dan od 09 do 15 sati.

 

Kontakti:

ured@hrvatskodrustvopisaca.hr

tel. 01/487 64 63

Priopćenje za javnost: Hrvatsko društvo pisaca i Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade

Nakon što je zbog neviđenih javnih i političkih pritisaka propala kurikularna reforma Borisa Jokića i njegova tima, nakon što je ispisano valjda stotine stranica komentara i polemika o famoznom popisu lektire i podobnim i nepodobnim autorima, nakon što su se razne interesne skupine i pojedinci uključili u rastakanje dobre ideje o reformi školstva, pitanje obrazovanja je konačno u Hrvatskoj postalo prvorazredno političko pitanje. Kažemo konačno, jer do tada za obrazovanje i školstvo kao da nikoga na vodećim političkim funkcijama nije bilo briga. Kurikularna reforma bila je i povod za najveće demonstracije u Hrvatskoj poslije famoznog prosvjeda za „Stojedinicu“. Iz takve energije i otpora rigidnim idejama i osobnim interesima koji su srušili Jokićevu reformu i oni ne tako naivni imali su pravo nadati se nečem boljem za hrvatsko školstvo.

Kurikulum hrvatskog jezika objavljen u Narodnim novinama po kojem će se od sljedeće školske godine poučavati ovaj predmet nije, nažalost, donio ništa bolje. Štoviše, to je veliko razočaranje. Ponajprije zato što je sustavno iznevjereno sve ono zbog čega je reforma i pokrenuta. U prvom redu iz kurikuluma su izbačeni svi suvremeni hrvatski i strani autori i to bez suglasnosti stručnog tima koji je dokument i izradio. Ministrica Blaženka Divjak zatražila je mišljenje Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofskog fakulteta u Rijeci, Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i Fakulteta organizacije i informatike. Problem je u tome što se ne zna TKO je u tim institucijama sudjelovao u ovoj konačnoj verziji koja svima izgleda kao kafkijanska noćna mora. To je kurikulum čiji se konačni autori skrivaju iza imena institucija. Veliki Sud i nepoznat netko donijeli su odluku, sve je objavljeno u Narodnim novinama i kraj priče.

A prvotna ideja je i bila da se postojeća lektira „osvježi“ suvremenim piscima i njihovim tekstovima. Onim tekstovima koji su po svojoj temi, problemima i jeziku bliži djeci i mladima koji ih kao lektirne naslove moraju čitati. Već je desetljećima jasno da neki tekstovi klasika, ma koliko bili važni za književnu povijest, sustavno odbijaju mlade od čitanja. Važna je ideja tog kurikuluma bila odgojiti čitatelje. A umjesto toga, učinjeno je upravo suprotno: iz novog kurikuluma izbačeni su suvremeni autori. Umjesto pametne ravnoteže klasika i suvremenih pisaca u kurikulumu, sada imamo samo klasike. Doduše, u uputama nastavnicima stoji da se potiče nastavnike da za poučavanje izaberu suvremene tekstove ili da aktualiziraju tekst klasika nekim suvremenim tekstom. Ali kojim?

Argument da će nastavnici sami birati djela suvremenih autora i da im je pri tome dana potpuna sloboda naprosto ne stoji. Prva kurikularna reforma datira još iz 2016. godine i od tada do danas traju polemike o podobnosti i nepodobnosti određenih autora, napisano je stotine stranica o nepodobnim piscima, o svim tim užasima kojima bi suvremena književnost mogla zatrovati mlade duše, a nastavnike se plašilo i sudskim progonima i pravobraniteljicom za djecu. Vjerujem da će se i u tako naelektriziranoj atmosferi neki nastavnici usuditi posegnuti za romanima Olje Savičević Ivančević, Ivane Bodrožić, Renata Baretića, Ante Tomića ili Kristiana Novaka te za poezijom Eveline Rudan ili Anke Žagar. Bit će, nažalost, i mnogo onih koji to neće činiti. Onih koji će se opravdano bojati pritiska roditelja ili kolega u školi, novinskih tekstova i portala. Jer, nema danas osjetljivije stvari nego što su duše djece i nego što je lektira. Smatramo da nije trebalo ukloniti prošireni popis suvremenih hrvatskih i stranih autora jer bi on bio nastavnicima dobar orijentir u ovako velikoj promjeni kao što je nova  reforma.

Druga ideja bila je obrnuti proces, pa da se umjesto od starijih pisaca, Egipta, Grčke i Rima, krene od suvremenih pisaca i tako olakša djeci razumijevanje književnog teksta i postigne možda ono najvažnije: da djeca počnu uživati u čitanju. U novom kurikulumu imamo recimo i to da učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu. Nizanjem klasika i njihovim smještanjem u kontekst razdoblja, vraćamo se zapravo na staro. Tri godine žučnih polemika, a ništa se zapravo nije promijenilo.

Treba naglasiti i da aktualni kurikulum niti u jednom svom dijelu nije u skladu sa Strategijom poticanja čitanja koju je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na sjednici 2. 11. 2017. godine, a koju su izradili Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. Cilj je spomenute Strategije poticanje čitanja i razvoj kulture čitanja, što će omogućiti što širim društvenim slojevima čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem. Strategija je zamišljena kao niz akcija za poticanje čitanja od vrtića pa sve do domova umirovljenika, a u to svakako spadaju i učenici osnovnih i srednjih škola. Pogotovo učenici. Ono što je konačno prihvaćeno kao lektira tragično će unazaditi sve pokušaje da se učenike starijih razreda osnovne i srednjih škola potakne na masovnije čitanje. Kao da netko u ovoj zemlji sustavno radi protiv učinkovitijeg i suvremenijeg školstva.

Kao strukovne udruge koje okupljaju pisce oštro se protivimo takvim lošim eksperimentima s djecom koja bi trebala postati budući čitatelji. I, naravno, ne radimo to prvenstveno u svoje ime, u ime toga jesu li naši članovi na nekom od nekoliko proširenih pa kraćenih popisa lektire ili nisu, nego u ime generacija koje će tek ući u avanturu čitanja kad se upišu u prvi razred osnovne škole. Ovaj dokument koji se donosio za budućnost s njom, nažalost, nema veze. Opet nas je sustiglo pretprošlo stoljeće, a na ozbiljnom smo putu još dalje unatrag.

Hrvatsko društvo pisaca

Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade

Besplatna razmjena knjiga i časopisa

vrijeme: 26.01.2019. 11 - 17 h

mjesto: Zagreb, HDP, Basaričekova 24

url: http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/

U subotu, 26. siječnja, od 11 do 17 sati, u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, održat će se četrnaesta besplatna razmjena svih mogućih knjiga i časopisa, na hrvatskom i drugim jezicima. Ulaz je slobodan!

Donesite koliko imate, uzmite koliko hoćete!

 

Kontakti:

 

Hrvatsko društvo pisaca, Basaričekova 24, 10000 Zagreb, tel. 01/4876 463

ured@hrvatskodrustvopisaca.hr

www.hrvatskodrustvopisaca.hr

 

Sonja Manojlović, voditeljica programa

Umro istaknuti pisac za djecu i mlade Želimir Hercigonja

vrijeme: 17.12.2018.

mjesto: Zagreb

url: https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/hdp

Istaknuti pisac za djecu i mlade Želimir Hercigonja umro je u srijedu, 12. prosinca, u Zagrebu u 62. godini, priopćilo je u ponedjeljak Hrvatsko društvo pisaca. 

Želimir Hercigonja rodio se 29. ožujka 1956. u Zagrebu.

Posebno se afirmirao svojom bajkovitom prozom, a njegove zbirke bajki "Bajkovnica", "Srebrnasta nit snova" i "Vladar ledene osame" smatraju se vrhuncima hrvatske književne bajke, ističu iz HDP-a.

Njegova djela smatrana su značajnim doprinosom hrvatskoj dječjoj književnoj sceni, a kritika posebno hvali njegov izraz, koji karakterizira bogatstvo pjesničkih slika i lijep jezik, zahvaljujući promišljeno izabranim riječima i osjećaju za skladan poredak.

"U suvremenoj literaturi za djecu nećemo pronaći mnogo pisaca tako raskošnog jezičnog izraza, a upravo je za malu djecu važno da čuju dobru riječ i rečenicu", zapisala je Hercigonjinoj prozi teoretičarka dječje književnosti Dubravka Težak,

Pet Hercigonjinih djela Ministarstvo znanosti i obrazovanja uvrstilo je u lektirni popis za osnovnoškolce, i to četiri knjige za drugi razred – "Prašnjavko", "Kjel, crna labud-ptica", "Vodenjak i stara kruška" i "Poštar Zeko Brzonogi" – te jednu za šesti razred – "Tajni leksikon", koji je dosad doživio brojna izdanja. Na temelju svojega književnog rada uvršten je i u Hrvatsku književnu enciklopediju.

Pogreb Želimira Hercigonje bit će u srijedu 19. prosinca na Miroševcu.

Izvor: Culturnet.hr.

Nagrada Janko Polić Kamov dodijeljena Igoru Mandiću za knjigu 'Predsmrtni dnevnik'

vrijeme: 06.12.2018.
mjesto: Zagreb
url: https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/hdp

Nagrada Janko Polić Kamov Hrvatskog društva pisaca ove je godine dodijeljena Igoru Mandiću za knjigu 'Predsmrtni dnevnik' (V.B.Z., Zagreb, 2017). Svečana dodjela održala se 6. prosinca u vili Arko, Basaričekova 24.

Obrazloženje žirija pročitao je predsjednik HDP-a, i ujedno predsjednik žirija Nagrade, Zoran Ferić, a nagradu – brončanu statuu „Ključ Kamov“ likovnog umjetnika Davora Krelje i ček u iznosu od 10.000 kn – pobjedniku je uručio član žirija, Velimir Visković. Uz Zorana Ferića i Velimira Viskovića, u žiriju su bili Sonja Manojlović, Željka Matijašević i Zoran Roško kao prošlogodišnji dobitnik Kamova.

Ove je godine na natječaj prijavljeno 95 naslova, od kojih je 11 ušlo u polufinale, nakon čega je odlučeno o 5 finalista.

Nagrada Janko Polić Kamov, koja se dodjeljuje za najbolju knjigu godine, neovisno o književnoj vrsti, dodijeljena je ove godine peti puta, a financijski ju je podržala Primorsko-goranska županija.

Obrazloženje žirija Nagrade Kamov:  

Promocija knjige poezije | Dražen Katunarić: Znak u sjeni

KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA I  HDP

imaju čast pozvati Vas na predstavljanje knjige poezije
u ponedjeljak, 30. travnja u  19.30 sati!
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb,
Dražena Katunarića
ZNAK U SJENI
u izdanju Hrvatskog društva pisaca

Sudjeluju:
Zvonimir Mrkonjić
Žarko Paić
Ingrid Šafranek
Dražen Katunarić
Riječ urednika: Ervin Jahić

Dobro došli!

Skup u povodu 70. obljetnice rođenja Tahira Mujičića

vrijeme: 30.11.2017.

mjesto: Zagreb, Vila Arko

Prigodni skup u povodu 70. obljetnice rođenja dramskog pisca, pjesnika, scenarista, redatelja, scenografa, kostimografa, lutkara, kazališnog i filmskog djelatnika i člana HDP-a Tahira Mujičića održat će se u četvrtak, 30. 11. 2017. u 10 sati, u Vili Arko u Zagrebu.
 

Sudjeluju:

Lada Čale Feldman
Tonko Maroević
Zvonimir Mrkonjić
Boris Senker
Enver Kazaz
Ivo Žanić
Zdravko Zima
Joško Božanić

http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/

Najava: peti gornjogradski književni festival 24. i 25.studenI 2017.

Događaj koji organiziraju pisci za pisce

Petak 24. 11. u 18.00
Otvorenje festivala HDP, vila Arko, Basaričekova 24.

Petak 24. 11. u 20.00
Književna večer, Cinkuš, Mletačka 9

Subota 25. 11. u 12.00
Prozno prijepodne KuK, Jurišićeva 5.

Subota 25. 11. u 14.00 Dodjela Književne nagrade Zvonimir Milčec. Ovogodišnji laureat Borivoj Radaković.

Uredništvo festivala: Dražen Katunarić, Dalibor Blažina, Nera Karolina Barbarić, Ana Milčec, Marijan Grakalić

Nosioci Projekta: Radio Gornji Grad, Udruga 24. lipanj (u osnivanju), Viva Verbum, Zagreb.

Partneri: Hrvatsko društvo pisaca, Svratište Cinkuš, Konoba Didov san, Kuk Milčec.

Čitaj! (Čitam da bih pisao, pišem da bih čitao)

vrijeme: 21.11.2017.

mjesto: Zagreb, HDP, Basaričekova 24

url: http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/

Književni susret pod nazivom Čitaj! (Čitam da bih pisao, pišem da bih čitao) održat će se u utorak, 21. studenoga 2017. od 18 do 20 sati, u u Hrvatskom društvu pisaca u Zagrebu.

Program poticanja čitanja Čitaj! sa srednjoškolcima provodi se od 2012. godine, a prvi put će biti gost tribine HDP-a, pa će u čitanju i razgovoru o ponuđenim tekstovima moći sudjelovati i publika.

U programu sudjeluju i čitaju Zoran Ferić i Miroslav Mićanović.

Izvor:Culturnet.hr

Dodjela Nagrade Janko Polić Kamov

vrijeme: 17.11.2017.

mjesto: Ex libris, Riva boduli 3B, Rijeka

Dodjela Nagrade Janko Polić Kamov održat će se na Kamovljev rođendan, u petak, 17. studenog 2017. u 19 sati, u knjižari Ex libris u Rijeci.
 
Hrvatsko društvo pisaca 2014. je godine ustanovilo Nagradu Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo (proza, poezija, drama) napisano na hrvatskom jeziku.

Nagrada Kamov sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i statue u izvedbi umjetnika Davora Krelje.
Nagrada se dodjeljuje prvenstveno za književnu izvrsnost, no također promiče inovativnost, bilo u stilsko-jezičnom ili u tematskom smislu.

Ove su godine za Kamovljevu nagradu prijavljene 63 knjige, objavljene u razdoblju od 1.07.2016. do 30.06.2017. godine.

Stručni žiri u sastavu Nikola Petković, Boris Postnikov i Ivana Rogar u uži izbor uvrstio je sljedećih pet knjiga:  

• Slađana Bukovac, Stajska bolest, Sandorf, Zagreb, 2016.
• Damir Karakaš, Sjećanje šume, Sandorf, Zagreb, 2016.
• Kristian Novak, Ciganin ali najljepši, OceanMore, Zagreb, 2016.
• Zoran Roško, Minus sapiens, Naklada OceanMore, Zagreb, 2017.
• Martina Vidaić, Tamni čovjek Birger, V.B.Z., Zagreb, 2016.

Književnu Nagradu Janko Polić Kamov financijski su podržali: Grad Rijeka, Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija.

Izvor:Culturnet.hr

Glazbeno-pjesnički susret GRAD posvećen Vukovaru i Siniši Glavaševiću

vrijeme: 17.11.2017.

mjesto: Zagreb, HDP, Basaričekova 24

Centar za kulturu i film Augusta Cesarca i Hrvatsko društvo pisaca pozivaju na Glazbeno-pjesnički susret GRAD posvećen Vukovaru i Siniši Glavaševiću. Odabrane priče Siniše Glavaševića interpretira i govori Rene Medvešek, a svojim ga pjesmama na gitari prati kantautor Čedo Antolić. Susret će se održati u petak, 17. 11. 2017. u 19 sati, u prostorijama HDP-a u Zagrebu (kuća Arko).

Skup posvećen pjesniku Slavku Jendričku

vrijeme: 10.11.2017.

mjesto: Zagreb, Vila Arko, Basaričekova 24

Hrvatsko društvo pisaca organizira prigodni skup povodom 70. obljetnice rođenja istaknutog pjesnika i člana HDP-a - Slavka Jendrička.

Skup će se održati u petak 10. studenoga 2017. u 10 sati, u Vili Arko, Basaričekova 24, Zagreb.

O pjesništvu Slavka Jendrička govorit će: Tonko Maroević, Branko Maleš, Miroslav Mićanović, Nikola Petković i Davor Ivankovac.

Skup će moderirati i uvodnu riječ održati Miloš Đurđević.

http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr

Izvor:Culturnet.hr